Osijek Vojakovački

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački na karti Hrvatska
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Koprivničko-križevačka
Općina/Grad Križevci
Zemljopisne koordinate 46°07′59″N 16°33′00″E / 46.13305556°N 16.55°E / 46.13305556; 16.55Koordinate: 46°07′59″N 16°33′00″E / 46.13305556°N 16.55°E / 46.13305556; 16.55
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 205
Pošta 48260 Križevci
Pozivni broj 048
Autooznaka
Osijek Vojakovački na karti Koprivničko-križevačka županija
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački na zemljovidu Koprivničko-križevačke županije

Osijek Vojakovački (do 1900. godine Osijek) je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Za vrijeme SFRJ bio je u sastavu Općine Križevci.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prema pojedinim povijesnim izvorima, odnosno kazivanjima najstarijih mještana i nekim publicističkim radovima, Osijek Vojakovački prvi se puta spominje u 15. stoljeću te se dovodi u vezu sa srpskom kneginjom Katarinom Branković Kantakuzinom[1] Pored te verzije mjesne povijesti, postoji i druga koja se više temelji na znanstvenim istraživanjima te vjerodostojnim i dostupnim historijskim zapisima koji govore da je Vojakovački Osijek osnovan u 16. stoljeću. To potvrđuju dokument o trgovištu Brezovica o kojemu je pisao poznati hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić, a prema kojemu je Ivan Johannes Peasinovych 1610. izjavio kako su Vlasi doselili u Osijek prije dvadeset godina (oko 1590.). Također, prema istraživaču Ranku Pavlešu, na mjestu Vojakovačkog Osijeka u srednjem vijeku (1225. godine) postojao je posjed, odnosno selo Cerovo brdo kojega je 1532. uništila vojska turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. U vrijeme Vojne Krajine (1527. - 1881.) u Osijek Vojakovački doseljavaju prve hrvatske obitelji iz ostalih dijelova Prigorja i Zagorja. Doseljavanje pojedinih hrvatskih te mađarskih i slovenskih obitelji, nastavljeno je i tijekom 19. i 20. stoljeća. Migracije spomenutog stanovništva dovelo je do velike multikulturalnosti Osijeka Vojakovačkog koja je danas poznata u prigorskom kraju. Ta vjekovna multikulturalnost i slobodarske tradicije[2], došle su do izražaja i prilikom pobune (Glogovnička buna)[3] protiv vlasti zloglasnog mađarskog vladara Khuena Hedervarya, kada je upravo grupa "Osječana" bila među najborbenijima u obrani hrvatskih narodnih prava i interesa. Između dva svjetska rata, u drugoj polovici 30-tih, u Osijeku Vojakovačkom je djelovalo Kulturno-umjetničko društvo "Seljačko kolo" i razne hrvatsko-srpske građanske udruge, a i izgrađena je nova zgrada škole (danas PŠ Ljudevita Modeca).

Osim kulturne organizacije, aktivna su bila i pojedina trgovačka društva te ugostiteljski obrti i brojna poljoprivredna gospodarstva. Osijek Vojakovački bio je poznat i po iznimno jakom radničkom i komunističkog pokretu u Prigorju, a u Drugom svjetskom ratu u njemu je osnovana prva partizanska grupa ("Šojkina grupa")[4] iz koje je nastao kasnije Kalnički partizanski odred). Osječki i križevački komunisti prvi su u Prigorju 1941. godine podignuli antifašistički ustanak i socijalističku revoluciju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 8. kolovoza 1943. godine, u Vojakovačkom Osijeku osnovan je prvi Narodnooslobodilački odbor Kotar Križevci[5] (NOO). NOO Kotar Križevci predstavljao je prvi moderni (republički) sustav državne, lokalne i regionalne vlasti u povijesti Prigorja i šire. Iz NOO Kotar Križevci nakon Drugog svjetskog rata razvio se Narodni odbor Križevci, Općina Križevci te današnji Grad Križevci kao jedinica lokalne samouprave u RH. Vojakovački Osijek pored povijesne zasluge za razvoj moderne križevačke lokalne samouprave, ima zasluge za razvoj i mjesne samouprave. Krajem 1942. godine, u njemu je, među prvima u Prigorju, formiran i Mjesni narodnooslobodilački odbor (MNOO) iz kojega je nakon rat nastao Mjesni narodni odbor (MNO) te kasnije Mjesna zajednica (MZ). Današnji sljednik tih povijesnih Odbora je Mjesni odbor Vojakovački Osijek[6].


