1992.

◄ | 19. stoljeće | 20. stoljeće | 21. stoljeće | ►
◄ | 1960-ih | 1970-ih | 1980-ih | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | ►
◄◄ | ◄ | 1989. | 1990. | 1991. | 1992. | 1993. | 1994. | 1995. | ► | ►►

Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Radio • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

Događaji[uredi | uredi kôd]

6. siječnja – otvoreno političko pismo petorice intelektualaca iz BiH upućeno iz Sarajeva predsjedniku Hrvatske dr. Franji Tuđmanu s optužbom da je izgubio pravo zastupati interese hrvatskog naroda^[1]
7. siječnja – Helikopter promatrača Europske zajednice u Hrvatskoj srušio je raketom zrak-zrak zrakoplov Jugoslavenske armije MiG-21 u mjestu Podrute kraj Novog Marofa.
9. siječnja – Proglašena Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao odgovor na odluku BiH da krene putem neovisnosti. Za predsjednika izabran Radovan Karadžić.
11. siječnja, i 12. siječnja – Albanci organizirali Referendum o teritorijalnoj i političkoj autonomiji u Makedoniju.^[2]
15. siječnja – Europska unija priznaje neovisnost Slovenije i Hrvatske.
17. siječnja – Hrvatski veslački savez primljen u Međunarodnu veslačku federaciju. Veslanje je prvi sport u neovisnoj Hrvatskoj koji je primljen u odgovarajuću međunarodnu organizaciju.
8. veljače – Na Poljudu odigrana revijalna utakmica Hajduka i pripadnika 4. brigade Zbora narodne garde.^[3]
21. veljače – Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda šalje mirotvornu misiju UNPROFOR u Hrvatsku
23. veljače – Završetak zimskih olimpijskih igara u Albertvilleu.
1. travnja – Srpske paravojne postrojbe zauzimaju Bijeljinu, sukobi u Bosni i Hercegovini eskaliraju u rat.
6. travnja – Bosanski Srbi, kao odgovor na proglašenje neovisnosti Bosne i Hercegovine, započeli opsadu Sarajeva.
6. travnja – Albanski aktivisti u Makedoniji u gradu Struga proglasili Republiku Iliridu.^[4]
7. travnja – Sjedinjene Američke Države priznaju neovisnost Bosne i Hercegovine.
27. travnja – Proglašena Savezna Republika Jugoslavija, u čijem sastavu su Srbija i Crna Gora.
12. svibnja – Zapovjednik vojske bosanskih Srba postao general Ratko Mladić.
15. svibnja – Pokolj na planini Vlašiću: srpske agresorske snage ubile 14 zarobljenih pripadnika HVO-a Travnik.
17. svibnja – Spaljen Orijentalni institut u Sarajevu. Nakon bombardiranja zapaljivim streljivom nepovratno izgubljena rukopisna zbirka s 5263 kodeksa i arhiva s preko 200.000 dokumenata.
22. svibnja – Republika Hrvatska primljena u Ujedinjene narode kao suverena i neovisna država.
26. svibnja – Oslobođena Mokošica.^[5]
30. svibnja – Ujedinjeni narodi proglašavaju opće sankcije protiv SR Jugoslavije.
11. lipnja – U operaciji HVO Čagalj oslobođeni Orlovac, Hum i vojarna JNA Helidrom.^[6]
15. lipnja – Dobrica Ćosić izabran za prvog predsjednika SR Jugoslavije.
15. lipnja – Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje, objavilo opću mobilizaciju i uvelo radnu obvezu.
19. srpnja – pokrenut prvi internet backgammon server u realnom vremenu, FIBS
25. srpnja – 9. kolovoza – Održane XXV. Olimpijske igre u Barceloni.
12. kolovoza – Dotadašnja Republika srpskog naroda BiH dobiva naziv Republika Srpska.
17. studenog – Ostvarena prva hrvatska internetska veza prema svijetu, u sklopu tadašnjeg projekta a današnje ustanove CARNet. U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu službeno tad je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, zasnovana na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu Internet. Ovo se službeno smatra danom kad je Internet zaživio u Hrvatskoj. Projekt je 1991. godine pokrenulo Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike RH.
15. prosinca – U prostorijama župne crkve u Novoj Biloj, koja je opkoljenim Hrvatima Lašvanske doline služila za zbrinjavanje ranjenika još od 19. listopada 1992., službeno osnovana ratna crkva-bolnica nazvana Franjevačka bolnica "Dr. fra Mato Nikolić"
20. prosinca – Slobodan Milošević osvaja drugi mandat na mjestu predsjednika Srbije.
29. prosinca – U Ženevi su se SAD i Rusija složile oko sporazuma START II, kojim se reducira strateško nuklearno naoružanje.

