Počasno-zaštitna bojna

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Počasno-zaštitna bojna
Oznaka Počasno-zaštitne bojne
Amblem Počasno-zaštitne bojne
Osnovana 2000.
Država Hrvatska
Grana pristožerna postrojba GS OS RH
Uloga izvršavanje ceremonijalnih zadaća i poslova osiguranja
Veličina 300 pripadnika
Sjedište Vojarna Tuškanac Zagreb
Zaštitnik Sv. Valentin
Dan postrojbe 25. veljače
Zapovjednici
Trenutačni
zapovjednik
brigadir Elvis Burčul
Istaknuti
zapovjednici
brigadir Dragan Basić
brigadir Slobodan Kratohvil
Znakovlje
Zastava Zastava Pocasno zastitne bojne 28052011 2.jpg
Beretka crvena

Počasno-zaštitna bojna je pristožerna postrojba Glavnog stožera OS RH, zadužena za izvršavanje protokolarnih (ceremonijalnih) zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha (Predsjednik Republike, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane) te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika OSRH. Postrojba broji 300-tinjak pripadnika. Obavlja ceremonijalne i druge zadaće ne samo za predsjednika Republike, nego i za Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane te kao pristožerna postrojba odgovara Načelniku Glavnog stožera. Nastala je iz dijela 1. hrvatskog gardijskog zbora.

Zapovjednika bojne, na prijedlog načelnika Glavnog stožera, imenuje vrhovni zapovjednik. Zapovjednik je odgovoran načelniku Glavnog stožera OS RH, ministru obrane te vrhovnom zapovjedniku.[1]

Dan Počasno-zaštitne bojne obilježava se 25. veljače.[2] Postrojba je većim dijelom smještena u vojarni "Tuškanac" u Zagrebu. Dijelovi postrojbe smješteni su na lokaciji Pantovčak, Zagreb, te u vojarni "Peneda" na Velikom Brijunu.

Ustroj i zadaće bojne[uredi VE | uredi]

  • Zapovjednikova skupina - zamjenik zapovjednika i prvi dočasnik
  • Počasna satnija - bavi se protokolarno–ceremonijalnim radnjama, dočekuje i ispraća Predsjednika RH, strane predsjednike država, premijere i ministare obrane, daje počasni pozdrav te sudjeluje u polaganju vijenaca u posebnim prilikama.
  • Zaštitna satnija – pruža vanjsko osiguranje Predsjedničkih dvora i Vila Prekrižje te osigurava vojarnu Tuškanac.
  • Satnija za osiguranje – obavlja unutarnje osiguranje Predsjedničkih dvora, protu-diverzijsku zaštitu na ulazima u objekte, sanitetsko-toksikološko osiguranje te prijevoz osoba.
  • Opslužna satnija - osigurava sve djelatnosti opskrbe.
  • Mornaričko počasno-zaštitna satnija - bavi se poslovima osiguranja i zaštite štićenih osoba za vrijeme boravka u rezidencijama na otoku, te protokolarno-ceremonijalnim radnjama.[3]

Počasno-ceremonijalni program[uredi VE | uredi]

Pripadnici Počasno zaštitne bojne izvode počasno ceremonijalni program

Od 2011. godine pripadnici Počasno-zaštitne bojne izvode počasno-ceremonijalni program, prvi put javno izveden 27. svibnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u sklopu obilježavanja 20. obljetnice osnutka OS RH. Program je kombinacija počasnih i vježbovnih postupaka, a izvodi ga 20 pripadnika Bojne. Počasna ceremonija na dinamičan i atraktivan način prikazuje vojničke radnje i postupke te psihofizičku spremnost, sklad, primjeren izgled i ujednačenost postupaka pripadnika OS RH. Sastoji se od 11 međusobno povezanih cjelina, a koreografiju su osmislili djelatnici – provoditelji ceremonije.[4] Zapovjednik skupine izdaje zapovjedi glasom i dogovorenim signalima sabljom. Postupci se pak provode na dva načina:istovremeno i ujednačeno ili periodičnim slijedom što podsjeća na rušenje domino kocki.