Ime[uredi VE | uredi]

Naziv "Vojakovački" izveden je iz riječi "vojnički" što upućuje na vojnu povijest samog naselja. Drugi dio naziva, ime Osijek (u upotrebi je bio i "Osek", "Osjek" te "Osik"), nastalo je od starog povjesnog imena selišta 'Ozegh' koje se najranije spominje u vezi srednjovjekovnog posjeda ili sela Cerovo brdo iz 1225. godine. U 14. stoljeću u sastavu Cerovog brda ušo je i susjedni posjed Hrast koji je bio otprilike na današnjoj lokaciji zaseoka Srdije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 205 stanovnika.[7] Najviše stanovnika naselje je imalo u razdoblju prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata stanovništvo se znatno smanjilo (zbog fašističkog terora te civilnih i ratnih žrtava.) Nakon Drugog Svjetskog rata došlo je do povećanja stanovništva, no, ono se opet smanjilo tijekom devedesetih kada je dio obitelji trajno odselio iz RH. Zadnjih nekoliko godina, zabilježen je porast stanovništva. Pored stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti, u naselju žive i stanovnici bošnjačke i mađarske nacionalnosti. Pred više od 30 godina u naselju je bilo Slovenaca i Talijana.


Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[8]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Jovo i Đuro Vitanović te Milan Šajatović - sudjelovali u Glogovničkoj buni[9]
  • Mileva Cetušić Šojka - prva prigorska antifašistkinja i jedna od prvih žena zastupnica u povijesti Hrvatskog sabora[10]
  • Dragan Cetušić - pjesnik, antifašist i poznati prigorski komunist te osnivač KUD-a "Seljačko kolo" (stradao 1941. godine u logoru Danica kod Koprivnice)[11]

Kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti[uredi VE | uredi]

Pravoslavana crkva Svetog Nikole[12][13] - zaštićeni spomenik kulture https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9

Arheološko nalazište "Mihalj"[14] - zaštićeni spomenik kulture https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/

Spomenik NOB-a (u centru mjesta i na pravoslavnom groblju)[15] https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/

Srpska narodna škola iz 19. stoljeća ("Stara škola", u budućnosti predviđena obnova)[16] https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje

'Božja noga' (veliki otisak ljudskog stopala na kamenoj stijeni u blizini tjesnaca Vratno) https://radiokrizevci.hr/2019/01/bozja-noga/

Kamena vrata (lat: Porta lapidea) - put Vratno - Varaždinske Toplice[17] http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=28

Rimska cesta i most (na lokaciji Vratno)[18] https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva

Stara pravoslavna crkva Mijalj (između Osijeka Vojakovačkog i Stupa)

Kuća Mileve Cetušić (ulica Božinci)

Partizansko groblje Vratno

Hrast kitnjak "Visovi" - kandidat za hrvatsko stablo 2019. godine[19] https://radiokrizevci.hr/2019/07/nominacija-hrvatsko-stablo-godine/

Partizanska bolnica Stupe - Spomen područje NOB-a S[20] https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/

Tradicionalni društveni događaji[uredi VE | uredi]

Tradicionalna proslava 1. maja (Međunarodni praznik rada) - "Prvomajski krijes"[21] https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/

