Opereta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Opereta (tal. mala opera) glazbeno je scensko djelo vedrog i zabavnog ugođaja. Obično opisuje uljepšane i naivne životne priče te ljubavne zgode sretnog završetka. U operetama svi se nesporazumi i zapleti uspješno riješe i niti jedan glavni lik nikad ne umire. Operete uvijek imaju sretni završetak. Opereta nastaje oko 1850. godine u Parizu, brzo se širi Europom, a osobito omiljena postaje u Beču. Daleko je jednostavnija od opere i uz glazbene obiluje i plesnim točkama koje povezuju govoreni dijalozi.

Operete pripadaju zabavnoj glazbi tog vremena, a plesne točke popularnim društvenim i revijskim plesovima (valcer, polka, can-can). Orkestar je puno manji nego u operi i pratnja je pjevačima i baletu. Unatoč lakoći glazbe, opereta nije jednostavna za izvođače i traži svestrane umjetnike koji moraju biti podjednako dobri pjevači, glumci i plesači.


Od hrvatskih skladatelja napoznatijih opereta valja spomenuti:

Opereta u Parizu[uredi VE | uredi]

Najznačajniji skladatelj u Parizu bio je Jacques Offenbach (1819.-1880.). Imao je vlastito kazalište u kojem je prikazivao svoje brojne operete. Prema riječima jednog suvremenika na njegove melodije plesala je cijela Francuska. Najpoznatija je opereta Orfej u podzemlju, koja dio svoje slave duguje tada modernom plesu can-canu.

Can-can, ples popularan u noćnim lokalima pariškog predgrađa, zbog slobodnih pokreta bio je zabranjivan, što je samo povećalo zanimanje za njim.


Opereta u Beču[uredi VE | uredi]

Nakon Pariza opereta osvaja i Beč. Vodeći skladatelj bečke operete bio je Johann Strauss mlađi (1825. - 1899.), a najvažniji ples valcer. Njegova poznata opereta Šišmiš tradicionalno se izvodi u Beču i mnogim drugim kazalištima za novu godinu.

Neki od najpoznatijih skladatelja operete su:

  • Jacques Offenbach
  • Johnn Strauss mlađi
  • Karl Millöcker
  • Franz von Suppè


Musical notes.svg Nedovršeni članak Opereta koji govori o glazbi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.