Postupci se provode poluautomatskom puškom M 59/66 (PAP 7,62 mm). Inače, većina stranih počasnih postrojbi koristi lažne, gumene i puno lakše puške koje im olakšavaju počasne postupke, a i rizik od ozljeđivanja je puno manji. Pratitelji zastave na prsima nose jurišne puške VHS.

Prigodom izvođenja programa pripadnici PZB nose granske počasne odore HKoV-a, HRM-a i HRZ-a. Također nose počasne čizme, rukavice i tropletu vrpcu zlatne boje odnosno posebne detalje koji ukrašavaju počasnu odoru te je razlikuju od službene odore.

Pripadnici Počasne satnije koji provode ovu ceremoniju izuzetno dobro su psihofizički pripremljeni. Krase ih visok stupanj koordinacije pokreta, brzina, snaga i iznad svega osjećaj za ritam, a zadovoljavaju i visoke antropometrijske kriterije. Visoki su od 183 do 186 cm i uzornog su vojničkog izgleda i držanja.[5]

Velike smjene straže[uredi VE | uredi]

Velika smjena straže

Ceremoniju Velike smjene straže izvode pripadnici Počasne satnije, sastavnice Počasno-zaštitne bojne, na Trgu Sv. Marka u Zagrebu. Ona je prvi puta izvedena 30. svibnja 1991. i redovno se izvodila do 1. listopada 2000. Nakon sedamnaestogodišnje stanke, ta je tradicija vraćena 27. svibnja 2017. u okviru programa obilježavanja Dana oružanih snaga Republike Hrvatske. Izvodi se točno u podne svake subote, blagdanima i praznicima, u razdoblju od 27. svibnja do 1. listopada.[6]

Ceremonija Velike smjene straže oživljava i prikazuje dnevnu smjenu stražarske posade kakva se odigravala i u vrijeme Banovine Hrvatske neposredno prije Drugog svjetskog rata, o čemu svjedoče i fragmenti dokumentarnog filma iz tog vremena. Ceremonija traje između 10 i 15 minuta, ovisno o tempu izvođenja glazbene pratnje. Ona je zamisao koreografa, redatelja i dramaturga Milka Šparembleka i koreografa Darka Kolara, dok su glazbena pratnja i zapovijedi djelo akademika Igora Kuljerića. Ceremonija je stoga originalno umjetničko djelo u koje je uz karakteristične vojničke elemente utkan i plesni pokret.[7]

Ceremonija se odvija na Gornjem gradu, na prostoru između Banskih dvora i crkve sv. Marka, a sastoji se od nekoliko dijelova s obzirom na elemente u izvedbi: dolaska obiju skupina na mjesto izvođenja smjene, pregleda naoružanja dolazeće smjene kroz radnju "puške pokaži", male smjene straže pri kojoj se vrši smjena stražara na ulazu u Banske dvore i razvodnika iz obiju grupa, sklapanja noža na puškama odlazeće smjene kroz radnju "bod sklopi", velike smjene straže između dviju skupina te odlaska s mjesta smjene. Polazak smjene je iz prostora Banskih dvora, dok druga skupina dolazi iz Kuševićeve i Ćirilometodske ulice. U ceremoniji sudjeluju tri časnika u crno-bijelim povijesnim odorama te 26 vojnika i dočasnika u crveno-crnim povijesnim odorama. Časnici, zapovjednik Straže i zapovjednici smjena nose časničke bodeže u kožnatim futrolama obješenim o bok, dok su vojnici naoružani u našem slučaju poluautomatskom puškom M59/66, tzv. papovkom. Posebnost je i što su vojnici u glazbenoj pratnji zbog slobode pokreta odjeveni samo u surke.[7]

