Kiribati

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Kiribati. Za druga značenja, pogledajte Kiribati (razdvojba).
Republika Kiribati
Republic of Kiribati
Ribaberikin Kiribati
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Te Mauri, Te Raoi ao Te Tabomoa
(gilbertski: Zdravlje, mir i blagostanje)
Himna
Teirake Kaini Kiribati
Položaj Kiribatija
Glavni grad Tarawa
Najveći grad South Tarawa
Službeni jezik engleski i gilbertski
Državni vrh
 - Predsjednik Taneti Maamau
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 12. srpnja 1979.
Površina 170. po veličini
 - ukupno 811 km2
 - % vode ~0 %
Stanovništvo 189. po veličini
 - ukupno (2009.) 112 850[1]
Valuta australski dolar (i lokalni kiribatski dolar) (100 centa)
Pozivni broj +686
Vremenska zona UTC +12 do +14
Internetski nastavak .ki

Republika Kiribati je otočna država u središnjem dijelu Tihog oceana. Pripada joj 33 koraljna otoka i morska grebena ukupne površine 800 četvornih kilometara raštrkanih na 3,5 milijuna četvornih kilometara pripadajućeg teritorijalnog mora.[2] Otočje je raštrkano oko 180. meridijana i ekvatora. Od 1994. Međunarodna datumska granica prolazi istočno i od Linijskih otoka, najistočnijeg dijela Kiribatija, koji se i nalaze na zapadnoj polutci. Linijski otoci se nalaze u najistočnijem vremenskom pojasu, te jedini za standardno vrijeme imaju UTC+14. Standardno vrijeme ostalih dijelova Kiribatija je UTC+12 ili UTC+13.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji oko 100 000 stanovnika, od kojih više od polovice živi na koraljnom otoku Tarawi, gdje se nalazi i glavni grad države te većina gospodarstva i uprave. Neovisnost je stekao 1979. od Ujedinjenog Kraljevstva. Kiribati je članica Britanske zajednice naroda, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. U zajednicu Ujedinjenih Naroda primljen je 1999. godine.

Ime[uredi VE | uredi]

Naziv "Kiribati" usvojen je prilikom stjecanja neovisnosti, a u mjesnom govoru označava Gilbertske otoke i dolazi od naziva otočja koje je okosnica države; "Kiribati" je zapravo engleska riječ "Gilberts" napisana po pravilima gilbertskog pravopisa. Gilberti su nazvani prema britanskom istraživaču i pomorcu Thomasu Gilbertu, koji je ploveći iz Sydneya u kineski Guangzhou otkrio niz koraljnih otoka kasnije nazvanih njemu u čast.

Ruski admiral Ivan Kruzenštern i francuski istraživač Louis Isidore Duperrey prvi su početkom 1820-ih spoznali važnost Gilbertova otkrića. Na njihovim pomorskim zemljovidima na engleskom i francuskom jeziku uvode pojam "Gilbertovih otoka" (Gilbertova otočja), koji se na vojnim zmljovidima često navodio i kao Kingsmils. Stvaranjem Gilbertovih i Ellisovih otoka, britanskog protektorata između 1892. i 1916., službeno se uvodi naziv Kiribatija i Gilbertovih otoka na zemljovide. Stanovništvo tih otočja nazivalo se Gilbertima, a njihov jezik gilbertski jezik.[3]

Povijest[uredi VE | uredi]

Kiribati bio je britanska kolonija sve do 1979. godine kada su stekli neovisnost. Ime države je prijevod najveće otočne skupine Gilbert na gilbertski jezik.

Zemljopisni smještaj i položaj[uredi VE | uredi]

Kiribati čine tri sasvim odvojene otočne skupine raspršene na golemom prostoru Tihog oceana (oko 3,5 milijuna km2). Te skupine su Gilbert, Phoenix i Line. Otoci su koraljni atoli, smješteni na vulkanskoj osnovi i okruženi grebenima. Izdižu se svega oko 1,5 metara iznad morske razine. Otočje Gilbert je cijelo naseljeno, u otočju Line su naseljena 3 otoka, a u otočju Phoenix naseljen je samo 1 otok.

Najveći otok je Kiritimati (u Line otočju), 388 km2. Najviši vrh je na otoku Banaba, visok 81 metar.

Globalno zatopljenje[uredi VE | uredi]

Predviđa se da će Kiribati biti prva država koja će izgubiti teritorij zbog dizanja razina mora uslijed globalnog zatopljenja. Ne brojeći otok Banaba, najviša nadmorska visina u Kiribatiju je tek dva metra.[4] Kiribati je već 1999. izgubio dva nenastanjena otoka uslijed dizanja razine mora.[5]

Industrija i gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Otoci su bili bogati fosfatima, ali eksploatacija za izvoz iscrpila je rezerve u 70-im godinama 20. stoljeća. Gospodarstvo se zasniva na poljoprivredi za vlastite potrebe i ribarstvu jer okolna mora obiluju podmorskim životom.

Glavni izvozni proizvod je kopra.

BDP po stavnovniku 2001. iznosio je 800$.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Većina stanovništva su I-Kiribati koji govore vlastitim mikronezijskim jezikom. Etničke grupe Kiribata: 112 000 stanovnika (UN Country Population; 2009.), 5 naroda.

Britanci, 50
Euronezijci, 1100
I-Kiribati, 89 000
Mandarinski Kinezi, 90
Tuvaluanci, 700
Ostali 5500

Religija[uredi VE | uredi]

Najviše je katolika 53% stanovnika, slijede 39% kiribatski protestanti, 2,5% bahá'í, a ostale religije čine 5%.

Glavni grad[uredi VE | uredi]

U gradovima živi 36% stanovništva.

Zgrada Parlamenta

Glavni "grad" je atol Tarawa, točnije južni niz otoka South Tarawa.

Bairiki, otok atola Tarawa je administrativno središte, a otok Ambo je središte parlamenta. [6]

Izvori[uredi VE | uredi]

Leksikon država svijeta, Predrag Tomljanović, EXTRADE d.o.o. Rijeka, 2005., 156. stranica

  1. The World Factbook - Kiribati (Engleski), CIA (27.3.2010.)
  2. (engl.) World Atlas, Kiribati, 13. lipnja 2016. (pristupljeno 23. veljače 2017.)
  3. (engl.) Google knjige, Bibijski rječnik Gilbertovih otoka i podudarnost bilijskog nazivlja i vlastitih imena, E katauraoaki irouni beiñam, 1895., Harvardovo sveučilište, 30. sijčnja 2008. (pristupljeno 23. veljače 2017.)
  4. Leader of disappearing island nation says climate change an issue of survival, not economics (engl.), Associated Press, 5.6.2008.
  5. Islands disappear under rising seas (engl.), BBC, 14.6.1999.
  6. http://www.kiribatitourism.gov.ki/index.php/aboutkiribati/aboutkiribatioverview

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Kiribati
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kiribati


P countries.png Nedovršeni članak Kiribati koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.