Razgovor sa suradnikom:Vitek

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ostavite mi novu poruku klikom ovdje
Arhiv

Arhivi razgovora


Pridjevi[uredi]

Pozdrav kolega!

Izuzetno cijenim Vaš rad na području svjetskoga zemljopisa. Skrenuo bih Vam pozornost na malo usklađeniju praksu s imenovanjem određenih pojmova.

Pogledajte:

Pravopis hrvatskoga jezika/Popis pridjevskih oblika država

Tako bismo imali eritrejske rijeke (naravno kategorija bi bila pisana velikim početnim slovom) ili sudanski brod ili etiopskoga cara. Ako biste mogli, zbog budućih naraštaja i čitatelja rabiti barem u kategorijama ispravne pridjevske oblike, a ne imenica do imenice.

Hvala na pozornosti i trudu koji ćete uložiti u Vaš budući rad.

Vaš kolega,

Bugoslav (razgovor) 03:28, 30. travnja 2010. (CEST)

Arhiviranje[uredi]

Vitek, hajde malo pospremi arhivu, nešto se odvje izmješalo, a ti ćeš to najbolje znati složiti ...

--Jure Grm, 30. dana mjeseca travnja, godine Gospodnje dvijetisućedesete u 22:50.

Riješeno Riješeno Face-wink.svg --Jure Grm, 3. dana mjeseca svibnja, godine Gospodnje dvijetisućedesete u 09:39.

Obzova[uredi]

Bog daj! Vidin da si napisal članak o Obzovi samo ča su bile dvi greške. Obzova ni planina, nikad ni bila ni niki ju tako ne zove. Na Boduliji nima planina. Obzova je samo jedan (najviši) od vrhova. Druga pogreška je smještaj Obzove na zemljovidu Krka. Ni baš toliko južno, malo je sjevernije i mrvicu zapadnije, vrlo blizu Velog vrha. Minimalno san ispravil greške, nadan se da ti to ne pači, al nisan tel pačat va poziciju aš si ti sigurno napisal koordinate zneke knjige, a onda ih lokacijska karta malo izmjeni. Lipi pozdrav i savjet da kad budeš jimel priliku, greš na Obzovu ako do sad nisi. --Bzmarko (razgovor) 18:56, 18. svibnja 2010. (CEST)

Malo san porihtal smještaj na harti. Ni toliko veli al ono ča mi je zajedno bilo va oku je da je Obzova na harti šoto Tranjeva (Negrita) i Susa, a ni nego je malo ozgor Tranjeva i va ravnini zi Suson. Sjeverno od Tranjeva i Susa gre 45 paralela; sigurno si ki put videl znak na početku Susa na cesti ka gre od Punta za Starubašku. Va članku su ostale koordinate ke si i zapisal. Harta malo zeza, ča si rekal. Videl san to već kad san ju prvi put rabil. Ima i još par sitnih greškica, al mićih, inače je super.

Istina je da je to problem ča mi niš ne zovemo planina i morda bi rabilo ton "zapadnon gorskon masivu" dat ime, samo ča mi, suradnici na wiki, to ne bi smeli. Nazive davaju ili lokalno stanovništvo ili struka, a ja nikad nisan čul na Boduliji da postoji neko ime za taj "masiv", a nisan ni pročital va nekoj stručnoj knjigi da je neki nekako to nazval. Čak da i je, ime takoj stvari/pojavi ne more dat jedan čovik, ni grupa ljudi nego mora postojat opća prihvaćenost. Mislin da je ispravno ovako kako je.

Škoda ča nimaš ki litrat zobzove kad si već bil dvaput. Ja iman neš ma ni ki zna ča, a i analogan je. Obećal san jednon kunpanju otpeljat ga gori ovo proliće pa ću zet fotoaparat zi sobu. Lipi pozdrav! --Bzmarko (razgovor) 11:23, 19. svibnja 2010. (CEST)

Protiv brisanja one kategorije? Taj sam :-). Kategoriju sam iz članka Kameleoni uklonio zato što je ono slovenski sastav s slovenskim članovima. Pozdrav.--Saxum 22:28, 23. svibnja 2010. (CEST)

Izbor za jubilarca[uredi]

Molim te da se ubuduće suzdržiš od ovakvih insinuacija. Ne postoji nikakva urota glede izbora za jubilarac. Stranicu je pripremio suradnik koji je ujedno postavio poveznicu na stranici nedavnih promjena, a koju je po isteku vremena predviđenog za glasovanje uklonio drugi suradnik. Administratori nisu strojevi da bi svaki dan nadgledali nešto što i nije toliko bitno, a osim toga imamo i mi privatni život pa je jako teško biti tu 24/7. Hvala na razumijevanju i pozdrav.--Braco (razgovor) 15:57, 24. svibnja 2010. (CEST)

