Političko domorodstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Političko domorodstvo ili politički nativizam (engleski:political nativism) je politička doktrina kojom se propagira većina u određenom području (grad,pokrajina,država) i koji se zalaze protiv priliva stranaca ili zahtjeva manjine stranaca[1]. Domorodstvo znači protivljenje imigraciji ili za aktivno zalaganje da se smanji politički ili legalni status pojedine etničke ili socijalne skupine jer se oni smatraju neprijateljskim i stranim od već ustaljene domicijelne kulture. Političko domorodstvo ujedno i jedan od oblika društvene diskriminacije koji je zasnovan na strahu da će došljaci izmjeniti i pokvariti postojeće kulturne vrijednosti. U useljeničkim zemljama poput SAD-a, Kanade, Australije političko domorodstvo izražava se u pojedinim medijama i kroz desne političke grupe kroz kritiku multikulturalizma. Mnogi komentatori su to ocijenili kao nešto krajnje neukusno.

Hrvatska[uredi VE | uredi]

Hrvatska nije useljenička zemlja poput SAD-a, Kanade, Australije. Stoga je u njoj mali udio ne-Hrvata te posebice ne-europskih etničkih skupina. Stoga je političko domorodstvo u RH različitije od onoga u zemljama novog svijeta. Političko se domorodstvo kao oblik društvene diskriminacije u Hrvatskoj uglavno manifestira u diskriminaciji pridošlica iz seoskih u gradske sredine kao i pridošlica iz jedne regije u drugu.

Zagreb[uredi VE | uredi]

Prema nekim podacima oko 50% stanovnika Zagreb nije rođeno u samom Zagrebu. Rođeni Zagrepčani se najčešće nazivaju purgeri dok doseljenici dobivaju (pogrdan ) nadimak "dotepenci". U Zagrebu je u razdoblju od 1991. do 2001. zabilježena ´prirodna depopulacija´, tj. više umrlih nego rođenih, što se dogodilo prvi put otkako se stanovništvo popisuje, od 1857. godine. U tih deset godina umrle su 1923 osobe više nego je bilo rođenih, navodi se u studiji ´Demografski razvoj grada Zagreba u razdoblju 1991.-2001.

Izvorni jezik Zagreba je kajkavsko-ekavski. Međutim, zbog velikog priljeva doseljenika većina Zagrepčana danas govori štokavsko-ijekavski sa specifičnim naglaskom. Upravo takav "novozagrebački" govor se najčešće čuje na javnim televizijama i ne-Zagrepčani ga smatraju (lošim) utjecajem na ostatak Hrvatske i standardni hrvatski jezik.[2]

Purgeri smatraju u većini slučajeva Zagreb iz doba Austro-Ugarske naprednim i uljuđenim te se protive balkanskom utjecaju na grad i kulturološkim fenomenima . Često koriste Agram kao ime za Zagreb iz doba Austro-Ugarske. I među samim purgerima pak je velik broj pridošlica ili onih čiji su roditelji doseljenici u grad.

Prema mišljenjima pojedinih autora upravo potomci doseljenika su najčešće krivi za nesnošljivost prema novo-doseljenim.[2][3][4] Prema njima Zagreb je postao utočište svim provincijalcima koji se srame svog seoskog podrijetla i koji iz Zagreb s visoka gledaju stanovnike iz svog negdašnjeg zavičaja.[4].[2]

Dalmacija[uredi VE | uredi]

U priobalnim gradovima na Dalmaciji postoji određena vrsta tradicionalnog prezira prema stanovništvu doseljenom iz Zagore. Stanovnici Zagore se nazivaju (pogrdno) Vlaji ili Vlasi. Ta podjela je najizraženija u Splitu. Tu tradiciju odražavaju i razne pogrdne pjesmice (pusti zeca udri Vlaja) i općenito njihovo opisivanje kao zaostalih. Ta podjela je djelomično uvjetovana i jezičnim faktorom: stanovnici Splita su izvorno govorili čakavski a u Zagori isključivo štokavski. Doseljevanjima Vlaja se demografska struktura promijenila tako da je današnji govor stanovnika Splita većinski štokavski. U Split se doseljavalo i čakavsko stanovništvo s otoka ali ne u tolikoj mjeri kao Zagorani. tako je nastala izreka da je svaki splićanin "polu bodul polu laj".[5] Unatoč tome, netrpeljivosti i dalje postoje. Sa stajališta urbanih splistskih šovinista kultura "Vlaja" je seoska i manje vrijedna od urbane splitske.

