Velika Gorica

Popis naselja
Velika Gorica
; Zastava grada Velike Gorice	; Grb grada Velike Gorice
	Kolaž
Država	Hrvatska
Županija	Zagrebačka
Površina
- ukupna	552 km2
- gradskog naselja	31,4 km2
- najveća	255 mnm
- najmanja	99 mnm
Stanovništvo (2011.)
- ukupno	63.517 stan.
- ukupna gustoća	115 stan./km2
- gradsko naselje	31.553 stan.
- gradsko naselje gustoća	1004 stan./km2
	Broj stanovnika; Velika Gorica, Zagrebačka [uredi]
	Izvor: Državni zavod za statistiku RH; Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Gradonačelnik	Krešimir Ačkar (HDZ)
Gradska naselja	58 naselja
Dan grada	13. prosinca
Zaštitnik	sveta Lucija
Poštanski broj	10410
Pozivni broj	+385 (0)1
Autooznaka	ZG
Službena stranica	www.gorica.hr
Zemljovid
	; Velika Gorica Velika Gorica na zemljovidu Hrvatske

Velika Gorica iz zraka.

Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.

Naselja u sastavu Grada Velike Gorice

Velika Gorica se sastoji od 58 naselja, to su: Bapča, Bukovčak, Buševec, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Črnkovec, Donja Lomnica, Donje Podotočje, Drenje Šćitarjevsko, Dubranec, Gornja Lomnica, Gornje Podotočje, Gradići, Gudci, Gustelnica, Jagodno, Jerebić, Ključić Brdo, Kobilić, Kozjača, Kuče, Lazi Turopoljski, Lazina Čička, Lekneno, Lukavec, Mala Buna, Mala Kosnica, Markuševec Turopoljski, Mičevec, Mraclin, Novaki Šćitarjevski, Novo Čiče, Obrezina, Ogulinec, Okuje, Petina, Petravec, Petrovina Turopoljska, Poljana Čička, Prvonožina, Rakitovec, Ribnica, Sasi, Selnica Šćitarjevska, Sop Bukevski, Staro Čiče, Strmec Bukevski, Šćitarjevo, Šiljakovina, Trnje, Turopolje, Velika Buna, Velika Gorica, Velika Kosnica, Velika Mlaka, Vukomerić, Vukovina i Zablatje Posavsko.

Zemljopis

Velika Gorica nalazi se jugoistočno od Zagreba, u nizinskom dijelu Turopolja i na rubu brežuljkastog dijela Vukomeričkih gorica. Od rijeke Save na sjeveroistoku i Kupe na jugozapadu, velikogoričko se područje prostire na površini od 566 četvornih kilometara.

Stanovništvo

Prema popisu stanovnika iz 2011. sam grad Velika Gorica ima 31.553 stanovnika, dok na gradskom području živi 63.517 stanovnika, što je čini šestim najnaseljenijim gradskim područjem u Hrvatskoj.^[3]

Grad Velika Gorica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	12534	13822	14716	17056	18998	20840	20124	22544	23717	24965	25804	28392	47104	56884	63517	63517	61075
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Kravarsko. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Velika Gorica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1524	1717	2219	2512	2925	3278	3264	3665	4151	4938	5321	8013	24834	31614	33339	31553	30036
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Selnica Šćitarjevska (bivše naselje Grdovčak). Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1971. Sadrži podatke i za bivša naselja Kurilovec od 1857. do 1971, Kurilovec Donji i Kurilovec Gornji u 1890. i 1900., Mala Gorica Turopoljska od 1857. do 1948., Pleso i Rakarje od 1857. do 1971., te Visoki Brijeg od 1890. do 1948. U 1971. bivša naselja Kurilovec, Pleso i Rakarje iskazana su kao dijelovi naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Velika Gorica je sedmi po veličini grad u Hrvatskoj. U gradu Velikoj Gorici i u okolnim općinama Pokupsko, Orle i Kravarsko i njihovim naseljima živi 69.703 stanovnika.

Promet

Kolodvor

Uz velikogoričko naselje Pleso smještena je Zračna luka „Franjo Tuđman”, a sam grad leži na trasi željezničke pruge Zagreb-Sisak.

Glavna cestovna poveznica je sa Zagrebom je Velikogorička cesta, a njome teče sav cestovni promet iz smjera Siska prema Zagrebu te je zbog toga jedna od najprometnijih cesta u Republici Hrvatskoj. Osim Zračne luke „Franjo Tuđman”, Velika Gorica ima tri manja letjelišta; Letjelište Buševec, Letjelište u Veleševcu te letjelište Zrakoplovnog tehničkog zavoda u samoj Velikoj Gorici.