Trajna poveznica na izbor za jubilarca neće ići jer jubilarac se bira tek kad se nakupi određeni broj članaka, znači povremeno. Inače poveznica je uvijek bila na glavnoj stranici ali kako je ovaj put stranicu pripremao suradnik koji to nije prije radio, tako je propustio uvrstiti poveznicu u sitenotice. Svejedno poveznica je uvrštena na stranicu nedavnih promjena [1]gdje se inače nalazi trajna poveznica na prijedloge za izabrani članak (Izabrani se bira svaki tjedan i zato trajna poveznica).
Što se tiče kategorije Jugoslavenski glazbeni sastavi ona je pobrisana na zahtjev koji je podržalo sedmero naspram troje suradnika koji su bili protiv brisanja. Zato sam i ostavio stranicu za razgovor da bi se svi mogli uvjeriti da nisam ništa radio na svoju ruku.--Braco (razgovor) 11:57, 25. svibnja 2010. (CEST)

Puntarska draga[uredi]

Svaka čast za novi članak Puntarska draga!! Pretekal si me! Već dulje vrime ga mislin udelat, a već san bil i prontal neš materijala. Malo ću ga nadopunit, a i piše da je najveća dubina 9 metri, a ni nego je 10,8 metri. Zove se "Velo dno" i nalazi se sjeverno od Košljuna, na oko 200 metri odnjega. Napisal si neke stvari ke bi meni falile, aš jih ja nisan imel (kako ča su one alge i lat. nazivi). Veli pozdrav! --Bzmarko (razgovor) 23:26, 24. svibnja 2010. (CEST)

Obzova[uredi]

Rekal san ti za Obzovu; udelal san par manjih izmjena va članku, tako da va članku izravno ne stoji da je to planina nego vrh, del "zapadnog gorskog masiva". Znan da furešti (one tal., njem i eng. poveznice ke si mi dal) sve to pojednostave. Njima je Punat grad, a on nit je kad bil grad, nit je sad. Odvavek se na Punti reče "gren va selo" (naglasak na "o"). Mislin da je sad kakov je, članak o Obzovi ok. Nek ostane pod kategorijon "planine", al se va članku izravno ne zove planinom. Znan neke ljude va onon planinarskon društvo Obzova (na koje si va članku i klal link) pa ih moren pitat ča oni misle o tome, al opet... ako se i oni slože da ju se prozove planinom, ni to ni dosta sve dok ju tako Boduli ne počnu zvat, a teško da će do toga doć. Po meni je članak Obzova, ovakov kakov je, OK. --Bzmarko (razgovor) 12:18, 25. svibnja 2010. (CEST)

Post festum[uredi]

