Osijek Vojakovački

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački na karti Hrvatska
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački na zemljovidu Hrvatske
Županija Koprivničko-križevačka
Općina/Grad Križevci
Zemljopisne koordinate 46°07′59″N 16°33′00″E / 46.13305556°N 16.55°E / 46.13305556; 16.55Koordinate: 46°07′59″N 16°33′00″E / 46.13305556°N 16.55°E / 46.13305556; 16.55
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 205
Pošta 48260 Križevci
Pozivni broj 048
Autooznaka
Osijek Vojakovački na karti Koprivničko-križevačka županija
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački na zemljovidu Koprivničko-križevačke županije

Osijek Vojakovački (do 1900. godine nazivao se Osijek) je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Za vrijeme SFRJ bio je u sastavu Općine Križevci.

Google maps (navigacija)[uredi VE | uredi]

https://www.google.com/maps/place/Osijek+Vojakova%C4%8Dki/@46.1434068,16.4948897,13z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x47661beaab966cf3:0xc086538af76b516e!8m2!3d46.1261662!4d16.5384707

Povijest[uredi VE | uredi]

Prema najstarijim povijesnim izvorima, Osijek Vojakovački, prvi se puta spominje u 15. stoljeću (1434. - 1445.). Osnovali su ga vojnici iz vojne pratnje srpske kneginje Katarine Branković Kantakuzine[1] nakon njene udaje za grofa Urlicha II. Celjskog. Katarina Branković Kantakuzina nakon smrti svoga supruga Urlicha, nekoliko godina vladala je gradovima Velikim i Malim Kalnikom, Medvedgradom kod Zagreba te Koprivnicom i Rakovcem kod Vrbovca. Zaslužna je, prema narodnoj predaji, za izgradnju prve srpske pravoslavne crkve (crkva Svetog Nikole) u Osijeku Vojakovačkom. U vrijeme Vojne Krajine (1527. - 1881.) u Osijek Vojakovački doseljavaju prve hrvatske obitelji iz ostalih dijelova Prigorja i Zagorja. Doseljavanje pojedinih hrvatskih te mađarskih i slovenskih obitelji, nastavljeno je i tijekom 19. i 20. stoljeća. Migracije spomenutog stanovništva dovelo je do velike multikulturalnosti Osijeka Vojakovačkog koja je danas poznata u prigorskom kraju. Ta vjekovna multikulturalnost i slobodarske tradicije[2], došle su do izražaja i prilikom pobune (Glogovnička buna)[3] protiv vlasti zloglasnog mađarskog vladara Khuena Hedervarya, kada je upravo grupa "Osječana" bila među najborbenijima u obrani hrvatskih narodnih prava i interesa. Između dva svjetska rata, u drugoj polovici 30-tih, u Osijeku Vojakovačkom je djelovalo Kulturno-umjetničko društvo "Seljačko kolo" i razne hrvatsko-srpske građanske udruge, a i izgrađena je nova zgrada škole (danas PŠ Ljudevita Modeca).

Osim kulturne organizacije, aktivna su bila i pojedina trgovačka društva te ugostiteljski obrti i brojna poljoprivredna gospodarstva. Osijek Vojakovački bio je poznat i po iznimno jakom radničkom i komunističkog pokretu u Prigorju, a u Drugom svjetskom ratu u njemu je osnovana prva partizanska grupa ("Šojkina grupa"[4] iz koje je nastao kasnije Kalnički partizanski odred). Osječki i križevački komunisti prvi su u Prigorju 1941. godine podignuli antifašistički ustanak i socijalističku revoluciju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 8. kolovoza 1943. godine, u Osijeku Vojakovačkom osnovan je i prvi Narodnooslobodilački odbor Kotar Križevci[5] (NOO). NOO Kotar Križevci predstavljao je prvi moderni (republički) sustav državne, lokalne i regionalne vlasti u povijesti Prigorja i šire. Iz NOO Kotar Križevci nakon Drugog svjetskog rata razvio se Narodni odbor Križevci, Općina Križevci te današnji Grad Križevci kao jedinica lokalne samouprave u RH. Vojakovački Osijek pored povijesne zasluge za razvoj moderne križevačke lokalne samouprave, ima zasluge za razvoj i mjesne samouprave. Krajem 1942. godine, u njemu je, među prvima u Prigorju, formiran i Mjesni narodnooslobodilački odbor (MNOO) iz kojega je nakon rat nastao Mjesni narodni odbor (MNO) te kasnije Mjesna zajednica (MZ). Današnji sljednik tih povijesnih Odbora je Mjesni odbor Vojakovački Osijek[6].

