Porat

Porat
	Luka u Poratu
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Općina/grad	Malinska – Dubašnica
Površina	4,4 km2
Koordinate	45°07′20″N 14°29′45″E / 45.1222°N 14.4958°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	181
– gustoća	41 st./km2
Odredišna pošta	51511 Malinska
Pozivni broj	+385 (0)51
Autooznaka	RI
	Porat Porat na zemljovidu Hrvatske Normativni nadzor wikipodatci; wikislike;

Porat je malo naselje s lukom na zapadnoj obali otoka Krka, na području Dubašnice. Danas je u sastavu općine Malinska-Dubašnica.

Opis

Porat je smješten na sjeverozapadnoj obali Krka, na jugozapadnom kraju prostranog malinskarskog zaljeva. Leži zapadno od Malinske, iznad manjeg zaljeva koji pruža prirodnu zaštitu brodicama i stvara ugodnu atmosferu malog ribarskog mjesta. Danas je Porat sastavni dio urbane zone te je povezan s susjednim naseljima Vantačićima i Zidarićima, odnosno s čitavim priobalnim urbanim područjem općine Malinska-Dubašnica.

Porat je danas nautička luka gdje je na kraju oko 60 metara široke i 100 metara duge uvale smješten mali gat, gdje je more dubine od 1,5 m. Na početku ulaza u zaljev je oko 70 m dug koljenast lukobran, na kojem je moguć vez plovila s gazom do 2 m. Lučica je dobro zaštićena od svih vjetrova, pri jačoj buri samo more može postati valovito.

U Portu je franjevački samostan sv. Marije Magdalene, koji se nalazi zapadno od srdeišta naselja sagrađen je oko 1500. godine. Samostan je dobio svoj današnji izgled u 17. stoljeću. Uz samostan se nalazi crkva Sv. Marije Magdalene sagrađena sredinom 16. stoljeća. Unutar crkve nalazi se i poliptih iznad glavnog oltara koji je naslikao Girolamo de Santacroce sredinom 16. stoljeća. U neposrednoj blizini crkve nalazi se i samostan milosrdnih sestara sv. Križa.

Zapadno od Porta, iznad zaljeva Sv. Martin su ruševine benediktinskog samostana i crkve iz 12. stoljeća.

Povijest

Porat je od davnina bila glavna venecijanska luka za izvoz drva na zapadnoj obali otoka Krka. U njoj su pristajali brodovi za prijevoz putnika i tereta koji su u njemu carinjeni, a vrlo vjerojatno je u mjestu postojalo i brodogradilište^[4]. Prvi stanovnici Porta su bili Venecijanski trgovci i plemići. Većina ondašnjeg stanovništva je odselilo u Krk, Veneciju ili izumrlo. U Portu je postojala i crkva sv. Spiridiona koja je bila u vlasništvu spomenutih venecijanskih obitelji. Tijekom 19. stoljeća dolazi do intenzivnijeg naseljavanja stanovništva iz okolnih zaleđnih sela u Porat, što je potaknuto smanjenjem, a potom i prestankom gusarskih napada s mora, osobito onih koje su predvodili senjski uskoci, a koji su prethodno bili učestali zbog pripadanja Porta mletačkoj upravi. Glavne djelatnosti stanovništva Porta u tom vremenu su poljoprivreda i ribarstvo, mada je dio stanovništva emigrirao u prekomorske zemlje, posebno SAD i Australiju. U drugoj polovici 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća dolazi do ubrzanog razvoja turizma te urbanizacije, posebno u pogledu gradnje kuća i apartmana za odmor. Posljedično, dolazi do doseljavanja domaćeg i inozemnog stanovništva koja dodvodi i do povećanja broja stanovništva te spajanja Porta u urbanu zonu sa susjednim naseljima.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2021 u Poratu živi 181 osoba u 72 domaćinstva. Zbog razvoja turizma te gradnja kuća i apartmana za odmor broj stambenih jedinica je značajno veći od samoga stanovništa te iznosi 443^[5].

Naselje Porat: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	83	91	91	110	109	119	122	122	107	110	95	100	101	109	138	192	181
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Poznate osobe

Stanko Dujmović, hrv. franjevac trećoredac i fotograf
Pijo Dujmović, hrv. franjevac trećoredac i generalni ministar trećeg franjevačkog reda
Josip Dujmović, hrv. franjevac trećoredac i redodržavnik (provincijal), preporoditelj trećeg franjevačkog reda u Dalmaciji i Kvarneru u drugoj polovici 19. st.
Josip Dujmović, hrv. franjevac trećoredac, istaknuti propovjednik i duhovnik