Koordinate: 4°30′S 172°0′W / 4.500°S 172.000°W / -4.500; -172.000

Otočje Phoenix

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Otočje Phoenix
Kanton, Abariringa, engl.: Phoenix Islands
Lokacija otočja Phoenix u Tihom oceanu
Lokacija otočja Phoenix u Tihom oceanu
Geografija
LokacijaTihi ocean, Oceanija
Koordinate4°30′S 172°0′W / 4.500°S 172.000°W / -4.500; -172.000
Vremenska zonaUTC +13
Površina32,3 km²
DržavaFlag of Kiribati.svg Kiribati , Flag of the United States.svg SAD otoci Baker i Howland
Demografija
Ukupno stanovnika20 (2015.)
Najveće naseljeTebaronga, Kanton (otok)  (20 (2015.))
Otočje Phoenix na karti Kiribati
Otočje Phoenix
Otočje Phoenix
Otočje Phoenix (Kiribati)

Otočje Phoenix (engl.: Phoenix Islands) je otočje u Oceaniji koji pripada Republici Kiribati, otočju u središnjem Tihom oceanu. Čini ga skupina od osam atola, dva potopljena koraljna grebena i 14 podvodnih planina (vjerojatno ugasli vulkani) u dubokom moru (prosječne dubine od 4.500 m, a najveće dubine od 6.000 m), istočno od Gilbertova i zapadno od Linijskog otočja, te sjeverno od Samoe.

3D zemljovid otočja Phoenix

Otočje je nenastanjeno, s izuzetkom par obitelji koje žive na otoku Kantonu (ili Abariringa, gdje u jedinom selu Tebaronga živi 20 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2015.[1]). Ostali otoci su: Enderbury, Rawaki (bivši otok Phoenix), Manra (bivši Sydney), Birnie, McKean, Nikumaroro (bivši Gardner) i Orona (bivši Hull). Pored njih tu su i dva potopljena grebena, Carondelet i Winslow, od kojih Carondelet ima tek 3–4 m i potopljen je tijekom plime. Američki otoci Baker i Howland se zemljopisno smatraju sjevernim dijelom otočja, ali upravno spadaju u Male udaljene otoke SAD-a.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Zaštićeno područje otočja Phoenix
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Zaštićeno područje otočja Phoenix
Flag of Kiribati.svg Kiribati
Godina uvrštenja: 2010. (34. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, ix
Ugroženost: ne
Poveznica: 1325 UNESCO

Nekad su se ovi otoci smatrali dijelom Gilbertove skupine otoka (također poznate kao Kingsmill), ali se 1840-ih za ove otoke ustanovilo ime „Phoenix”, po jednom od otoka u otočju. Otok Phoenix (danas Rawaki) je ime vjerojatno dobio po jednom od kitolovaca koji su plovili tim područjem početkom 19. stoljeća.

Svi otoci (ne uključujući grebenje) su tijekom povijesti bili predmetom teritorijanlnog posezanja SAD-a, zahvaljujući Zakonu o otocima s guanom iz 1856. godine. Kasnih 1930-ih su bili predmet pokušaja posljednje kolonijalne ekspanzije Britanskog Carstva.

Postoje naznake kako je Amelia Earhart prilikom svog leta preko Pacifika 1937. godine, prilikom kojega je nestala, zapravo sletjela na negostoljubivi otok Nikumaroro u otočju Phoenix. No, ostaci koji su pronađeni 1940. godine su zagubljeni od Drugog svjetskog rata.[2]

Dana 20. rujna 1979., predstavnici novoosnovane Republike Kiribati i SAD-a su se sastali u Tarawi gdje je potpisan tzv. Tarawski sporazum kojim su SAD priznale suverinitet Kiribatija nad 14 otoka, uključujući otočje Phenix, ali isključujući otoke Baker i Howland.[3]

Prirodne odlike[uredi | uredi kôd]

Otoci i okolna područja su dom za oko 800 vrsta životinja, uključujući oko 200 vrsta koralja, preko 500 vrsta riba, 18 vrsta morskih sisavaca i 44 vrste ptica. Republika Kiribati je 2008. godine ustanovila veliki pomorski park (Phoenix Island Protected Area, skr. PIPA) koji je svojom površinom od skoro 410.000 m² bio je tada najveće zaštićeno pomorsko područje na svijetu.[4] Kompleksni ekosustavi otočja Phoenix predstavljaju nedirnuto morsko područje velike važnosti kao bazen i migracijska postaja mnogih životinja. Zbog toga je zaštićeno područja otočja Phoenix 2010. godine upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.[5]

Zhavljujući svojoj izolaciji, otočje Phoenix predstavlja jedinstven položaj u biogeografiji Tihog oceana kao kritično stanište migracijskim i pelagijskim vrstama planktona, ali i za kretanje morskih struja u ovom području. Broj, veličina i raznolikost po starosti, podmorske bioraznolikosti otočja Phoenix je iznimno rijetka u tropima, osobito kad su u pitanju grabežljive ribe (kao što su: zelena grbava riba-papiga (Bolbometopon muricatum), usnača Cheilinus undulatus, Acanthuridae, kirnje, mante i dr.), morski psi, te morske kornjače, morske ptice (kao što su: tropikovke (Phaethontidae) i čigre), divovske školjke, koralji i kokosovi rakovi, od kojih su mnoge vrste izumrle na drugim mjestima.

Područje je također važno znanstvenicima koji proučavaju ekološke i biološke procese evolucije i razvoja morskih ekosustava, ali i proces promjene razine mora, razmjere rasta koralja (geološki i povijesno), te procjene utjecaja klimatskih promjena.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Kiribati 2015 population and housing census volume 1: management report and basic tables. Noumea, New Caledonia: Pacific Community. (engl.) 197 p. https://purl.org/spc/digilib/doc/c9f7b
  2. Search for Amelia EarhartInačica izvorne stranice arhivirana 2. studenoga 2017. na tighar.org (engl.) Preuzeto 9. listopada 2012.
  3. Treaty of Tarawa, US Department of State Background Note (engl.) Preuzeto 9. listopada 2012.
  4. BBC news (engl.) Preuzeto 8. listopada 2012.
  5. World Heritage News 1. kolovoza 2010. (engl.) Preuzeto 8. listopada 2012.
  • John Dunmore, Who's Who in Pacific Navigation, Melbourne University Press, Australija, 1992. ISBN 0-522-84488-X.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Otočje Phoenix