Nogometni vratar Vladimir Beara je 1955. prešao iz HNK Hajduk u Crvenu Zvezdu. U Hajduku je trpio omalovažavanja od strane pojedinih suigrača.[6] ta omalovažavanja su se često dovodila u vezi s činjenicom da je Beara bio "Vlaj".

Željko Kerum se na lokalnim izborima 2009. kandidirao za gradonačelnika Splita, te kasnije i pobijedio. U predizbornoj kampanji, njegovi su politički protivnici iz SDP-a nosili majice sa natpisom nisam ovca da me vodi čoban [7] [8](aludirajući na njegovo seosko podrijetlo).[9] Upravo zbog toga neki komentatori smatraju izbor Keruma civilizacijskim iskorakom za grad Split. [9]

Protuhercegovačka histerija krajem 1990-tih[uredi VE | uredi]

Krajem 1990.-tih u Hrvatskoj je u pojedinim medijima stvarana protuhercegovačka histerija. Gospodarski nemiri i nezadovoljstvo političkom vladajućom garniturom uzrokovalo je val šovinizma spram Hercegovaca u Hrvatskoj.Hercegovina (i općenito BiH ) se opisivala kao ruralan ,zaostao primitivan kraj a njeni stanovnici stereotipni patrijarhalni tipovi.[10]. U sklopu toga je u Hrvatskoj bljesnul lavina šovinističkih viceva, kvazi-znanstvenih socioloških studija o Hercegovcima i njihovom mentalitetu.[10] Retorika koja je postala neprihvatljivom prema rasnim,etničkim ,vjerskim i seksualnim manjinama u vom slučaju se tolerirala.[10]

Prema riječima prof. Nine Raspudića s FFZG-a Hercegovci su kao kolektivni krivci poslužili kao nadomjestak za politički potrošene Srbe kojih već godinama nije bilo na vlasti. [11] Tomu su kumovali i kontroverzni poduzetnici kao npr. Miroslav Kutle te ministri Gojko Šušak, Ivić Pašalić te Borislav Škegro.

Ivić Pašalić je bio Tuđmanov savjetnik za unutanju politiku. Njegov utjecaj napuhavan je u medijima. U zadnje dvije godine Tuđmanova života optuživan je za manipuliranje bolesnim Tuđmanom te da on zapravo vuče konce u državi kao svojevrsni vladar u sjeni. Mediji su ga povezivali s raznim ortačkim skupinama tajkuna u sumnjivim privatizacijama.Zbog svojeg načina komunikacije sa novinarima dobio je nadimak Herr Flick (lik Gestapovca iz britanske humoristične serije Alo Alo). Posebice je bio izražen njegov sukob s tjednikom Nacional odakle je dolazila većina napada na njega i ostale viđenije Hercegovce u vrhu vlasti.

Borislavu Škegri se spočitavala (po mišljenjima mnogih) kriminalna privatizacija u Hrvatskoj, a dodatni uteg je bilo i (tada jako nepopularno ) uvođenje PDV-a koje je u općoj gospodarskoj krizi izazvalo rast cijena. Gojku Šušku se predbacivala uloga u BiH tijekom rata (sukob sa Bošnjacima) te veze sa proustaškom emigracijom. Franjo Tuđman je boravio u Kanadi u lipnju i srpnju 1987., te je tamo upoznao brojne hrvatske iseljenike koji su imali korijene u BiH; Marina Soptu, Gojka Šuška, Vinka Grubišića (profesora jezika i književnosti). Protivnici Franje Tuđmana su katkad kovali teorije zavjere po kojima je "hercegovački lobi" unutar HDZ-a stekao pretjeran utjecaj na Tuđmanovu politiku dok je bio hrvatski predsjednik, no to nije vjerojatno. Iz transkripata s Tuđmanovim najbližim savjetnicima jasno je, dok je Tuđman tražio mišljenja i savjete drugih, on je bio taj koji je formulirao svoju politiku.[12]

