Kiribati
Ovo je glavno značenje pojma Kiribati. Za druga značenja pogledajte Kiribati (razdvojba).| Republika Kiribati Republic of Kiribati Ribaberikin Kiribati | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Te Mauri, Te Raoi ao Te Tabomoa (gilbertski: Zdravlje, mir i blagostanje) | |||||
| Himna Teirake Kaini Kiribati | |||||
| |||||
| Glavni grad | Južna Tarawa | ||||
| Najveći grad | Južna Tarawa | ||||
| Službeni jezik | engleski i gilbertski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Taneti Maamau | ||||
| Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 12. srpnja 1979. | ||||
| Površina | 170. po veličini | ||||
| - ukupno | 811 km2 | ||||
| - % vode | ~0 % | ||||
| Stanovništvo | 189. po veličini | ||||
| - ukupno (2009.) | 112 850[1] | ||||
| Valuta | australski dolar (i lokalni kiribatski dolar) (100 centa) | ||||
| Pozivni broj | +686 | ||||
| Vremenska zona | UTC +12 do +14 | ||||
| Internetski nastavak | .ki | ||||
Republika Kiribati je otočna država u središnjem dijelu Tihog oceana. Pripada joj 33 koraljna otoka i morska grebena ukupne površine 800 četvornih kilometara raštrkanih na 3,5 milijuna četvornih kilometara pripadajućeg teritorijalnog mora.[2] Otočje je raštrkano oko 180. meridijana i ekvatora. Od 1994. Međunarodna datumska granica prolazi istočno i od Linijskih otoka, najistočnijeg dijela Kiribatija, koji se i nalaze na zapadnoj polutci. Linijski otoci se nalaze u najistočnijem vremenskom pojasu, te jedini za standardno vrijeme imaju UTC+14. Standardno vrijeme ostalih dijelova Kiribatija je UTC+12 ili UTC+13.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima oko 100 000 stanovnika, od kojih više od polovice živi na koraljnom otoku Tarawi, gdje se nalazi i glavni grad države te većina gospodarstva i uprave. Neovisnost je stekao 1979. od Ujedinjenog Kraljevstva. Kiribati je članica Britanske zajednice naroda, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. U zajednicu Ujedinjenih Naroda primljen je 1999. godine.
Ime[uredi | uredi kôd]
Naziv "Kiribati" usvojen je prilikom stjecanja neovisnosti, a u mjesnom govoru označava Gilbertove otoke i dolazi od naziva otočja koje je okosnica države; "Kiribati" je zapravo engleska riječ "Gilberts" napisana po pravilima gilbertskog pravopisa. Gilberti su nazvani prema britanskom istraživaču i pomorcu Thomasu Gilbertu, koji je ploveći iz Sydneya u kineski Guangzhou otkrio niz koraljnih otoka kasnije nazvanih njemu u čast.
Ruski admiral Ivan Kruzenštern i francuski istraživač Louis Isidore Duperrey prvi su početkom 1820-ih spoznali važnost Gilbertova otkrića. Na njihovim pomorskim zemljovidima na engleskom i francuskom jeziku uvode pojam "Gilbertovih otoka" (Gilbertova otočja), koji se na vojnim zemljovidima često navodio i kao Kingsmils. Stvaranjem Gilbertovih i Ellisovih otoka, britanskog protektorata između 1892. i 1916., službeno se uvodi naziv Kiribatija i Gilbertovih otoka na zemljovide. Stanovništvo tih otočja nazivalo se Gilbertima, a njihov jezik gilbertski jezik.[3]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Kiribati bio je britanska kolonija sve do 1979. godine kada su stekli neovisnost. Ime države je prijevod najveće otočne skupine Gilbert na gilbertski jezik.
Zemljopisni smještaj i položaj[uredi | uredi kôd]
Kiribati čine tri sasvim odvojene otočne skupine raspršene na golemom prostoru Tihog oceana (oko 3,5 milijuna km2). Te skupine su Gilbert, Phoenix i Line. Otoci su koraljni atoli, smješteni na vulkanskoj osnovi i okruženi grebenima. Izdižu se svega oko 1,5 metara iznad morske razine. Otočje Gilbert je cijelo naseljeno, u otočju Line su naseljena 3 otoka, a u otočju Phoenix naseljen je samo 1 otok.
Najveći otok je Kiritimati (u Line otočju), 388 km2. Najviši vrh je na otoku Banaba, visok 81 metar.
Globalno zatopljenje[uredi | uredi kôd]
Predviđa se da će Kiribati biti prva država koja će izgubiti teritorij zbog dizanja razina mora zbog globalnog zatopljenja. Ne brojeći otok Banaba, najviša nadmorska visina u Kiribatiju je tek dva metra.[4] Kiribati je već 1999. izgubio dva nenastanjena otoka zbog dizanja razine mora.[5]
Industrija i gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Otoci su bili bogati fosfatima, ali eksploatacija za izvoz iscrpila je rezerve u 70-im godinama 20. stoljeća. Gospodarstvo se zasniva na poljoprivredi za vlastite potrebe i ribarstvu jer okolna mora obiluju podmorskim životom.
Glavni izvozni proizvod je kopra.
BDP po stavnovniku 2001. iznosio je 800$.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Većina stanovništva su I-Kiribati koji govore vlastitim mikronezijskim jezikom. Etničke grupe Kiribata: 112 000 stanovnika (UN Country Population; 2009.), 5 naroda.
- Britanci, 50
- Euronezijci, 1100
- I-Kiribati, 89 000
- Mandarinski Kinezi, 90
- Tuvaluanci, 700
- Ostali 5500
Religija[uredi | uredi kôd]
Najviše je katolika 53% stanovnika, slijede 39% kiribatski protestanti, 2,5% bahá'í, a ostale religije čine 5%.
Glavni grad[uredi | uredi kôd]
U gradovima živi 36% stanovništva.
Glavni "grad" je Južna Tarawa (South Tarawa), kojeg čini niz otočića otoka Tarawa, spojenih nasipima na kojima je glavna prometnica na otoku.
Bairiki, otok atola Tarawa je administrativno središte, a otok Ambo je središte parlamenta.[6]
Izvori[uredi | uredi kôd]
Leksikon država svijeta, Predrag Tomljanović, EXTRADE d.o.o. Rijeka, 2005., 156. stranica
- ↑ The World Factbook - Kiribati (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 7. rujna 2017. Pristupljeno 27. ožujka 2010. CIA (27.3.2010.)
- ↑ (engl.) World Atlas, Kiribati, 13. lipnja 2016. (pristupljeno 23. veljače 2017.)
- ↑ (engl.) Google knjige, Bibijski rječnik Gilbertovih otoka i podudarnost bilijskog nazivlja i vlastitih imena, E katauraoaki irouni beiñam, 1895., Harvardovo sveučilište, 30. sijčnja 2008. (pristupljeno 23. veljače 2017.)
- ↑ Leader of disappearing island nation says climate change an issue of survival, not economics (engl.), Associated Press, 5.6.2008.
- ↑ Islands disappear under rising seas (engl.), BBC, 14.6.1999.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. lipnja 2010. Pristupljeno 6. svibnja 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kiribati |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kiribati |
| |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||
