Popis hrvatskih predsjednika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Ovo je popis predsjednika Republike Hrvatske:

Zastava predsjednice Republike Hrvatske
Znak vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske
# Predsjednik Mandat Stranka Bilješke Izbori
1. Franjo Tuđman Franjo Tuđman.jpg 22. prosinca 1990.

10. prosinca 1999.
HDZ Posljednji čelnik kolektivnog Predsjedništva SR Hrvatske.
Od 25. lipnja 1991. prvi predsjednik neovisne Republike Hrvatske;
od 26. studenoga do 10. prosinca 1999. privremeno spriječen u obavljanju dužnosti,
preminuo u vrijeme drugoga (de facto trećeg) mandata.
1990. (83,14%)
1992. (56,73%)
1997. (61,41%)
Vlatko Pavletić Vpavletic.jpg 10. prosinca 1999.

2. veljače 2000.
HDZ Obnašatelj dužnosti ex officio kao predsjednik Hrvatskog sabora.
Od 26. studenoga do 10. prosinca 1999. preuzima dužnosti predsjednika uslijed njegove privremene spriječenosti, a od 10. prosinca 1999. nadalje pak uslijed njegove trajne spriječenosti.
Zlatko Tomčić Ztomcic.jpg 2. veljače 2000.

18. veljače 2000.
HSS Obnašatelj dužnosti ex officio kao predsjednik Hrvatskog sabora.
2. Stjepan Mesić 2838 071121 1923 a stipe.jpg 18. veljače 2000.

18. veljače 2010.
HNS* Drugi predsjednik Hrvatske od njezina osamostaljenja;
bio je izabran na tu dužnost dva puta.
Bio je prvi predsjednik Vlade Republike Hrvatske (1990.), posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ i glavni tajnik Pokreta nesvrstanih (1990.-1991.), te Predsjednik Sabora Republike Hrvatske (1992.-1994.).
2000. (56,01%)
2005. (65,93%)
3. Ivo Josipović 16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja Ivo Josipovic 04082011 c 876.jpg 19. veljače 2010.

18.veljače 2015.
SDP* Treći predsjednik Republike Hrvatske; poražen na izborima nakon jednog mandata. 2010. (60,26%)
4. Kolinda Grabar-Kitarović Kolinda Grabar-Kitarović 2006.jpg 19. veljače 2015.

18.veljače 2020.
HDZ* Prva hrvatska predsjednica
i četvrta osoba na dužnosti predsjednika Republike;
poražena na izborima nakon jednog mandata.
2015. (50,74%)
5. Zoran Milanović Z milanovic.jpg 19. veljače 2020.

SDP* Peti predsjednik Hrvatske od njezina osamostaljenja.
Bio je predsjednik dvanaeste Vlade Republike Hrvatske (2011.-2016.).
2020. (52,66%)

(*) U skladu sa ustavnim promjenama usvojenima 9. studenoga 2000. godine, Predsjednik Republike ne smije tokom obnašanja dužnosti biti član političke stranke te je tako dužan prije preuzimanja funkcije „zamrznuti” svoje stranačko članstvo.

Statistike[uredi VE | uredi]

# Predsjednik Rođenje Starost
(početak mandata)
Obnašanje dužnosti
(svi mandati)
Starost
(kraj mandata)
Smrt
1. Franjo Tuđman 14. svibnja 1922. 68 godina, 16 dana (30. svibnja 1990.)
68 godina, 222 dana (22. prosinca 1990.)
69 godina, 42 dana (25. lipnja 1991.)
* 77 godina, 209 dana 10. prosinca 1999.
2. Stjepan Mesić 24. prosinca 1934. 65 godina, 56 dana 10 godina, 0 dana 75 godina, 56 dana
3. Ivo Josipović 28. kolovoza 1957. 52 godine, 174 dana 5 godina, 0 dana 57 godina, 174 dana
4. Kolinda Grabar-Kitarović 29. travnja 1968. 46 godina, 296 dana 5 godina, 0 dana 51 godina, 296 dana
5. Zoran Milanović 30. listopada 1966. 53 godine, 112 dana na dužnosti na dužnosti

(*) Trajanje Tuđmanovog mandata može se definirati na nekoliko različitih načina:

