Kobasica: razlika između inačica
ispr. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Knacker vorm raeuchern.jpg|thumb|Dimljene kobasice]] |
[[Slika:Knacker vorm raeuchern.jpg|thumb|Dimljene kobasice]] |
||
'''Kobasica''' je tradicionalni naziv za prerađevinu [[mljeveno meso|mljevenog mesa]] s dodatkom [[začin|začina]] koje se stavlja u tanko prirodno [[životinjsko crijevo]] ili sintetičko crijevo. Kobasice se razlikuju prema geografskom položaju podrijekla ukusa lokalnog stanovništva koja je poprimila tradiciju naziva. Primjer su:Slavonska, Sremska, Istarska, Kranjska, Debrecinska. |
'''Kobasica''' je tradicionalni naziv za prerađevinu [[mljeveno meso|mljevenog mesa]] s dodatkom [[začin|začina]] koje se stavlja u tanko prirodno [[životinjsko crijevo]] ili sintetičko crijevo. Kobasice se razlikuju prema geografskom položaju podrijekla ukusa lokalnog stanovništva koja je poprimila tradiciju naziva. Primjer su:Slavonska, Sremska, Istarska, Kranjska, Debrecinska. |
||
Primjer je i čajna kobasica. Nju proizvodi firma, a ove druge se radiju doma. U Hrvatskoj se rade [[krvavice]] i one su crvene boje, a Nijemci su poznati po [[bijelim kobasicama.]] |
Primjer je i čajna kobasica. Nju proizvodi firma, a ove druge se [[Radio|radiju]] doma. U Hrvatskoj se rade [[krvavice]] i one su crvene boje, a Nijemci su poznati po [[bijelim kobasicama.]] |
||
== Kobasica s Hrvatskih područja == |
== Kobasica s Hrvatskih područja == |
||
Inačica od 10. prosinca 2007. u 21:23
Kobasica je tradicionalni naziv za prerađevinu mljevenog mesa s dodatkom začina koje se stavlja u tanko prirodno životinjsko crijevo ili sintetičko crijevo. Kobasice se razlikuju prema geografskom položaju podrijekla ukusa lokalnog stanovništva koja je poprimila tradiciju naziva. Primjer su:Slavonska, Sremska, Istarska, Kranjska, Debrecinska. Primjer je i čajna kobasica. Nju proizvodi firma, a ove druge se radiju doma. U Hrvatskoj se rade krvavice i one su crvene boje, a Nijemci su poznati po bijelim kobasicama.
Kobasica s Hrvatskih područja
Tradicionalno Slavonci i Baranjci su poznati kao veliki ljubitelji i poznavaoci kobasica. Osnovni sastojci kobasice su većinom svinjsko meso, začini sol, češnjak i papar koji daju okus i sprječavaju razvoj mikroorganizama. Dodaje se odabrana mljevena slatka ili ljuta paprika ili oba začina. Razlike postoje u ukusu i dodatku omjera začina i dodavanju više začina i vrsta mesa.
Specijaliteti
Kulen
Kulen je sušeni dugotrajni proizvod iz porodice kobasica. Slijepo crijevo svinje, takozvana kulenica ili želudac, nadijeva se odabranim najboljim dijelovima mesa svinje. Za kulen se odabiru prvenstveno leđni dijelovi mesa, zatimbut, plećka ili vrat. Mesu se dodaje i malo slanine. Meso i slanina se krupno melju ili sitno nasjeckaju nožem i dodaju začini. Kulen se suši dulje zbog svoje debljine i kvaliteta zavisi u umijeću sušenja i dozdrijevanju mesa. Baranjski kulen i Gavrilovićev kulen su izvorni hrvatski proizvodi koji se već desetljećima proizvode i cijenjeni je proizvod kod nas i u svijetu.
Sušena kobasica
Dugotrajni proizvod koji ima osnovne sastojke mljeveno meso kao glavni sastojak i začini . Kobasica se suši na dimu i zraku što joj i daje karekteristićan okus i svojstvo dugotrajnog proizvoda.
- Tradicija
Poznato je da stanovnici panonske nizije imaju sušenu kobasicu na svom jelovniku za svečanosti Božića, Uskrsa i drugih porodičnih slavlja. Kobasica se služi i kao znak gostoprimstva.
Porodica kobasica
- dugotrajni proizvodi kobasice su sušeno dimnjene rok trajanja 120 dana
- polutrajni proizvodi su kobasice raznih naziva, Tirolska, Parizer, Šunkarica.. koje imaju rok trajanja i do 45 dana
- hrenovke
Način pripreme
- Dugotrajni proizvodi kao kulen i sušena kobasica su gurmanski specijaliteti tanko narezani na listiće i jedu se sa uživanjem u malim količinama.
- Polutrajni proizvodi imaju široku primjenu većinom u sendvičima za doručak ili večeru. Kobasice kuhane, pečene ili na roštilju nezaobilazna su slika mnogih gradova svijeta kao brza hrana.
Kobasica u svijetu
Industriska proizvodnja kobasica je približila kobasicu na trpezu kao svakodnevnu hranu . Iseljenici su širili svoj način ishrane i doprinjeli da se razne vrste kobasica nalaze u prodaji raznih dijelova svijeta. Zemlje ili regije su tradicionalno poznate kao ljubitelji kobasica. Njemci su poznati kao veliki ljubitelji kobasica i u to ime su otvorili muzej kobasica u Holzhausenu, blizu Erfurta, regionalnog glavnog grada Thueringena. Stari službeni dokument o "Bratwurstu" iz Thueringena pronađen 2000. potaknuo je ideju o muzeju. Radi se o računu iz 1404. kojeg je Thomas Mauer pronašao u Arnstadtu, gradu nedaleko Holzhausena. Francuzi, Talijani, Mađari, Hrvati, Srbi, Poljaci ili pojedine regije dotičnih zemalja se tradicionalno povezuju sa dugogodišnjom tradicijom i poznavanjem umijeća kobasičarstva. Danas je kobasica nezaobilazni obrok svakog kutka svijeta. Pogotovo u zapadnom svijetu ponuda i varijacije su velike na temu kobasica.
Hrenovke, švetski korv, prodaje se na ulici u malim kioscima ili kamp prikolicama. To je bila jedina brza hrana do 1990-ih godina švetskih ulica.Večinom su to hrenovke brzo kuhane ili pečene na roštilju, prodaju se u kiflici sa senfom i kečapom ili kod Danaca poznata hrenovka u crvenom ovitku, danski polse. Šveđani imaju svoju tradicionalnu kobasicu Falukorv, naziv je dobila prema mjestu proizvodnje Falunu koja industriskom proizvodnjom liči na parizer. Princkorv je mala hrenovka do 5 cm dužine koja se tradicionalno služi za Božičnih blagdana.