Vojna odora[uredi VE | uredi]

Počasna ceremonijalna odora[uredi VE | uredi]

Bivši predsjednik Republike Hrvatske S. Mesić vrši pregled Počasno-zaštitne bojne

Počasno-ceremonijalnu odoru nose pripadnici Počasno-zaštitne bojne pri obavljanju počasno-ceremonijalnih radnji i u posebnim prigodama u skladu s vojnim i civilnim protokolom. Počasno-ceremonijalne odore počasno-zaštitne postrojbe su službene odore svih triju grana Oružanih snaga prilagođene za obavljanje počasnih zadaća. Osim osnovnih dijelova službenih odora Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, počasno-ceremonijalna odora za počasno-zaštitnu postrojbu ima i sljedeće dijelove: hlače posebnog kroja, počasna kabanica, navlaka za kapu, kožni svečani remen za hlače, kožni svečani opasač s uprtačem, tropletnu vrpcu, bijele rukavice te vojne oznake.[8]

Časnici uz počasno-ceremonijalnu odoru nose sablju. Za obavljanje počasno-ceremonijalnih zadaća u iznimnim se prigodama može dizajnirati i kombinirati posebna počasno-ceremonijalna odora.

Povijesna odora[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crvena gardijska odora

Pripadnici PZB u povijesnoj odori

Ceremonijalnu povijesnu vojnu odoru nose pripadnici Počasno-zaštitne bojne pri obavljanju počasno-ceremonijalnih radnji sukladno posebnoj zapovijedi. Povijesna odora vojnika i dočasnika je u crveno-crnoj, a časnika u bijelo-crnoj kombinaciji. Radi se o odori pripadnika 1. gardijske počasno bojne, koja je 1991. osmišljena po uzoru na hrvatske plemićke svečane odore 18. i 19. stoljeća.[9] Vjerojatno je utjecaj imala i crvena odora kraljevske ugarske tjelesne garde,[nedostaje izvor] bečke dvorske počasne postrojbe Habsburgovaca kao hrvatsko-ugarskih kraljeva od 1760. do 1918. u kojoj su služili mađarski i hrvatski plemići (od 1867. istaknuti časnici bez obzira na plemstvo) te koju je Hrvatska sufinancirala.[10][11][12][13] Ceremonijalne crvene odore je predsjednik Stjepan Mesić umirovio 2000. istodobno s ukidanjem 1. gardijske počasne bojne, ocijenivši ih "bespotrebnima i smiješnima".[14]

U javnosti su vojnici u crvenim odorama nakratko viđeni 18. lipnja 2004. godine prilikom podizanja zastave EU na Trgu bana Jelačića u Zagrebu,[15] da bi od 2011. godine, donošenjem novog Pravilnika o vojnim odorama, iste bile uvedene u ponovnu uporabu kao počasno-ceremonijalne vojne odore.[16] Pripadnici PZB ceremonijalne odore nose u Predsjedničkim dvorima, u osobito svečanim prilikama (poput predsjedničke inauguracije), prigodom najvećih državnih praznika, Dana Oružanih snaga, vojnih mimohoda, vojno-redarstvenih hodočašća[17] i drugih protokolarnih događaja (primjerice, posjeta inozemnih ministara obrane ili vojnih dužnosnika).[18]

Osnovni dijelovi počasne ceremonijalne vojne odore su crvena ili bijela kapa (čelenka), crveni ili crni dugi ogrtač (menten), crveni ili bijeli kaput (surka), crno-zelena ili crveno-zelena pletena vrpca – kopča (držač mentena), bijela pamučna majica, crne hlače, bijele rukavice, crna marama-kravata okovratnik sa zlatnim grbom Republike Hrvatske i zlatnim resama, ceremonijalne čizme ili cipele, remen ili držač hlača (tregeri), opasač, bijelo dorukavlje s dvostrukom manžetom, kabanica s navlakom za kapu (u slučaju kiše).[8] Počasna ceremonijalna vojna odora ukrašena je posebnim ukrasima u zlatnom vezu, a na kapi se nosi posebni zlatni znak koji čine grb Republike Hrvatske i zlatno pero koje iz njega izvire.