  • Od izbora za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske do smrti (30. svibnja 1990. do 10. prosinca 1999.) – 9 godina, 194 dana
  • Od uspostave funkcije predsjednika Republike kao jedinstvenog poglavara države (odnosno od ukidanja kolektivnog predsjedništva) do smrti (22. prosinca 1990. do 10. prosinca 1999.) – 8 godina, 353 dana
  • Od proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske do smrti (25. lipnja 1991. do 10. prosinca 1999.) – 8 godina, 168 dana

Rekordi i zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • Dužnost poglavara države prošla je 1990-ih godina kroz nekoliko promjena: do 25. srpnja 1990. na čelu SR Hrvatske nalazi se kolektivno predsjedništvo predvođeno predsjednikom Predsjedništva, a od tog datuma pa do 22. prosinca 1990. (kada se usvaja novi Ustav) poglavar kolektivnog predsjedništva mijenja svoju titulu u Predsjednik Republike Hrvatske. Nadalje, sa promjenama usvojenima 22. prosinca 1990., ukida se kolektivno predsjedništvo i uspostavlja se jedinstvena funkcija Predsjednika Republike kao državnog poglavara.
  • Franjo Tuđman postao je hrvatski državni poglavar 1990., kada je izabran za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske, a prvi (zapravo de facto drugi) predsjednički mandat formalno je dobio na izravnim izborima 1992. godine. Također, u dobi od 68 godina i 16 dana u trenutku stupanja na dužnost (30. svibnja 1990.) postao je i najstarija osoba na predsjedničkoj dužnosti.
  • Sve predsjedničke mandate Franjo Tuđman osvojio je već u prvom krugu izbora, održanih 1992. i 1997., dobivši naime izravnu većinu veću od 50 % svih glasova birača.
  • Tuđman je također i jedini predsjednik Republike koji je preminuo tijekom obnašanja dužnosti.
  • Nakon smrti Franje Tuđmana, privremeni predsjednik Republike postao je predsjednik Hrvatskog sabora Vlatko Pavletić. Na toj ga dužnosti nakon parlamentarnih izbora 2000. pak nasljeđuje Zlatko Tomčić, koji potom nakon održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora predaje dužnost predsjednika Republike Stjepanu Mesiću.
  • Stjepan Mesić je jedina osoba koja je bila na svim najvišim dužnostima u Hrvatskoj: 1990. postao je prvi predsjednik vlade Republike Hrvatske, 1992. predsjednik Hrvatskog sabora te 2000. Predsjednik Republike Hrvatske, a od lipnja do prosinca 1991. bio je i posljednji Predsjednik Predsjedništva SFRJ prije njenog raspada.
  • Ivo Josipović bio je prvi predsjednik Republike poražen na izborima, a pet godina kasnije izbore je izgubila i njegova nasljednica Kolinda Grabar-Kitarović.
  • Kolinda Grabar-Kitarović bila je prva žena na dužnosti predsjednika Republike, a u dobi od 46 godina u trenutku stupanja na dužnost postala je i najmlađi državni poglavar u povijesti Republike Hrvatske.
  • Prva žena u Europi koja je na izborima porazila predsjednika na dužnosti upravo je Kolinda Grabar-Kitarović, a na svijetu je pak druga po redu nakon Violete Chamorro, koja je 1990. postala predsjednica Nikaragve.
  • Zoran Milanović je prva osoba koja je od stjecanja hrvatske neovisnosti u jednom trenutku svoga života obnašala i dužnost predsjednika vlade Republike Hrvatske, kao i dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Naime, služba bivšeg predsjednika Republike Stjepan Mesića na funkciji predsjednika vlade Republike Hrvatske u potpunosti se je odvijala prije formalnog proglašenja hrvatske neovisnosti od SFRJ 25. lipnja 1991. godine.
  • Inauguracije predsjednika Republike od 1992. godine do 2015. godine tradicionalno su se održavale na Trgu svetog Marka u Zagrebu, ali je ona Zorana Milanovića, 2020. godine, prekinula tu praksu te je umjesto toga održana u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku. Također, ona je imala i najmanji broj uzvanika do tada (svega 40-ak) te po prvi puta na nju nisu bili pozvani čelnici država i vlada drugih zemalja, diplomatski predstavnici niti vjerski dostojanstvenici.

Izvori[uredi VE | uredi]