  • je otpočela glasanje 22:12, 21. svibnja 2010 o tom problemu, a Vi ste zaključili problem 17:20, 25. svibnja 2010.
    • Ono što zovete glasovanjem ja bi prije nazvao ad-hoc izjašnjavanjem suradnika koje pomaže adminima u donošenju odluke, stoga ne postoji obvezan rok trajanja i upravo stoga je kategorija obrisana prije isteka nikad započetog glasovanja (jer ga formalno nije ni bilo)
  • po meni ipak ima veze sa rigidnim i brzopletim stavovima hrvatske wikipedije u pogledu nekih pitanja
    • možda su stavovi drugih projekata rigidni i brzopleti? Imate li dokaza da je suprotno?
  • Ja sam vrlo blago i nježno htio ukazati na činjenicu da čak osam wikipedija ima tu kategoriju
    • Zakonodavstvo nekih država ne sankcionira eutanaziju, štoviše pročitao sam jučer: Postoje zla koja država ne kažnjava jer je procijenila da ne bi postigla nikakve rezultate. Takvo je zlo preljub ili psovka. No, ni jedno ni drugo nisu proglašeni dobrim. Ako neka država ne sankcionira eutanaziju, da li ju ona time automatski proglašava dobrom? I ako 8 wikipedija ima neku kategoriju, da li to automatski znači da je nešto istina? Samo želim podsjetiti da je na wiki upravo zato što je svatko uređuje već bilo raznih podvala koje su se širile i preko 30-ak projekata, da bi se nakon nekog vremena polako obrisale sa svih projekata. Ako nešto postoji na nekoj drugoj Wikipediji, to naš projekt niti najmanje ne obvezuje, mi se ovdje trebamo držati pisanih izvora i pisati enciklopediju objektivno, tako da odgovara slici stvarnosti.
  • svijet će i nadalje držati da su postojali jugoslavenski glazbeni sastavi, jugoslavenski filmovi pa čak i - jugoslavenska književnost?
    • Istina jest da je u inozemstvu mnogima bilo lakše reći za ljude iz Jugoslavije da su Jugoslaveni nego pamtiti imena republika i pokrajina i koji od njih imaju svoju zasebnu nacionalnost, a koji ne. Isto tako se ta etiketa najvjerojatnije lako lijepila na svaku granu umjetnosti. Ali tko će zdrava uma reći za Slobodana Miloševića koji je razbio Jugoslaviju da je jugoslavenski političar? On je bio srpski političar, na isti način kao što je Draža Mihailović bio Srbin a ne Jugoslaven, iako su ga neko kraće vrijeme misije Saveznika tretirale kao predstavnika vojske Kraljevine Jugoslavije. Ako je nama danas svejedno da li nas zovu Hrvatima ili Jugoslavenima, onda možemo odmah danas stvoriti novu Jugoslaviju, siguran sam da će se Slovenci drage volje ujediniti s Hrvatima u jednu državu i time ćemo odmah biti "primljeni" u EU. Mislim da se ni Vladimir Nazor ni Andrija Hebrang ne bi složili s time.
  • Vi vrlo lijepo u uvodu kažete da koncept nacije i nacionalnosti u današnjem smislu nije postojao prije 500 godina, ali onda o pojmu Jugoslavija razmišljate u vremenskom okviru od 1974. nadalje
    • Otkuda ovaj zaključak? Jasno sam napisao da je ideja jugoslavenstva umrla od 1918. do 1990., pa bi iz toga trebalo biti jasno da je očito da je ideja nastala ranije. Citiram samoga sebe: "Zaključak je jednostavan, ideja jugoslavenstva se stvorila kad slobodne i nezavisne države Hrvatska, Makedonija, Slovenija... nisu bile zamislive niti moguće." - preciznije, ideja se spominje već u doba Hrvatskog narodnog preporoda.
  • Vi točno konstatirate ideja jugoslovenstva je propala, i nije zaživjela, ali ona je imala svoju povijest aktere, glasila, filmove, glazbu itd.
    • Jezika nije imala: Vladimir Nazor je 1944. rekao: Ja sam te pozvao da razgovaramo o jednom veoma važno pitanju, preko koga ja kao Hrvat i predsjednik hrvatske države ne mogu da prođem šutke. Vi ste u biltenu zaveli jezik beogradske čaršije, vi ga namećete i pored toga što se nalazite na teritoriji hrvatske države. Nas Hrvate to vrijeđa i mi nećemo jezik beogradske čaršije. Dok ste ovdje na našoj teritoriji imate da pišete hrvatski. Izvori za istoriju SKJ, 20, Beograd, 1987., str. 26-28.
    • Dakle, imala je svoju državu, ali nije imala jedan jezik. Slijedom toga ni jedne književnosti, filmografije ni glazbe. Glasila da, poput Borbe. Zakone također, poput onoga o verbalnom deliktu.
  • Onu alineu sa Hebrangom i Kardeljem baš nisam dobro shvatio (ili ne poznam dobro povijest)?
    • Niste jedini - Narodnooslobodilački odbor za Istru ubrzo je nakon kapitulacije Italije (13. rujna 1943.) objavio da je "Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati". - Međutim, pet mjeseci kasnije glavni igrači na partijskoj sceni - Kardelj i Đilas - skupili su dovoljno negativnih poena protiv Hebranga. Potkraj rujna 1944. započeli su s Titom svojevrsno cjenkanje za Hebrangovu sekretatarsku glavu. - Kardeljeva pristranost bila je uvredljiva po tonu i značenju. - U kolovozu 1944. upozorio je Kardelja kako Hrvatska i Slovenija moraju riješiti "pogranične sporove". Nada Kolanović Kisić, "Hebrang - iluzije i otrežnjenja", Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1996.
    • Oko granica u Istri, nakon kapitulacije Italije, Hebrang se sukobljavao s Kardeljem koji je, kao i većina tadašnjeg slovenskog rukovodstva, zahtijevao za Sloveniju veći dio Istre. Hebrang je inzistirao na selima u Istri u kojima su postojale hrvatske škole, a Sloveniji bi pripala sela sa slovenskim školama. Hebrangov je prijedlog prihvaćen te je granica povučena sredinom rijeke Dragonje kao najpravednije rješenje. Upravo na tom mjestu Đilas pridobiva Kardelja. - I to je bio početak kraja Hebranga", navodi Đilas u svojoj knjizi "Wartime". - Šime Balen ukazao je na ono što se danas ako se ne negira - a onda barem prešućuje, a to je Hebrangova ključna uloga u pripojenju Istre Hrvatskoj. Balen je, analizirajući Đilasove knjige, dokazao kako je upravo pitanje Istre, tj. pripojenje Istre Hrvatskoj navelo Kardelja na priključenje frakciji Đilas-Ranković u Politbirou kako bi se eliminirao Hebrang. Pavle Kalinić, "Andrija Hebrang - svjedoci govore", Profil, Zagreb, 2008.
    • U prijevodu - da nije bilo Hebranga, Istra bi danas bila slovenska. SpeedyGonsales 06:23, 27. svibnja 2010. (CEST)