Pripadnik kraljevske ug.-hrv. tjelesne garde (1760.-1918.) Pripadnici PZB u počasnim ceremonijalnim vojnim odorama Instalacijska odora Bana Jelačića (1848.)
Pripadnik kraljevske ug.-hrv. tjelesne garde (1760.-1918.)
Pripadnici PZB u počasnim ceremonijalnim vojnim odorama

Prikrivna odora[uredi VE | uredi]

Pripadnici PZB u prikrivnim odorama s crvenom beretkom

Kada ne obavljaju počasne zadaća pripadnici nose crvene beretke, s grbom postrojbe na desnoj strani beretke.

Od svibnja 2016. dio počasnog postroja Počasne satnije čine i vojnikinje, koje nose žensku kapu kao dio vojne odore. Propisani je standard visine za žene u postroju 170 cm (plus-minus dva centimetra).[19]

Naoružanje[uredi VE | uredi]

Vojnik s puškom PAP 7,62 mm s bodom na pušci

Časnici nose svečanu sablju, a ostali pripadnici dok su u stroju nose pušku.[20] Za iskazivanje počasti (počasni pozdrav) pripadnici postrojbe rabe poluautomatsku pušku PAP 7,62 mm s bodom na pušci. Drveni dijelovi su dodatno lakirani, a na kundaku su sa svake strane ugrađeni grbovi RH zlatne boje. U posebnim svečanim prilikama moguće je vidjeti pripadnike kako nose jurišnu pušku VHS, ali i AK-47 (pratitelji zastave).

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Počasno-zaštitna bojna
  1. Dugoročni plan razvoja OS RH 2006. - 2015.
  2. [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_70_1687.html Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o danima rodova, službi, struka i posebnih dijelova Oružanih snaga Republike Hrvatske (NN 70/2017.)]
  3. Počasno-zaštitna bojna, Vojni ordinarijat u RH
  4. Ceremonijalni program OS RH središtem Zagreba, www.morh.hr
  5. Služba za odnose s javnošću i informiranje, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
  6. Na Trgu sv. Marka održana Velika smjena straže
  7. 7,0 7,1 Ceremonija Velike smjene straže ponovno na Trgu sv. Marka, www.hrvatski-vojnik.hr
  8. 8,0 8,1 Pravilnik o vojnim odorama (NN 133/2014.)
  9. Knežević, Lidija. "CG: Traži se odora za Počasnu gardu", obris.org, 24.08.2015.
  10. Katalin Rumpler: "Die ungarische Leibgarde des Herrscherhauses Habsburg-Lothringen", Neues Museum August 2010, br. 10/2 10/3, str. 26-37.
  11. Hermann Günther Meynert: Geschichte der K.K. österreichischen Armee, C. Gerold & sohn, 1852: str. 36.
  12. "Garda", Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 27.10. 2015.
  13. Brnardić, Vladimir: "Hrvatska vojnička obitelj – Kneževići od Svete Helene", Povijesni prilozi 33., 289.-309. (2007), str. 301.
  14. Ivica Đikić i dr.: "Kratkotrajni povratak Tuđmanovih mundira", Feral Tribune, 29. srpnja 2004.
  15. www.vlada.rh
  16. Pravilnik o vojnim odorama (NN 58/2011.)
  17. "XIV. Molitveni dan za Domovinu i XII. Hodočašće Oružanih i redarstvenih snaga BiH", Katolička Tiskovna Agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 24. listopad 2015.
  18. "Susret ministara obrane Hrvatske i Mađarske", morh.hr, 12.2.2015.
  19. Prve vojnikinje u Počasnoj satniji
  20. Pravilnik o vojnim odorama (NN 58/2011.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]