Prijeđi na sadržaj

Philippe Pétain

Izvor: Wikipedija
Philippe Pétain
Službeni portret, c. 1941.
Potpis
Rođenje 24. travnja 1856.
Cauchy-à-la-Tour, Francuska
Smrt23. srpnja 1951. (95 god.)
Île d'Yeu, Francuska
predsjednik Višijske Francuske
(neslužbeno)
10. srpnja, 1940.  6. lipnja, 1944.
Prethodniknitko
Nasljedniknitko
119. premijer Francuske
1940.  1942.
PrethodnikPaul Reynaud
NasljednikPierre Laval
Normativni nadzor

Henri Philippe Benoni Omer Joseph Pétain (Cauchy-à-la-Tour, 24. travnja 1856.Île d'Yeu, 23. srpnja 1951.), poznatiji kao Philippe Pétain ili maršal Pétain, bio je francuski general, poslije predsjednik Višijske Francuske od 1940. do 1944.

Zbog svojih vojnih dostignuća u Prvom svjetskom ratu u Francuskoj je smatran herojem, no zbog svojih akcija u Drugom svjetskom ratu to se herojstvo pretvorilo u suđenje zbog veleizdaje i smrtnu kaznu, koju je predsjednik De Gaulle preoblikovao u doživotni zatvor.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rani život i Prvi svjetski rat

[uredi | uredi kôd]

Henri Philippe Benoni Omer Joseph Pétain rođen je 24. travnja 1856. u mjestu Cauchy-à-la-Tour. Pétain je polazio vojnu akademiju i školovao se u Parizu. U Prvom svjetskom ratu Pétain je uspješno obranio Verdun od Nijemaca 1916., a već 1918. postao je maršal. Tijekom 1920-ih Pétain je služio u francuskom Maroku. Nikola I. Petrović Njegoš je odlikovao Pétaina Obilića medaljom za hrabrost.[1]

Drugi svjetski rat i Višijska Francuska

[uredi | uredi kôd]

Nakon njemačke invazije Francuske 1940. Pétain - tada u dobi od 84 godine - pozvan je u Ministarstvo rata. Dana 16. lipnja 1940. Pétain je postao premijer Francuske, naslijedivši Paula Reynauda, i odmah je Njemačkoj ponudio mir, koji je sklopljen 22. lipnja. Dana 2. srpnja 1940. Pétain organizira vlastitu vladu u Vichyju, a 10. srpnja iste godine preuzima vodstvo nove države nazvane Višijska Francuska. On je svoju diktaturu prenio na dio Francuske koji nije bio (izravno) pod njemačkom kontrolom. Pétain i njegov zamjenik Pierre Laval uspostavili su fašističku vladu. Ta je vlada surađivala s Adolfom Hitlerom i bila je pod njemačkom vlasti koja je zapovijedala svim događanjima u državi. Vlada je prihvatila i antisemitske zakone i deportirala je sve Židove u njemačke Sabirne logore.

Poslijeratno razdoblje, suđenje i smrt

[uredi | uredi kôd]

Nakon operacije Overlord i raspada Višijske Francuske 1944. Pétain je pobjegao u Njemačku i Švicarsku. U travnju 1945. Pétain se vratio u Francusku kako bi mu se sudilo zbog veleizdaje. Na sudu su ga proglasili krivim i osudili na smrt strijeljanjem u srpnju-kolovozu 1945. Tu je kaznu u doživotni zatvor izmijenio predsjednik De Gaulle 17. kolovoza 1945., i to zbog Pétainove dobi - bilo mu je 89 godina. Kaznu je služio na otoku Ile d'Yeu, gdje je umro i gdje je pokopan.

U modernoj Francuskoj uglavnom ga smatraju izdajicom, a riječ petenizam smatra se francuskim oblikom riječi kvisling. Pétaina danas smatraju jednim od najvećih izdajica svih vremena i smatraju ga ekvivalentom Vidkuna Quislinga u Norveškoj, Benedicta Arnolda u SAD-u, Mir Jafara u Indiji i Pu Jia u Mandžuriji.

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

Nikola I. Petrović Njegoš je odlikovao Pétaina Obilića medaljom za hrabrost.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Šoć, Petar. 1929. Crna Gora za proboj Solunskog fronta, str. 12. Beograd

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Philippe Pétain