Ime[uredi VE | uredi]

Ime Vojakovački Osijek svoje porijeklo jednim dijelom vuče od naziva Vojna Krajina[7]. Naziv "Vojakovački" izveden je iz riječi "vojnički" što upućuje na vojnu povijest samog naselja. Drugi dio naziva, ime Osijek (u upotrebi je bio i "Osek", "Osjek" te "Osik", vjerojatno ima veze s istoimenim mjestom u Slavoniji koja je bila u sastavu Slavonske Krajine.

Ulice[uredi VE | uredi]

Osijek Vojakovački sastoji se od ulica Grujice, Gajni, Mijoki, Fucak, Habdije, Pajkovi, Dretvari ili Radoći, Kućište, Božinci, Solo, Križanje i Srdije. Prije više od 30 godina postojala je i ulica Točak (nalazila se u blizini tjesnaca Vratno kod Kamešnice) u kojoj sada nitko ne živi. https://www.google.com/maps/place/Osijek+Vojakova%C4%8Dki/@46.1434068,16.4948897,13z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x47661beaab966cf3:0xc086538af76b516e!8m2!3d46.1261662!4d16.5384707

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 205 stanovnika.[8] Najviše stanovnika naselje je imalo u razdoblju prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata stanovništvo se znatno smanjilo (zbog fašističkog terora te civilnih i ratnih žrtava.) Nakon Drugog Svjetskog rata došlo je do povećanja stanovništva, no, ono se opet smanjilo tijekom devedesetih kada je dio obitelji trajno odselio iz RH. Zadnjih nekoliko godina, zabilježen je porast stanovništva. Pored stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti, u naselju žive i stanovnici bošnjačke i mađarske nacionalnosti. Pred više od 30 godina u naselju je bilo Slovenaca i Talijana.


Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[9]

Poznate ličnosti[uredi VE | uredi]

