Wikipedija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj mobilna aplikacija |
Povijest |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
Slogan Wikipedije glasi: "slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati". Razvijena je korištenjem vrste računalnog [[softver|softvera]] pod nazivom "[[MediaWiki]]" ([[havajski jezik|hav.]] ''wiki wiki'' - "brzo"). |
Slogan Wikipedije glasi: "slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati". Razvijena je korištenjem vrste računalnog [[softver|softvera]] pod nazivom "[[MediaWiki]]" ([[havajski jezik|hav.]] ''wiki wiki'' - "brzo"). |
||
== Povijest == |
|||
| ⚫ | |||
Povijest Wikipedije počinje [[2. siječnja]] [[2001.]], u [[San Diego|San Diegu]], u razgovoru između [[Larry Sanger|Larrya Sanger]]a, glavnog korisnika [[Nupedija|Nupedije]], i [[Ben Kovitza]], računarskog programera. Kovitz je tijekom večere objasnio Wiki koncept Sangeru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Sanger je potom nagovorio vlasnika Nupedije da napravi Wiki od [[Nupedija|Nupedije]], a prva inačica je objavljena [[10. siječnja]] [[2001.]] godine. Međutim, mnogi suradnici Nupedije nisu htjeli da [[Nupedija]] postane "Wiki" pa je [[15. siječnja]] [[2001.]], Wikipedija dobila svoju današnju [[Vršna domena|domenu]] "[http://www.wikipedia.org www.wikipedia.org]". |
|||
Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekt je porastao izvanrednom brzinom. [[12. veljače]] [[2001.]], [[Wikipedija na engleskom jeziku]] je imala 1.000 članaka, a [[7. rujna]] [[2001.]] prešla je prag od 10.000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput [[Kineski jezik|kineskog]], [[Njemački jezik|njemačkog]], [[Francuski jezik|francuskog]], [[Talijanski jezik|talijanskog]], [[Ruski jezik|ruskog]], itd. |
|||
| ⚫ | |||
[[Wikipedija na hrvatskome jeziku]] objavljena je [[16. veljače]] [[2003.]] godine. Trenutno Wikipedija na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] broji {{BROJČLANAKA}} članaka. |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
[[WP:GFDL|GNU licencija slobodne dokumentacije]] (GFDL) jedna je od brojnih licencija [[autorsko pravo|autorskih prava]], koja omogućava raspoloživost Wikipedijinih članaka tako da dopušta raspačavanje, stvaranje izvedenica i komercijalnu upotrebu autorskog sadržaja. |
[[WP:GFDL|GNU licencija slobodne dokumentacije]] (GFDL) jedna je od brojnih licencija [[autorsko pravo|autorskih prava]], koja omogućava raspoloživost Wikipedijinih članaka tako da dopušta raspačavanje, stvaranje izvedenica i komercijalnu upotrebu autorskog sadržaja. |
||
Izvorni doprinosi autora projektu podrazumijevaju i davanje autorskog prava pod zastupstvo GFDL-a. Takva se građa može dalje raspačavati na više jezika pri Wikipediji, ili između drugih podatkovnih izvora koji su nositelji ove licencije. Dok se sav tekst nalazi pod GFDL-om, značajan broj slika i zvukova ne predstavlja slobodni sadržaj, već ima istaknuta autorska prava. To su: logotipovi tvrtki, primjeri pjesama i slike iz medija, koji se koriste pod uvjetom pravedne uporabe! |
Izvorni doprinosi autora projektu podrazumijevaju i davanje autorskog prava pod zastupstvo GFDL-a. Takva se građa može dalje raspačavati na više jezika pri Wikipediji, ili između drugih podatkovnih izvora koji su nositelji ove licencije. Dok se sav tekst nalazi pod GFDL-om, značajan broj slika i zvukova ne predstavlja slobodni sadržaj, već ima istaknuta autorska prava. To su: logotipovi tvrtki, primjeri pjesama i slike iz medija, koji se koriste pod uvjetom pravedne uporabe! |
||
Inačica od 13. lipnja 2018. u 21:14
| Wikipedija Wikipedia | |
|---|---|
| |
| |
| URL | http://wikipedia.org |
| Alexa rank |  5[1] (2017.)
|
| Komercijalna? | ne |
| Vrsta | internetska enciklopedija |
| Vlasnik | Zaklada Wikimedija |
| Kreirao | Jimmy Wales Larry Sanger |
| Objavljeno | 15. siječnja 2001. |
| Status | aktivna |
Wikipedija (wiki na havajskom brzo ili požuriti[2] i -pedija[3]) višejezična je, na Webu zasnovana enciklopedija slobodnog sadržaja. Ona postoji kao wiki, što podrazumijeva da se piše u suradnji s brojnim volonterima, te većinu članaka može uređivati svatko s pristupom Internetu i odgovarajućim web preglednikom. Projekt je započet 15. siječnja 2001. kao dodatak stručno pisanoj (i do sada ugasloj) Nupediji. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija zaklada Wikimedija. Ona ima više od 15 milijuna članaka na mnogo jezika (uključujući 5 milijuna članaka na engleskom jeziku, te više od 180 tisuća na hrvatskom jeziku[4]). Od početka joj raste popularnost,[5] djelujući pozitivno na stvaranje drugih projekata od općeg interesa. Od urednika se traži da održavaju određenu razinu "neutralnosti" pri sažimanju istaknutih motrišta, bez određivanja objektivnosti istine.