Na lokalnim izborima 2000. HSS je 28. travnja 2000. objavio promidžbeni spot pod nazivom "Očistimo Zagreb". U njemu se prikazuje čovjek u bijelim čarapama kako dolazi sa Livno-busom u Zagreb te poslije drži politički govor. Spot je u većini medija ocijenjen kao (prikriveni) poziv na čišćenje Zagreba od Hercegovaca. [13] [14] [15] Dalibor Matanić, redatelj tog spota, 2000. godine snima film Blagajnica hoće ići na more u kojem prikazuje stereotipni lik Hercegovačkog šefa u Zagrebu koji iskorištava blagajnicu uskraćujući godišnji odmor njoj i njenoj bolesnoj kćeri.Nino Raspudić je prikaz Hercegovaca u tom filmu usporedio sa nacističkim propagandnim filmskim uradcima o Židovima.[16] [17]Kada je Ivo Sanader sa HDZ-om došao na vlast na izborima 2003. došao na vlast njegova vlada je u jednom tjedniku bila opisana kao prva vlada bez Hercegovaca. [18]

Stipe Mesić je optuživan da je svoju kampanju za izbore 2000. zasnivao upravo na protuhercegovačkom šovinizmu.[19]

U sklopu toga nastao je jedan drugi fenomen. Ugledne športaše, pisce i druge javne ličnosti rodom ili podrijetlom iz Hercegovine se slavilo. Međutim,u većini slučajeva, njihovo podrijetlo je prešućivano (za razliku od mnogih rođenih unutar RH) . Taj trend se nastavio i u 21. stoljeću. Tako npr. Ivo Karlović je u medijima opisivan kao "div sa Šalate" [20] [21][22] dok je Marin Čilić gotovo isključivo kao "Hrvat". [23][24] a vrlo rijetko kao Međugorac [25][26] ili "Hercegovac".[27][28][11]

Kada je George Chuvalo 2009. posjetio Hrvatsku i BiH u većini medija u Hrvatskoj su se pojavljivali naslovi poput "vratio se Chuvalo u svoju Hrvatsku". Malo koji medij je pak spomenuo kako je Chuvalo podrijetlom iz Hercegovine (Ljubuški ) .[29]

Hrvati u Hercegovini (kao i oni koji su se iselili iz Hercegovine na teritorij RH) optužuju Hrvate u Hrvatskoj kako temu Hercegovine i Hercegovačkih Hrvata koriste za međusobne obračune i kao bi verbalnim iživljavanjem liječili vlastite frustracije.[30] [31] te kako bi podgrijavali vlastiti osjećaj tobožnje kulturološke i ine nadmoći nad njima. [30]

Iako se s vremenom broj Hercegovaca u vrhu vlasti smanjio i u međuvremenu je postalo prihvatljivo sudjelovanje Srba u vrhu vlasti (uz pojedine proteste desničara) sudjelovanje Hercegovaca u vrhu vlasti se i dalje promatralo pod povećalom . Takve napetosti se potenciraju uoči svakih izbora.

SAD[uredi VE | uredi]

U SAD-u se od osamostaljenja stvarala određena društvena elita . Tako je nastao pojam WASP (White Anglo-Saxon Protestant- bijelac anglosaksonac protestant) tzv. čisti Amerikanac. Od nastanka SAD-a vladalo je nepisano pravilo da WASP-ovi imaju bolje uvjete za uspjeh u SAD-u. To je vrijedilo posebice u ranijoj povijesti SAD kad je njihov udio bio znatno veći. U SAD-u, antiimigracijski nazori imaju dugu prošlost. Na samom početku osnivanja države Benjamin Franklin je bio neprijateljski raspoložen prema njemačkim kolonistima u Pennsylvaniji. Već 1798. izglasan je zakon Alien and Sedition Acts (imigracijski zakon) koji je ograničavao politička prava migrantima, posebno radikalima iz Francuske i Irske. Ovaj zakon je postao jedna od glavnih debata tokom američkim izbora 1800.[32]

Protuirsko domorodstvo u 19. stoljeću[uredi VE | uredi]

U razdbolju 1830-1850 kao reakcija na doseljavanje irskih katolika u SAD-u je rasla nesnošljivost spram Iraca.Godine 1836.Samuel F. B. Morse se neuspješno kandidirao za gradonačelnika New Yorka dobivši 1496 glasova. Godine 1844. u New yorku je osnovan Red ujedinjenih Amerikanaca kao domorodačko bratstvo .[33] Godine 1849. je osnovao tajno udruženje zvano Order of the Star Spangled Banner u New Yorku.Da bi netko postao član društva morao je imati 21 godinu, protestant, vjernik u boga te spremnost pokoravati se diktatima udruge. Članovi udruge postali su poznati kao "ne znaju ništa" (etiketa im je prišivena jer su odogovarali da "ne znaju ništa" o tajnom društvu.[34]


Protunjemačko domorodstvo[uredi VE | uredi]

