Petar Kraljević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Prof. dr. sc. Petar Kraljević

Petar Kraljević (Split, 12. lipnja 1946.) hrvatski je znanstvenik, radiobiolog u mirovini.

Životopis[uredi VE | uredi]

Prof. dr. sc. Petar Kraljević rođen je 12. lipnja 1946. u Splitu, od oca Ivana i majke Milke rođ. Luketin, a odrastao u Kaštel-Sućurcu. Oženjen je Damirom, rođ. Biočić, i otac troje djece. Završio je klasičnu gimnaziju u Splitu 1965., diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu (1971.), magistrirao na istom fakultetu (1973.), i nakon odsluženja vojnog roka, doktorirao (1977.). Kao stipendist Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) obrazovao se za primjenu radioaktivnih izotopa u veterini, najprije u Havani (Kuba) (1979.), a zatim na sveučilištu Cornell, SAD (Cornell University) (1980.). Dvije godine kasnije (1982.) uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije RH proveo je na usavršavanju iz radioekologije u Beogradu.

Još kao student prve godine studija uključio se u znanstvenoistraživački rad Zavoda za fiziologiju Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pa je 1967. dobio Rektorovu nagradu za studentski rad. U istom zavodu bio je demonstrator od 1967. do 1970., a 1971. počeo raditi kao asistent za fiziologiju. Pet godina kasnije postao je asistent za radiobiologiju u Zavodu za fiziologiju i radiobiologiju. U školskoj godini 1980./81. bio je gost-profesor na sveučilištu Cornell, Ithaca, N.Y., SAD. Za docenta radiobiologije na Veterinarskom fakultetu izabran je 1982., za izvanrednog profesora 1987., a za redovitog profesora 1992. U trajno zvanje redovitog profesora radiobiologije izabran je 1996., a umirovljen je 2012. Osim predmeta radiobiologija, od 1989. godine pa sve do odlaska u mirovinu (2012.) predavao je na poslijediplomskome studiju Veterinarske medicine na Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predmet Metode znanstveno-istraživačkoga rada, a od 1997. do odlaska u mirovinu predavao je studentima dodiplomskog studija veterinarske medicine predmet Uvod u znanstveni rad. Sudjelovao je i u nastavi na poslijediplomskom studiju nuklearne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Znanstvenu djelatnost započeo je istraživanjem aktivnosti enzima u domaćih životinja u normalnim i patološkim stanjima, a u posljednjih 35 godina istraživao je utjecaj ionizacijskog (radioaktivnog) zračenja na domaće životinje. Bio je voditelj u pet znanstvenih projekata, te suradnik u devet projekata. Pod njegovim je vodstvom više studenata dodiplomskog i poslijediplomskog studija izradilo svoje diplomske radove, magistarske i doktorske rasprave. Objavio je više od 100 znanstvenih, 20-tak stručnih radova, te 4 poglavlja u knjigama. Sudjelovao je mnogim domaćim i međunarodnim kongresima, o čemu svjedoči 95 objavljenih sažetaka znanstvenih radova. Održao je 40-tak javnih predavanja, organizirao tečajeve za veterinare i druge stručnjake, te sudjelovao u organizaciji triju znanstvenih skupa. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa «Veterinarstvo» (1988.-1993.), te urednik dvojezične monografije «Animal Victims of Homeland War 1991-1993 - Stradanje životinja u domovinskom ratu 1991.-1993.». Jedna od vodećih izdavačkih kuća u svijetu, CRC Press, Inc. (SAD) ponudila mu je da napiše knjigu «Veterinary Radiobiology and Radiation Hygiene».

Bio je dugogodišnji voditelj Katedre za radiobiologiju Zavoda za fiziologiju i radiobiologiju. Uz to obavljao je i mnoge druge dužnosti na Fakultetu i Sveučilištu. Predsjednik povjerenstva za znanstveni rad bio je od 1991. do 1993., a predsjednik Povjerenstva za statut i normativne akte i predsjednik Kadrovskog povjerenstva Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bio je od 2003. do 2005. Predsjednik Matičnog povjerenstva za područje biomedicine, polje veterina, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske bio je od 1993. do 1999. i od 2005. do 2006., a potpredsjednik od 1999. do 2005. Prorektor Sveučilišta u Zagrebu bio je od 1993. do 1998. Za zasluge u znanosti odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Kao prorektor dobio je Povelju zahvalnosti Rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Marijana Šunjića „za izvrsnu suradnju i predani rad u obnovi i razvitku Sveučilišta u Zagrebu“. Povodom 100. obljetnice Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dodijelio mu je Plaketu „za doprinos u razvoju Sveučilišta u Zagrebu i promicanje Fakulteta kao njegove sastavnice“. U posebnome dijelu monografije „100 godina Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1919 – 2019" (ur.: prof. dr. sc. Ž. Pavičić) Dodaci, prof. Kraljević uvršten je među „pojedine nastavnike  koji su svojim djelovanjem utjecali na zbivanja u pojedinim razdobljima Fakulteta i tako ispisivali njegovu povijest“ (v. Dodatak 12. str. 793).

Profesor Kraljević bio je član Europskoga društva za radijacijsku biologiju i Europskoga društva za primjenu nuklearnih metoda u poljoprivredi. Član je Hrvatskoga društva veterinara, Hrvatskoga društva fiziologa (član izvršnog odbora 1976.-1978.), Hrvatskoga društva za zaštitu od zračenja (član izvršnog odbora 1983.-1987. i član predsjedništva tog društva 1987.-1991.).

Jedan je od osnivača Matice hrvatske u Velikoj Gorici, njezin potpredsjednik (1990.-1992.) i predsjednik (1992.-1994.). Bio je predsjednik Križarske katoličke organizacije (1993.-2001.), te član gremija Katholischer Akademischer Ausländer-Dienst (KAAD) (Bon-Njemačka) za Hrvatsku (2000.-2005.). I, konačno, jedan je od utemeljitelja Studijske grupe Znanost i duhovnost Sveučilišta u Zagrebu.

U siječnju 1993. godine, zajedno sa suprugom Damirom, bio je - kao predstavnik vjernika laika - član delegacije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) na svjetskom molitvenom skupu za mir u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u Asizu, kojega je inicijator, organizator i voditelj bio Sveti Otac Ivan Pavao II., a delegaciju HBK predvodio blagopokojni kardinal dr. Franjo Kuharić.

I na kraju, prof. Kraljević diči se dvojicom rođaka. To su dr. fra Bernardin Sokol, svećenik-franjevac, glazbenik, skladatelj i mučenik (prvi rođak njegove majke) i Tonči Marović Petrasov, hrvatski pjesnik i književnik (njegov prvi rođak).

Odlikovanja[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]