Pomurski Hrvati (Mađarska)
Pomurski Hrvati (mađ. Mura menti horvátok) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.
Postoje teze da su pomurski Hrvati, kao i još neke hrvatske zajednice u mađarskoj Podravini, Zadravini, Međimurju, izvorna zajednica na tom prostoru.[1]
Za vrijeme mađarske revolucije 1848., pomurski Hrvati su se stavili na stranu mađarske revolucije to i zato što su se postrojbe Jelačićevih graničara nasilnički ponašale u njihovim selima.[2]
Kod ovih je Hrvata nacionalna svijest bila najjača, uz mađarske Hrvate u mađarskom dijelu Podravine i Gradišća: sebe nikad nisu nazivali nekim subetničkim nazivom nego izričito "Orvatima, Horvatima"[3]
Kao što i sam naziv govori, žive uz rijeku Muru, u Pomurju, s druge strane granice između Republike Hrvatske i Mađarske, u jugozapadnoj Mađarskoj.
Hrvati koji su zapadnije od njih su gradišćanski Hrvati, a njihova se zajednica nastavlja na njih.
Naselja pomurskih Hrvata se nalaze južno od grada Velike Kaniže. U ta sela spadaju Belezna, Bajča, Fićehaz, Legradske Gorice, Mikloševo Selo, Mlinarci, Petriba, Pustara, Sepetnik, Serdahel, Sumarton i ina, a od gradskih naselja, pomurski Hrvati žive u Letini .
Hrvatski znanstvenik Stjepan Krpan je zabilježio veliku sličnost pomurskih i međimurskih Hrvata.
Od ostalih znanstvenika koji su se bavili ovog hrvatskom skupinom, ovdje spadaju Josip Vlašić, Karlo Gadányi, Mijo Lončarić, Juraj Lončarević, Zvonimir Bartolić (bavio se podrijetlom i narječjem[4]) te ostali. 2009. su se godine ovoj skupini pridružili hrvatski kajkavolog Đuro Blažeka te iz Mađarske Erika Rácz i akademik István Nyomárkay.[5]
Njihovim narječjima su se u svojim radovima bavili hrvatska akademistica Sanja Vulić i hrvatski jezikoslovci Stjepan Ivšić, Ivan Brabec i ostali. Narodnim pjesmama pomurskih Hrvata se bavio Stipan Blažetin.
Izvorni govori pomurskih Hrvata su pripadaju kajkavskom narječju hrvatskog jezika i to zagorsko-međimurskom dijalektu te u tom svojstvu predstavljaju kontinuitet Hrvata s druge strane granice.
2009. je u Budimpešti godine skupina znanstvenika iz Hrvatske i Mađarske (Đuro Blažeka, Erika Rácz, István Nyomárkay) objavila Rječnik pomurskih Hrvata/Mura Menti Horvát Tájszótár u izdanju Tinta Könyvkiadó..[5]
Sva naselja nije mađarizacija pogodila na isti način. Primjerice, Bajča je skoro u potpunosti pomađarena, dok su visoku hrvatsku svijest zadržali Serdahel i Kerestur.
- Josip (Joška) Vlašić, hrv. znanstvenik i književnik iz Mađarske
- Erika Rácz, hrv. znanstvenica iz Mađarske[5]
- Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Govori pomurskih Hrvata
- ↑ Glasnik br.14/2007. Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2007. (Wayback Machine) Sjevernohrvatske teme
- ↑ Croatica Kht. Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. prosinca 2007. (Wayback Machine) Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
- ↑ O jeziku Hrvata u Mađarskoj. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. svibnja 2010. Pristupljeno 10. lipnja 2012. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Hrvatski glasnik 8/2009. Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. svibnja 2010. (Wayback Machine) Preminuo prof. dr Zvonimir Bartolić, 19.veljače 2009.
- ↑ a b c Hrvatski iseljenički zbornik 2010. Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. svibnja 2012. (Wayback Machine) Sanja Vulić. Kroatistički obzori. Perspektive nakladništva hrvatskih manjina, str. 155.
- (mađ.) Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon Dinko Šokčević: Mura menti horvátok