Vranski priorat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 18. veljače 2008. u 20:15

Vranski priorat ili Priorat vranski (lat. prioratus Auranae) je bio naziv organizacije Vitezova Templara na području Hrvatske i Ugarske kada su se 1169. pojavili na tom području. Središte im se je nalazilo u Vrani, a uživali su posebnu naklonost ugarskih kraljeva Emerika i Andrije II., koji su im poklonili goleme posjede. Osim Vrane, u Primorju su držali Senj (do 1269.). U unutrašnjosti su na početku XIII. stoljeća posjedovali vlastelinstva Božjakovinu, Glogovnicu, dio Gorske županije u Pokuplju, a u istočnoj Slavoniji Lješnicu, Rasašku i Našice. U kompleks prioratskih posjeda kasnije su uključena vlastelinstva Pakrac, Trnava, Čaklovec i Bijela. Kao naknadu za izgubljeni Senj, templari su 1269. dobili Dubicu i cijelu Dubičku županiju. Nakon ukinuća Templarskog reda 1312. godine sve posjede, uključujući i Vranu preuzeli su Ivanovci U svojoj raspravi „Priorat vranski sa vitezi templari i hospitalci sv. Ivana u Hrvatskoj“, Ivan Kukuljević Sakcinski pozabavio se 25. veljače 1885. s ova dva viteška reda u Hrvatskoj. To je bio uvod u niz daljnjih istraživanja templara i ivanovaca u Vranskom prioratu.

Vidi još

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Vranski priorat ili Prorat vranski''' lat. prioratus Auranae je bio naziv organizacije Vitezova Templara na području Hrvatske i [[Ugarska|Ugarske]] kada su se [[1169]]. pojavili na tom području. Središte im se je nalazilo u [[Vrana|Vrani]], a uživali su posebnu naklonost ugarskih kraljeva [[Emerik]]a i [[Andrija II|Andrije II]], koji su im poklonili goleme posjede. Osim Vrane, u Primorju su držali [[Senj]] (do [[1269]]). U unutrašnjosti su na početku XIII stoljeća posjedovali vlastelinstva [[Božjakovina|Božjakovinu]], Glogovnicu, dio Gorske županije u Pokuplju, a u istočnoj Slavoniji Lješnicu, Rasašku i [[Našice]]. U kompleks prioratskih posjeda kasnije su uključena vlastelinstva [[Pakrac]], Trnava, Čaklovec i Bijela. Kao naknadu za izgubljeni Senj, templari su [[1269]]. dobili Dubicu i cijelu Dubičku županiju. Nakon ukinuća [[Templari|Templarskog reda]]  [[1312]]. godine sve posjede, uključujući i Vranu su preuzeli [[Ivanovci]]
+'''Vranski priorat ili Priorat vranski''' ([[latinski jezik|lat.]] ''prioratus Auranae'') je bio naziv organizacije Vitezova Templara na području Hrvatske i [[Ugarska|Ugarske]] kada su se [[1169.]] pojavili na tom području. Središte im se je nalazilo u [[Vrana|Vrani]], a uživali su posebnu naklonost ugarskih kraljeva [[Emerik]]a i [[Andrija II.|Andrije II.]], koji su im poklonili goleme posjede. Osim Vrane, u Primorju su držali [[Senj]] (do [[1269.]]). U unutrašnjosti su na početku XIII. stoljeća posjedovali vlastelinstva [[Božjakovina|Božjakovinu]], Glogovnicu, dio Gorske županije u [[Pokuplje|Pokuplju]], a u istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] Lješnicu, Rasašku i [[Našice]]. U kompleks prioratskih posjeda kasnije su uključena vlastelinstva [[Pakrac]], Trnava, Čaklovec i Bijela. Kao naknadu za izgubljeni Senj, templari su [[1269.]] dobili [[Dubica|Dubicu]] i cijelu Dubičku županiju. Nakon ukinuća [[Templari|Templarskog reda]]  [[1312.]] godine sve posjede, uključujući i Vranu preuzeli su [[Ivanovci]]
-U svojoj raspravi “Priorat vranski sa vitezi templari i hospitalci sv. Ivana u Hrvatskoj”, [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] pozabavio se 25. veljače [[1885]]. s ova dva viteška reda u Hrvatskoj. To je bio uvod u niz daljnjih istraživanja templara i ivanovaca u Vranskom prioratu.
+U svojoj raspravi „Priorat vranski sa vitezi templari i hospitalci sv. Ivana u Hrvatskoj“, [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] pozabavio se [[25. veljače]] [[1885.]] s ova dva viteška reda u Hrvatskoj. To je bio uvod u niz daljnjih istraživanja templara i ivanovaca u Vranskom prioratu.
 ==Vidi još==