Rođenja[uredi | uredi kôd]

Siječanj – ožujak[uredi | uredi kôd]

1. siječnja – Jack Wilshere, engleski nogometaš
10. siječnja – Šime Vrsaljko, hrvatski nogometaš
19. siječnja – Dora Krsnik, hrvatska rukometašica
19. siječnja – Mac Miller, američki reper
20. siječnja – Gökhan Töre, turski nogometaš
5. veljače – Neymar, brazilski nogometaš
11. veljače – Taylor Lautner, američki glumac
13. veljače – Tino-Sven Sušić, bosanskohercegovački nogometaš
14. veljače – Christian Eriksen, danski nogometaš
14. veljače – Igor Lazić, hrvatski hokejaš na ledu
26. veljače – Mikael Granlund, finski hokejaš na ledu
17. ožujka – John Boyega, engleski glumac
21. ožujka – Robert Budak, hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac († 2019.)
23. ožujka – Kyrie Irving, australsko-američki profesionalni košarkaški igrač
25. ožujka – Borna Rendulić, hrvatski hokejaš na ledu

Travanj – lipanj[uredi | uredi kôd]

6. travnja – Karla Šitić, hrvatska plivačica
7. travnja – Petar Franjić, australski nogometaš hrvatskog podrijetla
10. travnja – Sadio Mané, senegalski nogometaš
15. travnja – John Guidetti, švedski nogometaš
30. travnja – Marc-André ter Stegen, njemački nogometni vratar
2. svibnja – Vanessa Mai, njemačka pjevačica hrvatskoga porijekla
20. svibnja – Cate Campbell, australska plivačica
4. lipnja – Dino Jelusić, hrvatski pjevač
6. lipnja – Petar Trstenjak, hrvatski hokejaš na ledu
7. lipnja – Franka Batelić, hrvatska pjevačica
12. lipnja – Dominik Glavina, hrvatski nogometaš
15. lipnja – Mohamed Salah, egipatski nogometaš
24. lipnja – David Alaba, austrijski nogometaš

Srpanj – rujan[uredi | uredi kôd]

22. srpnja – Selena Gomez, američka glumica i pjevačica
11. kolovoza – Allisson Lozz, meksička glumica i pjevačica
14. kolovoza – Marijeta Vidak, hrvatska rukometašica
20. kolovoza – Demi Lovato, američka glumica i pjevačica
20. kolovoza – Matej Delač, hrvatski nogometni vratar
22. kolovoza – Ema Burgić, bosanskohercegovačka tenisačica
28. kolovoza – Hanna Huskova, bjeloruska skijašica
30. kolovoza – Filip Ivić, hrvatski rukometni vratar
9. rujna – Stipe Mandalinić, hrvatski rukometaš
15. rujna – Hiljson Mandela, hrvatski trap glazbenik
20. rujna – Safura Alizade, azerbejdžanska pjevačica i saksofonistica
27. rujna – Granit Xhaka, švicarski nogometaš albanskoga porijekla

Listopad – prosinac[uredi | uredi kôd]

18. listopada – Sandro Obranović, hrvatski reprezentativni rukometaš
24. listopada – Katarina Madirazza, hrvatska glumica
31. listopada – Vanessa Marano, američka glumica
5. studenog – Marco Verratti, talijanski nogometaš
9. studenog – Marko Bencun, hrvatski nogometaš
16. studenog – Marcelo Brozović, hrvatski nogometaš
23. studenog – Miley Cyrus, američka glumica i pjevačica
19. prosinca – Katarina Ježić, hrvatska rukometašica
26. prosinca – Lucia Stefania Glavich Mandarić, hrvatska glumica
30. prosinca – Fabijan Pavao Medvešek, hrvatski glumac

Smrti[uredi | uredi kôd]

