Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/07 2017

Izvor: Wikipedija

Josip Turčinović (Sveti Petar u Šumi, 30. rujna 1933. - Zagreb, 3. listopada 1990.), hrvatski je teolog i filolog. Jedan od najvećih intelektualaca Crkve u Hrvata 20. stoljeća, urednik "Kršćanske sadašnjosti", koji je za vrijeme komunizma tiskao mnoštvo crkvenih i drugih knjiga, što je bio raritet u Srednjoj i Istočnoj Europi toga doba.

Josip Turčinović je veliki dio svoga života i rada uložio u Kršćansku sadašnjost. Taj pothvat nadahnut Dru­gim vatikanskim koncilom započeo je potkraj godine 1966., kada zajedno s Tomislavom J. Šagi-Bunićem i Vjekoslavom Bajsi­ćem priprema časopis Svesci Kršćan­ska sadašnjost. Prvi broj se pojavljuje u sije­čnju 1967. Iz rada na tom časo­pisu uskoro se oblikuje Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije, Kršćanska sadašnjost koji je okupio mnoge djelatnike zauzete za koncilsku obnovu u Hrvatskoj. Centar je crkveno-pravno osnovao zagrebački nadbiskup Fra­njo Šeper, 22. veljače 1968.

Od tada pa do kraja života Turčinović je ravnatelj te ustanove, pokretač svih pothvata, urednik časopisa i biblioteka i kreator cjelokupne, osobito izdavačke djelatnosti. U daljnjem razvoju nastalo je Teološko društvo Kršćanska sadašnjost sa svojim razgranatim djelovanjem, kojemu je Josip Turčinović tajnikom i direktorom istoimene njegove izdavačke kuće sve do smrti. U tom poslu ostvario je najširu suradnju i osobne kontakte s brojnim domaćim i inozemnim izdavačima i planirao više značajnih suizdanja. Među monumentalna izdanja spada prvo hrvatsko svečano izdanje Rimskog Misala, Časoslova naroda Božjega, Evanđe­listara. Svojom pronicljivošću vratio je među crkvena izdanja Bibliju Stvarnosti, koja postaje Biblijom Kršćanske sadašnjosti, sa svojih deset izdanja. Istom pronicljivošću i poduzetnošću među izdanja Kršćanske sadašnjosti uvrstio je i prijevod Ilustrirane Biblije mladih, i to ne samo na hrvatskom, već i na polj­skom, češkom, slovačkom, ukrajinskom, ruskom, slovenskom, srpskom, makedonskom, albanskom i mađarskom jeziku.

Bio je izvanredno senzibilan za važnost i vrijednost sredstava društvenog priopćavanja. Ostvario je informativnu agenciju AKSA (Aktualnosti Kršćanske sadašnjosti), te pionirska izdanja ploča i kazeta s crkvenom tematikom. Pred kraj života nastojao je ustrojiti televizijski studio Kršćanske sadašnjosti. Turčinović je imao izoštren osjećaj za povijest spasenja i čovjekovu suodgovornost za svijet. O tome svjedoči osobito njegov film Katolička Crkva u Hrvata i skazanje Trinaest stoljeća kršćanstva izvedeno u Zagrebačkoj katedrali prigodom Nacionalnog euharistijskog kongresa 1984. godine. U duhu koncilske konstitucije Gaudium et spes, trudio se da, kraj svih teškoća, katolička Crkva u Hrvatskoj ostvari što življu i svestraniju dijalošku prisutnost u svim segmentima društvenog života. U svom radu uvijek je imao u vidu i hrvatsko iseljeništvo.

...Pročitaj cijeli članak