  1. Trivun Radotić ("Knez cu Osek") - sudjelovao u Severinskoj buni[10] iz 1755. godine https://www.facebook.com/tvkalendar/videos/1996510090576398/
  2. Jovo i Đuro Vitanović te Milan Šajatović - sudjelovali u Glogovničkoj buni[11] httpss//radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/
  3. Mileva Cetušić Šojka - prva prigorska antifašistkinja i jedna od prvih žena zastupnica u povijesti hrvatskog Sabora[12] https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/
  4. Dragan Cetušić - pjesnik, antifašista i poznati prigorski komunist te osnivač KUD-a "Seljačko kolo" (stradao 1941. godine u logoru Danica kod Koprivnice)[13] https://www.portalnovosti.com/prva-feministkinja-prigorja
  5. Branko Cetušić - šumarski stručnjak[14] https://www.sumari.hr/sumari/kart.asp?id=366
  6. Srđan Šuka - IT stručnjak i vlasnik tvrtke SukaTech[15] https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/sukatech-obrt-za-racunalne-usluge-vl-srdan-suka/Detaljno/734416
  7. Goran Cetušić- IT stručnjak
  8. Biljana Vitanović - glazbenica[16][17][18] http://harmonikaski-centar.hr/tag/biljana-vitanovic/ http://harmonikaski-centar.hr/2016/04/13/koncert-biljana-vitanovic-harmonika-nikola-domjanic-klavir/ https://www.bistricki-zvukolik.com.hr/2017/natjecatelji/pregled/trio-ka-i-do
  9. Nikola Habdija - društveno-politički radnik (dugogodišnji predsjednik Mjesne zajednice Osijek Vojakovački i predsjednik Vodovodnog odbora)[19][20][21] http://vinogradarstvo.hr/home/vijesti-i-zanimljivosti/lokalne-vijesti/280-buduce-vodocrpiliste-i-skijaliste
  10. Miladin Vitanović - sportaš i aktivist (predsjednik MO Vojakovački Osijek)[22][23] https://www.portalnovosti.com/napokon-mjesni-odbor
  11. Ivan Škrlec - šumar i sindikalist[24] http://www.hrsindsum.hr/hrvatski-sindikat-sumarstva-onama
  12. Zoran Vitanović - novinar i aktivist[25][26] https://www.portalnovosti.com/zoran-vitanovi https://radiokrizevci.hr/2019/08/ekoloski-google/
  13. Gajo Vitanović - jedan od predsjednika KUD-a "Seljačko kolo" (uoči Drugog svjetskog rata) i antifašista
  14. Branko i Bogdanka Miklenić - kulturno-umjetnički radnici, članovi KUD-a "Prigorje" Križevci[27] https://kud-prigorje.hr/
  15. Slobodan Ilić Čiča - učitelj i jedan od komadanata Kalničkog partizanskog odreda[28] https://sabh.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1524:jubileji-kalniki-partizanski-odred&catid=5:novosti&Itemid=14
  16. Duško Vitanović - sportaš, nogometaš NK Viktorije Vojakovac iz 70-th godina prošlog 20. stoljeća[29] https://www.portalnovosti.com/viktorija-pobjeda-zajednistva
  17. Bogdan Vitanović - antifašist i predsjednk SUBNOR-a iz 80-tih godina prošlog stoljeća[30] https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Savez_udru%C5%BEenja_boraca_Narodnooslobodila%C4%8Dkog_rata_Jugoslavije&oldid=2969532
  18. Milan Cetušić (poginuo 1944. godine) - antifašista i ilegalni sekretar SKOJ-a za Kotar Križevci[31] https://sabh.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1490:povodi-to-je-bio-skoj&catid=5:novosti&Itemid=14
  19. Stevo Anđelić - partizanski prvoborac[32] (poginuo tijekom Drugog svjetskog rata)https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Partizanska_spomenica_1941.&oldid=5106669
  20. Miloš Vitanović Ris - partizanski prvoborac, poslijeratni društveno-politički radnik
  21. Dušan Vitanović - nogometaš NK Polet iz Glogovnice[33] https://krizevci.hr/adresar/nogometni-klub-polet-glogovnica/
  22. Antonio Dragašević - sportaš https://prigorski.hr/taekwondo-antonio-dragasevic-osvojio-zlato-melanie-vrhovec-broncana/
  23. Ljubomir Vitanović - sportaš, igrač NK Sokola iz Sokolovca
  24. Milan Vitanović - predsjednik SUBNOR-a Vojakovački Osijek 70-tih prošlog stoljeća
  25. Mihajlo Vitanović - inicijator izgradnje prve škole (danas PŠ "Ljudevita Modeca") 30-tih godina[34] [35]http://www.izvor-osmodec.hr/ps-vojakovacki-osijek/ http://www.koraci.info/krizevcani-u-japanskoj-kulturi/


Kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti[uredi VE | uredi]

Pravoslavana crkva Svetog Nikole[36][37] - zaštićeni spomenik kulture https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9

Arheološko nalazište "Mihalj"[38] - zaštićeni spomenik kulture https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/

Spomenik NOB-a (u centru mjesta i na pravoslavnom groblju)[39] https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/

Srpska narodna škola iz 19. stoljeća ("Stara škola", u budućnosti predviđena obnova)[40] https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje

'Božja noga' (veliki otisak ljudskog stopala na kamenoj stijeni u blizini tjesnaca Vratno) https://radiokrizevci.hr/2019/01/bozja-noga/

Kamena vrata (lat: Porta lapidea) - put Vratno - Varaždinske Toplice[41] http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=28

Rimska cesta i most (na lokaciji Vratno)[42] https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva

Stara pravoslavna crkva Mijalj (između Osijeka Vojakovačkog i Stupa)

Kuća Mileve Cetušić (ulica Božinci)

Partizansko groblje Vratno

Hrast kitnjak "Visovi" - kandidat za hrvatsko stablo 2019. godine[43] https://radiokrizevci.hr/2019/07/nominacija-hrvatsko-stablo-godine/