Siječanj – ožujak[uredi | uredi kôd]

3. siječnja – Judith Anderson, australska glumica (* 1897.)
27. siječnja – Ivica Čuljak, hrvatski pjevač (* 1960.)
12. veljače – Marijan Kunšt, hrvatski operni pjevač (* 1924.)
20. veljače – Dick York, američki glumac (* 1928.)
25. veljače – Zlatko Celent, hrvatski veslač (* 1952.)
28. veljače – Ljubo Benčić, hrvatski nogometaš i trener (* 1905.)
1. ožujka – Karlo Štajner, hrvatski publicist, autor knjige 7000 dana u Sibiru (* 1902.)
2. ožujka – Sandy Dennis, američka glumica (* 1937.)
6. ožujka – Krešimir Kovačević, hrvatski muzikolog i leksikograf (* 1913.)
6. ožujka – Alojz Benac, bosanskohercegovački arheolog i povjesničar (* 1914.)
11. ožujka – Stjepan Bartolović, bački hrvatski jezikoslovac (* 1909.)
13. ožujka – Irmã Dulce, brazilska svetica (* 1914.)
23. ožujka – Friedrich von Hayek, britanski ekonomist (* 1899.)

Travanj – lipanj[uredi | uredi kôd]

6. travnja – Isaac Asimov, američki pisac fantastike i biokemičar (* 1920.)
8. travnja – Daniel Bovet, talijanski farmakolog, nobelovac (* 1907.)
10. travnja – Sam Kinison, američki glumac i komičar (* 1953.)
12. travnja – Ilario Bandini, talijanski proizvođač automobila (* 1911.)
20. travnja – Benny Hill, britanski glumac (* 1924.)
21. travnja – Louis Diercxsens, belgijski hokejaš na travi (* 1898.)
27. travnja – Olivier Messiaen, francuski skladatelj i orguljaš (* 1908.)
6. svibnja – Marlene Dietrich, njemačko-američka glumica i pjevačica (* 1901.)
12. svibnja – Robert Reed, američki glumac (* 1932.)
30. svibnja – Karl Carstens, njemački političar (* 1914.)
31. svibnja – Walter Neugebauer, autor stripova (* 1921.)
31. svibnja – Robert Ivušić, hrvatski ratni dragovoljac (* 1973.)
16. lipnja – Ivan Pančić, bački hrvatski književnik (* 1933.)
21. lipnja – Li Xiannian, kineski predsjednik (* 1909.)
27. lipnja – Mihail Talj, sovjetsko-latvijski šahist (* 1936.)

Srpanj – rujan[uredi | uredi kôd]

1. srpnja – Niels Heilbuth, danski hokejaš na travi (* 1906.)
7. srpnja – Andrija Andabak, hrvatski vojnik (* 1956.)
15. srpnja – Hammer DeRoburt, nauruski predsjednik (* 1922.)
19. srpnja – Allen Newell, američki znanstvenik, jedan od osnivača područja umjetne inteligencije (* 1927.)
28. srpnja – Antun Mladen Vranješ, hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik (* 1943.)
29. srpnja – Jovan Rašković, pobunjenički srpski političar iz Hrvatske (* 1929.)
8. kolovoza – John Kordic, američki hokejaš na ledu (* 1965.)
9. kolovoza – Blaž Kraljević, zapovjednik HOS-a u Hercegovini (* 1947.)
22. kolovoza – Ljubo Kokeza, hrvatski nogometaš (* 1920.)
25. kolovoza – Mate Demarin, hrvatski pedagog (* 1899.)
26. kolovoza – Đurđica Barlović, hrvatska pjevačica (* 1950.)
2. rujna – Barbara McClintock, američka genetičarka i nobelovka (* 1902.)
3. rujna – Bruno Bjelinski, hrvatski skladatelj (* 1909.)
11. rujna – Stojan Vujnović, hrvatski vojni zapovjednik (* 1953.)
12. rujna – Anthony Perkins, američki glumac (* 1932.)
13. rujna – Božidar Rašica, hrvatski arhitekt, slikar (* 1912.)