Javni gradski prijevoz između Velike Gorice i Zagreba, te okolnih naselja obavlja ZET (Zagrebački električni tramvaj).

Gospodarstvo

Svoj gospodarski razvoj Velika Gorica temelji na malom gospodarstvu i poljoprivredi. Uz 1.460 obrta, 983 malih te 17 srednjih i velikih poduzeća, na području je registrirano i oko 4.700 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Poduzetnici i obrtnici se najčešće bave trgovinom (27%), poslovnim servisima i uslužnim djelatnostima (15%), građevinarstvom (11%) i ugostiteljstvom (8%). Međutim, područje je gospodarski najpoznatije po drvoprerađivačkoj i metaloprerađivačkoj industriji, kao i raznolikoj ponudi uslužnih djelatnosti i trgovine. Drvo, posebice hrast lužnjak od kojeg se od davnina pravilo sve - od igrački za djecu do starih turopoljskih kuća, glavna je sirovina područja kao i u susjednim županijama. Na području grada nalazi se nekoliko pilana (najveća u Turopolju - poznata kao DIP Turopolje) i više prerađivača drva.

Polovinom 2007. godine velikogorički poduzetnici i obrtnici zapošljavali su 14.663 radnika. Najviše je zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji (17%) i trgovini (16%), a zatim i na prijevozu, skladištenju i vezama (9%).Gospodarska je osnova drvna, prehrambena, građevinska, kožna i grafička industrija, te poljodjelstvo. S 9,7 milijardi kuna ukupnih prihoda i 9,4 milijarde kuna ukupnih rashoda u 2006. godini, trgovačka društva Velike Gorice ostvarila su pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 210,8 milijuna kuna. Od ostvarenih prihoda, 8,9% je bilo ostvareno od izvoza. Nositelji ukupnog prihoda u Velikoj Gorici jesu poduzetnici trgovine i djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza koji zajedno ostvaruju čak 84,2% ukupnog prihoda i zapošljavaju 33% od ukupnog broja od 10.469 zaposlenih u trgovačkim društvima. U Velikoj Gorici je smješten i Zrakoplovno-tehnički zavod, jedinstvena institucija u sastavu Ministarstva obrane Republike Hrvatske za servisiranje i popravak civilnih i vojnih zrakoplova i helikoptera. (izvor:[1] Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2008., uz dozvolu)

Povijest

Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije

Velika Gorica se prvi put spominje kao selo 1228. godine. Mjesto dobiva na važnosti nakon 1560. godine, kada je Turopolju dodijeljen status Povlaštene plemenite općine. Godine 1610. sagrađen je u Velikoj Gorici drveni dvor Plemenite općine turopoljske. U srednjem vijeku, Velika Gorica postala je središte župe. Srednjovjekovna župna crkva stradala je u turskim provalama, a nova je izgrađena u drugoj polovici 17. stoljeća.

U povijesti je glavna gospodarska djelatnost Velike Gorice bila trgovina, a na glavnom su se trgu redovito održavali sajmovi. U čitavom kraju je osim trgovine bilo razvijeno stočarstvo i šumarstvo. Prva škola sagrađena je u 18. stoljeću, ali je nakon nekoliko desetljeća srušena radi trošnosti i nedovoljnog interesa lokalnog stanovništva za školovanje. Izgradnja prve željezničke pruge u Hrvatskoj 1862. godine, onoj od Zagreba do Siska, imala je značaj za šire područje, ali ne osobito i za Veliku Goricu, jer je željeznička postaja smještena daleko od njezina središta.

Jači gospodarski razvoj Velika Gorica doživljava krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada se područje oko glavnih trgova postupno urbanizira i izgrađuje. Stari trg ispred vijećnice i crkve naziva se Konjskim trgom jer se na njemu trguje konjima, dok se Trg kralja Tomislava naziva Marvinskim trgom jer je ondje tržnica stoke. Bogati trgovci podižu niz kuća (Tarbuk, Trdak, Čop, Rosner, Janeš, Fanton, Brigljević), kojom se formira središte Velike Gorice kao naselja. Plemenita općina turopoljska inicijator je čitavog niza javnih projekata, osobito u doba župana Ljudevita Josipovića. Tada nastaju zgrada Kotarske oblasti, Kotarski sud, Prva hrvatska štedionica, javna bolnica, zgrade škola u Zagrebačkoj i Kurilovečkoj ulici, te najamne vile za predstojnika Kotarske oblasti i Turopoljskog nadšumara. Najpoznatiji graditelj tog vremena bio je Nikola Hribar koji je sagradio većinu zgrada. Godine 1901. u Velikoj Gorici živi 1041 stanovnik. Začetak javnog prijevoza u mjestu je konjski tramvaj, tj. kojnača, koji je od 1907. do 1937. povezivao središte Velike Gorice sa željezničkom postajom te industrijskim pogonom u Novom Čiču.

