Štip: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 15. travnja 2008. u 01:51

Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Makedonija" does not exist.

Štip (Makedonski: Штип) je najveći grad u istočnoj Makedoniji, i sjedište je istoimene županije (općine). Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina; Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.

Stanovništvo

Štip po podatcima iz 2002., ima 43 625 stanovnika.

Povijest

Štip ( Astibo / Astibos) u antičko doba( V - IX st. prije naše ere ) bio je prijestolnica - plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj Aleksandar I , oko 360. priključio ih je svojoj državi. Za vladavine Rima, u vrijeme Tiberija ( 14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije Paeonie i važna točka na putu između gradova Stobija i Pautalije. U III stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito Gota, na istom mjestu podignuto je novo naselje - Estipeon. U V i VI stoljeću Avari i Slaveni ( pleme Sagudati ) razorili su bizantski grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada Otomansko carstvo i mijenja službeno ime u - Ishtib.

Zemljopisni položaj

Grad je na dvije rijeke; Bregalnica( druga po veličini rijeka u Makedoniji ) i Otinje ( ljeti gotovo presahne ), koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugo zapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.

Znamenitosti

Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve ( one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati ) Sv. Vlasilij (1337.), Sv. Arhangel Mihail(1332.), Sv. Jovan Krstitel (1350.), Sv. Nikola (1341.)i Sv. Spas (1369.) Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada Bezistana ( za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar ), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde Bargala.

Gospodarstvo

Štip ima solidno razvijenu tekstilnu industriju, i regionalni je centar trgovine.

Vanjske poveznice

Pogledajte i ovo

Peonci

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 {{Lokacijska karta|Makedonija|label=Štip|caption=Štip na karti [[Makedonija|Makedonije]]|long=22.18|lat=41.73}}
 '''Štip''' (Makedonski: Штип) je najveći grad u istočnoj Makedoniji, i sjedište je istoimene županije (općine).
-Nalazi se na razmeđi između triju prostranih udolina; Lakavice, Ovčeg Pola,  i Kočana.
+Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina; Lakavice, Ovčeg Pola,  i Kočana.
 Kao naselje egzistira više od  2000 godina.
@@ Redak 17: / Redak 17: @@
 ==Znamenitosti==
+Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu '''Isar'''. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve ( one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati ) '''Sv. Vlasilij''' (1337.), '''Sv. Arhangel Mihail'''(1332.), '''Sv. Jovan Krstitel''' (1350.), '''Sv. Nikola''' (1341.)i '''Sv. Spas''' (1369.)
-Štip ima dobro očuvan samostan iz XIV st. [[samostan]] i ostatke stare utvrde na brdu '''Isar'''. Masivna kamena zgrada '''Bezistana''' ( za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar ), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde '''Bargala'''.
+Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada '''Bezistana''' ( za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar ), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde '''Bargala'''.
 == Gospodarstvo ==