Partizanska bolnica Stupe - Spomen područje NOB-a S[44] https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/


Tradicionalni društveni događaji[uredi VE | uredi]

Tradicionalna proslava 1. maja (Međunarodni praznik rada) - "Prvomajski krijes"[45] https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/

Tradicionalan Uskrsno/Vaskrsna proslava - "Uskrsni ili Vaskrsni krijes"[46] https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/

Proslava "Nikolaja" - slava pravoslavne crkve Svetog Nikole

Tradicionalna "Maškarada" - fašnička povorka maškra ili mačkara[47] https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/

Turnir u beli - takmičenje u kartanju

Turnir u pikadu[48] https://radiokrizevci.hr/2018/12/turnir-u-pikadu/

Đurđašenje (Đurđaši) - običaj obilaska kuća povodom Đurđevdana[49] https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/

Turnir u nogometu - povodom "Nikolaja"

Proslava 4. jula (Dan borca) - organizirana za vrijeme SFRJ[50]

Dan Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Križevaca https://prigorski.hr/krizevcima-odrzana-svecana-proslava-dana-vijeca-srpske-nacionalne-manjine/

Komemoracija žrtvama fašističkog terora iz drugog svjetskog rata[51] https://www.portalnovosti.com/vijenci-u-prigorju

Off road Kup Vojakovački Osijek - Off road utrka[52] [53] https://www.krizevci.info/2017/09/07/ovog-vikenda-11-kup-natjecanje-u-terenskoj-voznji/

Humanitarne međunarodne i lokalne akcije - u organizaciji Mjesnog odbora Osijek Vojakovački (Mjesne zajednice Osijek Vojakovački)[54] https://radiokrizevci.hr/2019/02/vojakovacki-osijek-pomaze-unicef-u/ [55] https://radiokrizevci.hr/2019/01/vojakovacki-osijek-solidarno-pomagao-afriku/

Božićne školske priredbe - PŠ Ljudevita Modeca https://prigorski.hr/ucenici-podrucne-skole-osijek-vojakovacki-odrzali-bozicnu-priredbu/

Dani polja OPG Nikola Habdija - poljoprivredna manifestacija https://prigorski.hr/vojakovacki-osijek-odrzan-20-dan-polja/

Dani polja OPG Miladin Vitanović - poljoprivredna manifestacija https://www.dekalb.hr/documents/62807/248403/Kukuruz/e392cdbb-8289-400b-9387-b2a1bd5b717c

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Većina stanovnika bavi se raznim granama poljoprivrede, najvećim dijelom stočarstvom i svinjogojstvom i vinogradarstvom. Dio stanovnika radi u šumarstvu, novinarstvu, prosvjeti, građevinarstvu, informatičkom sektoru te ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima unutar i izvan Republike Hrvatske. Jedno poljprivredno obiteljsko gospodarstvo (OPG) bavi se i uzgojem konja[56] http://www.zutestranice.hr/pretraga/Osijek+Vojakova%C4%8Dki/1/

Osijeku Vojakovački u publicistici i književnosti[uredi VE | uredi]

Osijek Vojakovački spominje se u književnim i publicističkim djelima:

  1. Rade Milosavljević - križevački novinar i publicist[57] https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=20&sqlx=54656&ser=&sqlid=20&sqlnivo=&css=&H=&U=*NOB [58] https://www.njuskalo.hr/strucna-literatura/rade-milosavljevic-bibliografija-radova-krizevackom-kraju-oglas-16178590 [59] https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=20&sqlx=23573&ser=&sqlid=20&sqlnivo=&css=&H=&U=KRI%8EEVCI [60] https://www.portalnovosti.com/knjiga-o-jna-u-krizevcima
  2. Antun Nemčić [61] - križevački književnik (Putopis "Putositnice")[62] https://www.kobo.com/gb/en/ebook/putositnice
  3. Joža Horvat - hrvatski književnik (knjiga "Mačak pod šljemom")[63] http://www.srcelubenice.com/proza/macak-pod-sljemom.html
  4. Fran Gundruma Oriovčanin - hrvatski književnik i humanist (putopis "Iz Križevaca u Vratno") https://www.hps.hr/hp-arhiva/190507.pdf
  5. Ivan Šibl - hrvatski političar i književnik (knjiga "Ratni dnevnik")[64] https://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100048045
  6. Milivoj Dretar - hrvatski povjesničar (knjiga "Slobodna Podravina") [65]http://www.znaci.net/00003/561.pdf
  7. Filip Škilja - hrvatski povjesničar (knjiga "Organizirana prisilna iseljavana Srba iz NDH)[66] https://www.google.com/search?q=Organizirana+prisilna+iseljavanja+Srba+iz+NDH+Filip+%C5%A0kiljan&rlz=1C1AVFC_enCH789CH789&stick=H4sIAAAAAAAAAONgFuLRT9c3NDQuMTEvSClQ4gXz0pPScnIKMwq0pLKTrfST8vOz9RNLSzLyi6xA7GKF_LycykeMkdwCL3_cE5YKmLTm5DVGLy48ioV0uNhc80oySyqFlLgEpFDs1GCQ4uNCEeFZxGrjX5SemJdZlVmUmJeoUFCUWZyZA2RkFqfmZCWWJeZlJSoEFyUBBaoU_Fw8FNwyczILFI4uyM4ESucBAB8HBy_WAAAA&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjFl9aep4TkAhVGfZoKHRV2D30Q_AUIESgB&biw=1455&bih=673#imgrc=4kEm08pdV_hYNM:
  8. Josip Horvat - hrvatski publicist (knjiga "Oaza mira")[67] https://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=11442
  9. Nenad Vukadinović - hrvatsko-srbijanski pravnik i publicist (knjiga "Kratka historija srpskih krajišnika sa Kalnika i Bilogore")[68] http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=31&sqlx=89512&ser=&sqlid=31&sqlnivo=&css=&H=&U=*BILOGORA
  10. Dušan Kašić - hrvatski povjesničar i rektor Beogradske bogoslovije, pravoslavni protojerej (knjiga "Srpska naselja i crkve u sjevernoj Hrvatskoj") [69] http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=31&sqlx=89512&ser=&sqlid=31&sqlnivo=&css=&H=&U=*BILOGORA [70] https://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100019519


