Paralelogram

Izvor: Wikipedija
Paralelogram s označenim vrhovima (A, B, C i D), stranicama (a, b, c i d), dijagonalama (e i f), kutovima (α, β, γ i δ), kutom između dijagonala (Θ) te visinama (ha i hb)

Paralelogram (u staroj literaturi ponekad nazivan i kosa pačetvorina,[1]) je četverokut kojemu se dijagonale međusobno raspolavljaju (tj. dijagonale se sijeku, i sjecište je polovište svake dijagonale). Ekvivalentno, to je četverokut s dva para paralelnih i sukladnih nasuprotnih stranica. Paralelogram je presjek dviju pruga tako da rubni pravci jedne pruge imaju drugi smjer od rubnih pravaca druge pruge. Nasuprotni kutovi paralelograma su sukladni, a kutovi priležeći uz ma koju stranicu su međusobno suplementni. Generalizacija paralelograma u proizvoljnom broju dimenzija je paralelepiped.

Posebni slučajevi[uredi | uredi kôd]

  • Romb - sve su stranice jednake duljine.
  • Romboid - parovi stranica su različitih duljina
  • Pravokutnik - svi su kutovi pravi.
  • Kvadrat - pravokutnik jednakih duljina stranica (sve su stranice jednake, svi su kutovi pravi).

Formule[uredi | uredi kôd]

P (površina):
O (opseg):

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Julije Novak, Računica za produžne škole, Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36. i 64.
Nedovršeni članak Paralelogram koji govori o geometriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.