Tradicionalan Uskrsno/Vaskrsna proslava - "Uskrsni ili Vaskrsni krijes"[22] https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/

Proslava "Nikolaja" - slava pravoslavne crkve Svetog Nikole

Tradicionalna "Maškarada" - fašnička povorka maškra ili mačkara[23] https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/

Đurđašenje (Đurđaši) - običaj obilaska kuća povodom Đurđevdana[24] https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/

Proslava 4. jula (Dan borca) - organizirana za vrijeme SFRJ[25]

Dan Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Križevaca https://prigorski.hr/krizevcima-odrzana-svecana-proslava-dana-vijeca-srpske-nacionalne-manjine/

Komemoracija žrtvama fašističkog terora iz drugog svjetskog rata[26]

Off road Kup Vojakovački Osijek - Off road utrka[27] [28]

Humanitarne međunarodne i lokalne akcije - u organizaciji Mjesnog odbora Osijek Vojakovački (Mjesne zajednice Osijek Vojakovački)[29] https://radiokrizevci.hr/2019/02/vojakovacki-osijek-pomaze-unicef-u/ [30] Božićne školske priredbe - PŠ Ljudevita Modeca https://prigorski.hr/ucenici-podrucne-skole-osijek-vojakovacki-odrzali-bozicnu-priredbu/

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Većina stanovnika bavi se raznim granama poljoprivrede, najvećim dijelom stočarstvom i svinjogojstvom i vinogradarstvom. Dio stanovnika radi u šumarstvu, novinarstvu, prosvjeti, građevinarstvu, informatičkom sektoru te ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima unutar i izvan Republike Hrvatske. Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) bavi se i uzgojem konja.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Kantakuzina Katarina Brankovic | Srpska pravoslavna opsta gimnazija" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  2. (23. siječnja 2019.)"Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  3. (1. travnja 2019.)"Glogovnička buna" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  4. (9. ožujka 2019.)"Sjećanje na slavnu ženu Prigorja" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  5. "ARHiNET - Kotarski narodnooslobodilački odbor Križevci" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  6. (27. veljače 2019.)"Vojakovački Osijek pomaže UNICEF-u" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  7. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  8. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  9. (1. travnja 2019.)"Glogovnička buna" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  10. (9. ožujka 2019.)"Sjećanje na slavnu ženu Prigorja" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  11. "Prva feministkinja Prigorja" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  12. Geocaching. "Geocaching - The Official Global GPS Cache Hunt Site" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  13. "Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - KULTURNA BAŠTINA  -  Registar kulturnih dobara" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  14. "15. Kulturšok - tribina: Arheološko nalazište Osijek Vojakovački" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  15. (22. srpnja 2019.)"Komemoracija u Prigorju" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  16. "Srpsko Narodno Vijeće :: Obrazovanje" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  17. "Vratno" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  18. "Putevima rimskih careva: Varaždinske toplice" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  19. "Natjecanje - Stablo godine (Tree of The Year)" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  20. (21. rujna 2018.)"Partizanska bolnica Stupe" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  21. (1. svibnja 2019.)"Prvomajski krijes u Vojakovačkom Osijeku" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  22. (22. travnja 2019.)"Uskrsno zajedništvo" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  23. (4. ožujka 2019.)"Mjesni odbor Vojakovački Osijek - organizirao fašničku povorku" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  24. Verovanja i običaji koje treba da poštujete za Đurđevdan (5. svibnja 2019.) pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  25. "Dan borca 04.07.1941 - Antifašistički VJESNIK" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  26. "Vijenci u Prigorju" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  27. "Eko-akcija u Vojakovačkom Osijeku" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  28. Ovog vikenda 11. kup-natjecanje u terenskoj vožnji. Križevci.info pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  29. (27. veljače 2019.)"Vojakovački Osijek pomaže UNICEF-u" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  30. (23. siječnja 2019.)"Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku" pristupljeno 14. kolovoza 2019.


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Osijek Vojakovački koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.