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Kantakuzina Katarina Brankovic | Srpska pravoslavna opsta gimnazija" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  2. (23. siječnja 2019.)"Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  3. (1. travnja 2019.)"Glogovnička buna" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  4. (9. ožujka 2019.)"Sjećanje na slavnu ženu Prigorja" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  5. "ARHiNET - Kotarski narodnooslobodilački odbor Križevci" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  6. (27. veljače 2019.)"Vojakovački Osijek pomaže UNICEF-u" pristupljeno 28. srpnja 2019.
  7. (22. ožujka 2019.)"Хрватска војна крајина". Vikipedija, slobodna enciklopedija pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  8. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  9. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  10. ) TV Kalendar - [Iz arhive TV Kalendara Severinska buna...], https://www.facebook.com/tvkalendar/videos/1996510090576398/, retrieved 2019-08-13 
  11. (1. travnja 2019.)"Glogovnička buna" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  12. (9. ožujka 2019.)"Sjećanje na slavnu ženu Prigorja" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  13. "Prva feministkinja Prigorja" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  14. "KARTON OSOBE" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  15. "SukaTech, obrt za računalne usluge, VL. SRĐAN ŠUKA ZAGREB – prihod, dobit, blokada, bonitet i vlasnici te uprava" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  16. biljana vitanović – Harmonikaški Centar pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  17. harmonikaski-centar. KONCERT – BILJANA VITANOVIĆ, HARMONIKA & NIKOLA DOMJANIĆ, KLAVIR – Harmonikaški Centar pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  18. Metro m k | www.virtuabit.hr. "Trio Ka.I.Do." pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  19. (7. kolovoza 2019.)"Proslava uređenja doma - Vojakovački Osijek" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  20. "{{{title}}}" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  21. "Buduće vodocrpilište i skijalište - Prvi hrvatski vinogradarski portal" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  22. (19. veljače 2019.)"Pobjeda Viktorije" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  23. "Napokon Mjesni odbor" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  24. "Hrvatski sindikat šumarstva o nama" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  25. "Novosti :: Zoran Vitanović" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  26. (8. kolovoza 2019.)"Ekološki Google" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  27. "Kulturno-umjetničko društvo „Prigorje”" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  28. "Jubileji KALNIČKI PARTIZANSKI ODRED" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  29. "Viktorija – pobjeda zajedništva" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  30. (24. studenoga 2018.)"Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije". Wikipedia pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  31. "Povodi Što je bio SKOJ?" pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  32. (7. srpnja 2018.)"Partizanska spomenica 1941.". Wikipedija pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  33. Nogometni klub “Polet” Glogovnica. Grad Križevci (15. studenoga 2017.) pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  34. PŠ VOJAKOVAČKI OSIJEK – Izvor pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  35. Križevčani u japanskoj kulturi – Koraci pristupljeno 13. kolovoza 2019.
  36. Geocaching. "Geocaching - The Official Global GPS Cache Hunt Site" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  37. "Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - KULTURNA BAŠTINA  -  Registar kulturnih dobara" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  38. "15. Kulturšok - tribina: Arheološko nalazište Osijek Vojakovački" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  39. (22. srpnja 2019.)"Komemoracija u Prigorju" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  40. "Srpsko Narodno Vijeće :: Obrazovanje" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  41. "Vratno" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  42. "Putevima rimskih careva: Varaždinske toplice" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  43. "Natjecanje - Stablo godine (Tree of The Year)" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  44. (21. rujna 2018.)"Partizanska bolnica Stupe" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  45. (1. svibnja 2019.)"Prvomajski krijes u Vojakovačkom Osijeku" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  46. (22. travnja 2019.)"Uskrsno zajedništvo" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  47. (4. ožujka 2019.)"Mjesni odbor Vojakovački Osijek - organizirao fašničku povorku" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  48. (23. prosinca 2018.)"Turnir u pikadu" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  49. Verovanja i običaji koje treba da poštujete za Đurđevdan (5. svibnja 2019.) pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  50. "Dan borca 04.07.1941 - Antifašistički VJESNIK" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  51. "Vijenci u Prigorju" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  52. "Eko-akcija u Vojakovačkom Osijeku" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  53. Ovog vikenda 11. kup-natjecanje u terenskoj vožnji. Križevci.info pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  54. (27. veljače 2019.)"Vojakovački Osijek pomaže UNICEF-u" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  55. (23. siječnja 2019.)"Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku" pristupljeno 14. kolovoza 2019.
  56. "Osijek vojakovački | Žute Stranice" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  57. "Križevci u NOB i revoluciji : (kratak pregled) / Rade Milosavljević. -" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  58. "RADE MILOSAVLJEVIĆ - BIBLIOGRAFIJA RADOVA O KRIŽEVAČKOM KRAJU" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  59. "Križevci na Vojnoj krajini : (pregled ratne i vojne prošlosti Križevaca 1538-1988. godine s kratkom istorijom Srba u ovom kraju) / Rade Milosavljević. -" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  60. "Kњигa o JНA у Kрижeвцимa" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  61. "Nemčić, Antun | Hrvatska enciklopedija" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  62. "Putositnice ebook by Antun Nemčić" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  63. "Mačak pod šljemom - Proza" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  64. RATNI DNEVNIK - ivan šibl (100048045)
  65. SLOBODNA PODRAVINA - milivoj dretar (98060)
  66. "Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH Filip Škiljan - Google pretraživanje" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  67. OAZA MIRA - josip horvat (11442)
  68. "Kratka historija srpskih krajišnika sa Kalnika i Bilogore : (od XIV do XIX vijeka) / Nenad D. Vukadinović. -" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  69. "Kratka historija srpskih krajišnika sa Kalnika i Bilogore : (od XIV do XIX vijeka) / Nenad D. Vukadinović. -" pristupljeno 15. kolovoza 2019.
  70. SRPSKA NASELJA I CRKVE U SJEVERNOJ HRVATSKOJ I SLAVONIJI (ćir.) - dušan lj. kašić (100019519)


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Osijek Vojakovački koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.