Protukinesko domorodstvo[uredi VE | uredi]

Kanada[uredi VE | uredi]

Tajvan[uredi VE | uredi]

Australija[uredi VE | uredi]

Bijela Australija[uredi VE | uredi]

Italija[uredi VE | uredi]

Francuska[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Merriam-webster dictionary, nativism
  2. 2,0 2,1 2,2 http://www.slobodnadalmacija.hr/Nedjeljna/tabid/95/articleType/ArticleView/articleId/68905/Default.aspx
  3. http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=19892:zato-se-usrao-matija-&catid=173:nikola-zirdum&Itemid=221
  4. 4,0 4,1 http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=19923:stari-je-bio-u-pravu-maloga-je-ipak-trebalo-u-obane&catid=173:nikola-zirdum&Itemid=431
  5. http://www.slobodnadalmacija.hr/Nedjeljna/tabid/95/articleType/ArticleView/articleId/72773/Default.aspx
  6. http://www.muzejsporta-st.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=24&Itemid=1
  7. http://www.24sata.hr/news/kerum-zapjevao-s-rozgom-nakon-vatrometa-u-splitu/119424/
  8. http://www.index.hr/vijesti/clanak/zeljko-kerum-je-novi-gradonacelnik-splita-ja-sam-tu-da-radim-ne-da-pjevam/436139.aspx
  9. 9,0 9,1 http://www.nacional.hr/clanak/55000/pobjeda-keruma-znacila-bi-civilizacijski-iskorak-splita
  10. 10,0 10,1 10,2 http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=10500:na-sirotinji-i-zec-kurac-ostri-do-kada-bih-hrvati-slufiti-kao-vreza-napucavanje&catid=142:herceg&Itemid=339
  11. 11,0 11,1 HRT :Latinica:Dvojno državljanstvo ; 15. rujna 2008.
  12. Sadkovich, James J. (2010). Tuđman, prva politička biografija, Nacionalist, 1984.-1989., str. 247, Zagreb: Večernji posebni proizvodi d.o.o.. ISBN 9789537313722
  13. http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000511/tribina.htm
  14. http://www.hic.hr/dom/295/dom04.htm
  15. http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2000%5C05%5C03%5C11A11.PDF
  16. http://blog.vecernji.hr/nino-raspudic/
  17. http://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/kolumna/nino-raspudic-haider-u-zenskim-cipelama
  18. http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac380.nsf/AllWebDocs/Mediji_provode_represiju_nad_narodom
  19. http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=21157/zašto-u-hrvatskoj-mrze-hercegovce&catid=79:reljko-barisi&Itemid=67
  20. http://www.javno.com/hr-sport/div-sa-salate-usao-u-cetvrtfinale-wimbledona_268076
  21. http://www.erepublik.com/es/article/div-sa-alate-843801/1/20
  22. http://www.index.hr/sport/clanak/karlovic-u-osmini-finala-wimbledona-div-sa-salate-u-tiebreak-trileru-svladao-tsongu/439367.aspx
  23. http://www.vecernji.hr/sport/tema/Marin+%C4%8Cili%C4%87/
  24. http://metro-portal.hr/tags/view/marin-cilic
  25. http://www.sportalica.net/tenis/Renking_karijere_za_Medjugorca_Marin_Cilic_usao_u_Top_15-4884
  26. http://www.tportal.hr/sport/ostalisportovi/18845/Marin-cilic-sve-blizi-Topu-10.html
  27. http://www.rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/ivo-lucic-tko-i-zasto-negira-hercegovinu-i-hercegovce-treci-dio-1888.aspx
  28. http://ljubuski.info/2732-stereotip-gdje-je-zlo-potrazi-hercegovinuref
  29. http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=19494:zbog-uvala-ljubuki-pripojili-hrvatskoj-mater-hrvatskim-medijima&catid=73:ljubuski&Itemid=58
  30. 30,0 30,1 http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=10500:na-sirotinji-i-zec-kurac-ostri-do-kada-bih-hrvati-slufiti-kao-vreza-napucavanje&catid=142:herceg&Itemid=339
  31. http://www.index.hr/vijesti/clanak/dajte-rulji-hercegovinu-da-se-igraju/474734.aspx
  32. James Morton Smith, Freedom's fetters;: The Alien and Sedition laws and American civil liberties (1967)
  33. Billington, The Protestant Crusade, 1800–1860
  34. Billington, The Protestant Crusade, 1800–1860


Society.svg Nedovršeni članak Političko domorodstvo koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.