Razvoj mjesta prekinut je Drugim svjetskim ratom, nakon čega nastupa intenzivna višestambena izgradnja, a Velika Gorica postaje satelitski grad zagrebačkog prstena. Godine 1974. Velika Gorica postaje jedna od zagrebačkih općina. Status grada dobiva 1995. godine.

Spomenici i znamenitosti

Spomenik poginulim braniteljima

U Velikoj Gorici i bližoj okolici nalaze se vrijedna arheološka nalazišta. Potječu iz doba prapovijesti (kultura grobnih polja sa žarama), antike (rimski ranocarski grobovi) i ranoga srednjeg vijeka (razni predmeti, keramika u upotrebi u karolinškome kulturnome krugu). Važnije i poznatije naselje iz doba Rimskog Carstva je Andautonija na području današnjeg naselja Šćitarjevo i po otkrivenim nalazima datira iz prvog stoljeća.

Jedinstvene su vrijednosti Velike Gorice i Turopolja drvene kapelice i plemićke kurije, takozvane "turopoljske ljepotice". Blizina Vukomeričkih gorica, rijeke Lomnice, Save i Odre, upotpunjuje raznolikost turopoljskog kraja. Područje je bogato hrastom, koji je jedan od glavnih prirodnih resursa. Hrast je i omogućio čuvenu gradnju sakralnih i drugih objekata od drva, a stari "turski" hrast lužnjak, nedaleko od Velike Gorice, posebno je zaštićeni objekt - spomenik prirode.

Vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja

U užem području Velike Gorice, koje obuhvaća nekadašnja sela Veliku Goricu, Malu Goricu, Kurilovec, Pleso i Rakarje, ne nalazimo mnogo sačuvanih povijesnih znamenitosti. Na starom velikogoričkom trgu nalazi se barokna vijećnica Plemenite općine turopoljske, zvana i Turopoljski grad, sagrađena 1765. godine na mjestu ranije drvene zgrade. Danas se u njoj nalazi Muzej Turopolja. Stara povijesna jezgra Velike Gorice djelomično je očuvala niz historicističkih kuća s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Najznačajnije su neorenesansna zgrada Kotarskog suda (danas Općinski sud) iz 1894. – 95. godine i zgrada Prve hrvatske štedionice (1907.). Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije (1893. – 94. g.) građena je u neoromaničkom stilu, prema projektu zagrebačkog arhitekta Hermanna Bolléa.

Od tradicionalne drvene arhitekture, vrlo malo toga je sačuvano. U Pleškom polju, između naselja Podbrežnica i Pleso nalazi se drvena kapela Ranjenog Isusa, sagrađena 1896. godine na mjestu ranije barokne kapele. Vrijedne drvene kurije Jelačić i Josipovic u Kurilovcu u ruševnom su stanju. Djelomično je očuvano naselje drvenih kuća – nekadašnja Mala Gorica, danas u Turopoljskoj ulici. Od moderne arhitekture u Velikoj Gorici postoji nekoliko značajnih ostvarenja arhitekta Stjepana Planića.

Obrazovanje

U gradu postoji šest osnovnih škola (najveća je OŠ Nikole Hribara, ostale škole su: OŠ Eugena Kumičića, OŠ Eugena Kvaternika, OŠ Jurja Habdelića, OŠ Vukovina, OŠ Velika Mlaka), pet srednjih škola (Srednja Zrakoplovna tehnička, Srednja strukovna, Ekonomska, Gimnazija Velika Gorica i Umjetnička škola Franje Lučića) te Veleučilište Velika Gorica. U gradu se nalazi i Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica u kojem se školuju učenici po posebnom programu.

Velika Gorica nosi titulu "grada prijatelja djece".