Suosnivač Wikipedije Jimmy Wales projekt naziva "nastojanjem da se višejezična slobodna enciklopedija najviše moguće kvalitete načini i razdijeli svakom pojedincu na planetu na njegovu materinskom jeziku."[6] No postoji čitav niz nesuglasica po pitanju pouzdanosti i točnosti Wikipedije. Najčešće mete kritika su vandalizam, nedosljednost, neravnomjerna kvaliteta, nepotkrijepljeni stavovi, pristranost sustava, težnja suglašavanju i popularnost koju stječe preporukama. Neki uz to navode i da Wikipedija ne može opravdati naziv "enciklopedija" koji za sobom povlači visoki stupanj pouzdanosti i mjerodavnosti koji ona, zbog svoje otvorene uređivačke politike, ne može održati. No sloboda pristupa, učestala ažuriranja, raznolikost i detaljnost te brojne višejezične inačice pretvorile su Wikipediju u rado korišten izvor informacija.
Slogan Wikipedije glasi: "slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati". Razvijena je korištenjem vrste računalnog softvera pod nazivom "MediaWiki" (hav. wiki wiki - "brzo").
Povijest
Povijest Wikipedije počinje 2. siječnja 2001., u San Diegu, u razgovoru između Larrya Sangera, glavnog korisnika Nupedije, i Ben Kovitza, računarskog programera. Kovitz je tijekom večere objasnio Wiki koncept Sangeru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Sanger je potom nagovorio vlasnika Nupedije da napravi Wiki od Nupedije, a prva inačica je objavljena 10. siječnja 2001. godine. Međutim, mnogi suradnici Nupedije nisu htjeli da Nupedija postane "Wiki" pa je 15. siječnja 2001., Wikipedija dobila svoju današnju domenu "www.wikipedia.org".
Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekt je porastao izvanrednom brzinom. 12. veljače 2001., Wikipedija na engleskom jeziku je imala 1.000 članaka, a 7. rujna 2001. prešla je prag od 10.000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, talijanskog, ruskog, itd.
Wikipedija na hrvatskome jeziku objavljena je 16. veljače 2003. godine. Trenutno Wikipedija na hrvatskom jeziku broji 220.077 članaka.
Sadržaj i autorsko pravo
GNU licencija slobodne dokumentacije (GFDL) jedna je od brojnih licencija autorskih prava, koja omogućava raspoloživost Wikipedijinih članaka tako da dopušta raspačavanje, stvaranje izvedenica i komercijalnu upotrebu autorskog sadržaja. Izvorni doprinosi autora projektu podrazumijevaju i davanje autorskog prava pod zastupstvo GFDL-a. Takva se građa može dalje raspačavati na više jezika pri Wikipediji, ili između drugih podatkovnih izvora koji su nositelji ove licencije. Dok se sav tekst nalazi pod GFDL-om, značajan broj slika i zvukova ne predstavlja slobodni sadržaj, već ima istaknuta autorska prava. To su: logotipovi tvrtki, primjeri pjesama i slike iz medija, koji se koriste pod uvjetom pravedne uporabe!
Višejezičnost
Postoje ukupno 264 izdanja Wikipedije (uključujući 2 "prazna") na različitim jezicima[7], od kojih su do siječnja 2006. 123 Wikipedije bile "aktivne" (s više od 100 članaka)[8].
Jezična izdanja funkcioniraju neovisno jedno o drugome, nisu sadržajno vezana niti su nužno, ili u relevantnom udjelu, međusobni prijevodi. Automatsko prevođenje članaka je na Wikipediji strogo zabranjeno, no poželjno je da višejezični urednici s određenim znanjem jezika ručno prevode članke uz uvjet pridržavanja zajedničkog pravila "neutralnog gledišta". Na taj način suradnici dijele članke među izdanjima, a slično vrijedi i za slike, bilo na zahtjev upućen autoru ili pomoću Zajedničkog poslužitelja.
Slijedi popis najvećih izdanja Wikipedije, poredanih po broju članaka od 8. studenoga 2008. (nije mjerodavni pokazatelj, jer veliki broj članaka mogu biti mrve) [8]
- englesko (4.525.499)
- njemačko (1.001.101)
- francusko (897.411)
- poljsko (665.859)
- japansko (534.290)
- talijansko (512.827)
- nizozemsko (494.681)
- portugalsko (434.044)
- španjolsko (414.170)
- rusko (329.020)
- švedsko (296.209)
- kinesko (210.116)
- norveško Bokmål (191.468)
- finsko (183.845)
- katalonsko (140.093)
Pisani oblici
Slijedi popis raznih oblika naziva wikipedijâ, ovisno koji se rabi za pojedino jezično izdanje:
|
|
Izvori
- ↑ How popular is wikipedia.org?. Alexa Internet
- ↑ dictionary.reference.com pristupljeno 21. siječnja 2012.
- ↑ http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/enciklopedija.pdf pristupljeno 21. siječnja 2012.
- ↑ wikistatistics.net potrebno je proći strjelicom preko krivulje na grafikonu kako bi se dobio uvid u trenutan broj članaka; stranice nisu dostupne
- ↑ "Dnevna posjećenost", Wikipedijine statistike, 1. siječnja 2005.
- ↑ Jimmy Wales, "Wikipedia is an encyclopedia", 8. ožujka 2005.
- ↑ "Svi jezici", Wikipedijine statistike, 21. ožujka 2005.
- ↑ a b "Popis svih Wikipedija na raznim jezicima", Meta-Wiki (29. siječnja 2006.)
| |||||||||||