Prijeđi na sadržaj

Velika Kaniža

Koordinate: 46°27′21″N 16°59′50″E / 46.455831°N 16.99735°E / 46.455831; 16.99735
Izvor: Wikipedija
Velika Kaniža

Panorama
Država Mađarska
RegijaZapadno Podunavlje
ŽupanijaZalska

Površina
 • Ukupna148.40 km2
Koordinate46°27′21″N 16°59′50″E / 46.455831°N 16.99735°E / 46.455831; 16.99735

Stanovništvo
 • Ukupno51.102
(866)

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj8800
Pozivni broj93
Stranicahttp://www.nagykanizsa.hu
Zemljovid
Velika Kaniža na zemljovidu Mađarske
Velika Kaniža
Velika Kaniža
Velika Kaniža na zemljovidu Mađarske

Velika Kaniža (mađ. Nagykanizsa, njem. Großkirchen, Groß-Kanizsa) je grad u Zalskoj županiji u Mađarskoj.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Grad Velika Kaniža se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Kaniži, blizu ušća rijeke Mure u rijeku Dravu. Grad je nastao na području između ovih graničnih rijeka i Blatnog jezera, koje se nalazi sjeverno od grada na putu prema Budimpešti.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvi spomen naselja pod današnjim imenom veže se za godinu 1245. Na ovom mjestu je vlastelinska obitelj Kanižaj izgradila dvorac. Značaj grada posebno je narastao tijekom prvih osmanskih osvajanja u Panonskoj nizini, kada je grad bio važno utvrđenje u južnom dijelu tadašnje Ugarske. Godine 1571. Turci su osvojili utvrđenje i ovo mjesto ostaje pusto sve do 1690. godone, kada su Turci potisnuti na Balkan.

Poslije prelaska utvrđenja u ruke Habsburgovaca ovo već odavno pusto mjesto naseljava se Nijemcima, Hrvatima i Srbima. Po prestanku ratnih djelovanja utvrđenje je uništeno 1702. godine, ali je naselje opstalo do danas.

Osamnaesto stoljeće obilježeno je naglim razvojem grada, naročito otvaranjem školskih ustanova, na kojima su učili mnogi poznati ljudi tog doba. Druga faza naglog razvoja dogodila se 1860.-ih godina dolaskom željeznice. Ova željeznička pruga imala je za tadašnju Ugarsku posebnu važnost, jer je spajala glavni grad Budimpeštu s državnom lukom, Rijekom. Ovo je potaklo razvoj prve industrije i mnogih gradskih ustanova (npr. gradska bolnica).

Poslije Prvog svjetskog rata Velika Kaniža postala je pogranični grad, što je doprinijelo njenom opadanju. Nekada važna pivarska industrija tada je propala. Opadanje je spriječeno otkrićem nafte u okolici grada. Grad je postao središte naftne industrije u Mađarskoj.

Poslije Drugog svjetskog rata nastavljena je industrijalizacija grada, a naročito je bila važna 1965. godina, kada je osnovana tvornica za proizvodnju žarulja, danas jedna od najvećih u svijetu. U ovo vrijeme došlo je i do širenja javnih prostora u gradu i nastanka novih trgova i velikog parka s umjetnim jezerom, koje je danas poznati rekreacijski centar.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]