Kultura

Muzej Turopolja
Gradska knjižnica Velika Gorica
Pučko otvoreno učilište Velika Gorica
Etno naselje Novo Čiče
Exposure music festival

Dan grada je 13. prosinca, blagdan Sv. Lucije, zaštitnice Turopolja.

Šport

Gradski stadion Velika Gorica

HNK Gorica
NK Udarnik Kurilovec
NK Klas Mićevec
NK Radnik Velika Gorica (ugašen 2009.)
NK Buna
Košarkaški klub VG Basket
Košarkaški klub Gorica
Košarkaški klub Velgor
Akrobatski rock 'n' roll klub Gorica
Rukometni klub Gorica
Ženski rukometni klub Gorica
Ženski rukometni klub Udarnik
Ženski odbojkaški klub AZENA Volksbank
Odbojkaški klub Velika Gorica
Odbojkaški klub Gorica (bivši MOK Gorica)^[4]
Boksački klub Velika Gorica
Boksački klub Direkt
Judo klub Pinky
Karate klub Velika Gorica
Karate klub Centar
Klub tajlandskog boksa Knez Mislav
Atletski klub Velika Gorica
Maraton klub Velika Gorica
Tenis klub Brcko
Taekwondo klub Velika Gorica
Stolnoteniski Klub Stanfar Velika Gorica
Kuglački klub Radnik
Bowling klub TNT
Paintball klub Velika Gorica
Skijaški klub Velika Gorica
Baseball klub Velika Gorica
Šahovski klub Osnovnoškolac
Hrvački klub Velika Gorica 1991

Od 1993. održava se polumaraton Turopoljska trka, jedna od najmasovnijih cestovnih utrka u Hrvatskoj.

Poznate osobe

Spomenik Franji Lučiću u Velikoj Gorici

Nikola Hribar – graditelj
Franjo Lučić – skladatelj
Jacques Houdek – pjevač
Ivana Banfić – pjevačica
Juraj Ćuk – povjesničar
Rajko Bundalo – glumac i književnik
Rene Medvešek – glumac i kazališni redatelj
Sven Medvešek – glumac
Đuro Utješanović – glumac
Božidar Prosenjak – pisac
Sonja Smolec – pisac
Sven Ušić – košarkaš i trener
Vesna Fabijančić-Križanić – zastupnica u Hrvatskom saboru
Igor Bišćan – nogometaš
Tomislav Butina – nogometaš
Mario Cvitanović – nogometaš
Senna Ušić – odbojkašica
Jura Ozmec – športski komentator
Mislav Bago – televizijski novinar
Vladimir Bakarić – komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji
Mato Lovrić – crtač i ilustrator
Dražen Barišić – gradonačelnik i bivši ravnatelj RVG Media grupe
Ivan Šuker – bivši ministar financija
Ivo Pukanić – novinar, osnivač i urednik hrvatskog tjednika Nacional
Barbara Jelić- hrvatska odbojkašica
Goran Beus Richembergh – saborski zastupnik
Renato Ivanuš – glavni urednik 24sata
Ivan Žurić – poznati novinar
Ivanka Mazurkijević – pjevačica
Marcelo Brozović – nogometaš
Tino Krečak – nogometni sudac
Dora Krsnik – rukometašica

Izvori

↑ gorica.hr: Gradonačelnik, pristupljeno 19. prosinca 2020.
↑ Statut Grada Velike Gorice (čl. 5)
↑ Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., Stanovništvo u najvećim gradovima i općinama, pristupljeno 31. prosinca 2014.
↑ http://www.ok-gorica.hr

Literatura

Emilij Laszowski, Povijest plemenite općine Turopolja, sv. I (1910.), sv. II (1911.), sv. III (1924.), Zagreb.
Petar Puhmajer, Kristina Vujica, Maja Vahčić Lušić, Gordan Murat: Arhitektura Velike Gorice, Velika Gorica, 2005.
Aleksandar Božić: Kojnača – 100 godina velikogoričkog tramvaja, Velika Gorica, 2007.

Unutarnje poveznice

Kulturno-povijesna cjelina Velike Gorice, zaštićeno kulturno dobro

Vanjske poveznice

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Velika Gorica

[1] rica.hr: Gradonačelnik, pristupljeno 19. prosinca 2020.

[Gorica-2] Statut Grada Velike Gorice (čl. 5)

[3] Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., Stanovništvo u najvećim gradovima i općinama, pristupljeno 31. prosinca 2014.

[4] ttp://www.ok-gorica.hr

[1]

[2]

[3]

[4]