Listopad – prosinac[uredi | uredi kôd]

3. listopada – Drago Galić, hrvatski arhitekt (* 1907.)
8. listopada – Willy Brandt, njemački političar i državnik (* 1913.)
20. listopada – Ivan Focht, hrvatski filozof (* 1927.)
21. listopada – Ante Ciliga, hrvatski političar (* 1898.)
22. listopada – Cleavon Little, američki glumac (* 1939.)
2. studenoga – Jerko Fućak, hrvatski teolog, bibličar, franjevac (* 1932.)
5. studenoga – Arpad Elo, mađarski šahist (* 1903.)
7. studenoga – Aleksandar Dubček, slovački političar (* 1921.)
25. studenoga – Joseph Arthur Ankrah, ganski predsjednik (* 1915.)
8. prosinca – Smail Šikalo, bosanskohercegovački vojnik (* 1967.)
17. prosinca – Dana Andrews, američki glumac (* 1909.)
18. prosinca – Vojin Bakić, hrvatski kipar (* 1915.)
20. prosinca – Harald Huffmann, njemački hokejaš na travi (* 1908.)
24. prosinca – Peyo, belgijski crtač stripa (* 1928.)
24. prosinca – Stella Skopal, hrvatska kiparica i keramičarka (* 1904.)
30. prosinca – Mihailo Lalić, crnogorski književnik (* 1914.)

Nepoznat datum smrti[uredi | uredi kôd]

Svend Jørgensen, danski hokejaš na travi (* 1904.)
Enver Krupić, bosanskohercegovački slikar (* 1911.)
Ivan Rukavina, hrvatski vojni zapovjednik i političar (* 1912.)
Mirko Slade Šilović, hrvatski pjesnik (* 1916.)
Neven Šegvić, hrvatski arhitekt (* 1917.)
Ivan Focht, hrvatski i bosanskohercegovački filozof (* 1927.)
Fuad Muhić, bosanskohercegovački znanstvenik, sveučilišni nastavnik, filozof, pravni stručnjak i političar iz Sarajeva (* 1941.)
Luka Blažanović, hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik (* 1957.)

Nobelova nagrada za 1992. godinu[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi 1992.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ "Vjesnik", Zagreb, 14. siječnja 1992., stranica 2.: "Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu, predsjedniku Republike Hrvatske" – MIljenko Jergović – književnik, dr. Ivo Komšić – profesor, Ivan Kordić – književnik, Ivan Lovrenović – književnik, Mile Stojić – književnik
↑ https://books.google.ba/books?id=2ycTQOISqWQC&pg=PA82&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true
↑ Marinić, Borna: "Izabran sam za kapetana jer sam pogodio dva tenka pred Zadrom" – utakmica Hajduka i 4. gardijske brigade domovinskirat.hr. Objavljeno 8. veljače 1992.
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. siječnja 2017. Pristupljeno 13. siječnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
↑ HKM, Oslobođena Mokošica, objavljeno i pristupljeno 26. svibnja 2021.
↑ Ivona B.: Obilježena 28. obljetnica operacije Čagalj Hrvatskog vijeća obrane – Obljetnica oslobađanja Orlovca, Huma i Helidroma Kamenjar.com. 11. lipnja 2020. Pristupljeno 11. lipnja 2020.

[1] "Vjesnik", Zagreb, 14. siječnja 1992., stranica 2.: "Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu, predsjedniku Republike Hrvatske" – MIljenko Jergović – književnik, dr. Ivo Komšić – profesor, Ivan Kordić – književnik, Ivan Lovrenović – književnik, Mile Stojić – književnik

[2] ttps://books.google.ba/books?id=2ycTQOISqWQC&pg=PA82&redir_esc=y#v=onepage&q&f=true

[3] Marinić, Borna: "Izabran sam za kapetana jer sam pogodio dva tenka pred Zadrom" – utakmica Hajduka i 4. gardijske brigade domovinskirat.hr. Objavljeno 8. veljače 1992.

[4] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. siječnja 2017. Pristupljeno 13. siječnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[5] HKM, Oslobođena Mokošica, objavljeno i pristupljeno 26. svibnja 2021.

[6] Ivona B.: Obilježena 28. obljetnica operacije Čagalj Hrvatskog vijeća obrane – Obljetnica oslobađanja Orlovca, Huma i Helidroma Kamenjar.com. 11. lipnja 2020. Pristupljeno 11. lipnja 2020.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]