Što pišu drugi[uredi]

Viteče, budi svjestan da ako nešto piše na nekoliko velikih wikipedija, ne znači da je automatski istina.
Nepisano je pravilo da je en.wiki čvorišna i da drugi jezici privodidu s nje. Tako glupost sa en.wiki se širi dalje, osim ako autori na drugim jezicima poznaju problematiku.
Autori na jezicima naroda bivše SFRJ, osobito oni koji su živjeli za vrijeme one države jako dobro poznaju problematiku. Ponekad se ne slažu o nekim stvarima, no za mnogo stvari se slažu, a inozemci koji se prave pametni pišu neke svoje "istine" koje nemaju veze sa životom.
To je jednostavno zato što brane svoje doktorate, inače im se trese stolica na sveučilištima gdje predaju, a njihov "znanstveni" rad postaje smećem jer ga stvarnost opovrgava u svakom trenutku i to rastućom stopom.
Naveo sam ti primjer teze o "građanskom ratu". Zar su Hrvati, Slovenci, Bošnjaci, Macedonci i znatni dijel Crnogoraca blesavi, a velikosrbi, koji su agresiju započeli jedini pametni? Zar to postaje istina ako ju propagiraju velike jezične zajednice?
Što se tiče glasovanja za jubilarca - budi pažljiviji drugi put. Da ti je bilo bitno, rekao bis.
Kategorija "jugoslavenski glazbenici" nema smisla. Zato što su ti glazbenici živjeli u ono vrijeme? Isto kao da za sve glazbenike koji su živjeli za vrijeme NDH sa područja koje je NDH smatrala svojim smatramo "endehaškim glazbenicima".
Jedinstvena jugoslavenska kultura nikad nije postojala. Mi smo živjeli u onoj državi, pa to znamo. Kubura (razgovor) 23:28, 27. svibnja 2010. (CEST)

Potpis i veličina Wikipedije[uredi]

Vitek, zamolila bih te da ubuduće ne kopiraš osobni suradnički potpis unutar teksta jer se time stvara privid suradničkog potpisa unutar nekog teksta, a nije bila riječ o pisanju određenog suradnika čiji si osobni potpis iskopirao u svoj komentar. Ne znam kakve veze ima francusko-talijanska pjevačica i glumica egipatskih i talijanskih korijena s Jugoslavijom? Jesi li vidio što je s Franom Petrićem i kako na de:wiki ni na it:wiki nema ni H od hrvatskoga? Podilaženje mentalitetu da je ova hrvatska "mala Wikipedija" i da je Hrvatska "mala zemlja" pokornički preuzimati neznanje navodnih velikih za mene je neprihvatljivo, a naša je Wikipedija velika ako se uzme u obzir broj govornika hrvatskoga jezika i broj članaka koje smo dosad napisali u čijem pisanju hvalevrijedno i ti sudjeluješ. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 12:19, 28. svibnja 2010. (CEST)

Uporno pretpostavljanje loše namjere[uredi]

Vitek, meni je zaista žao ali rečenica: "Doista nisam znao da postoji neko pravilo kojim se ne dozvoljava uporaba osobnog suradničkog potpisa (dali je to cowright na dizajn?) - pa ja sam to jasno stavio da se Vidi da ti osobno obraćam i da ti skrenem pažnju. (nisam ni slutio da to može nekoga naljutiti)." pokazuje pretpostavljanje loše namjere. Zamolila sam te da ne kopiraš osobni potpis unutar teksta jer se stvara privid suradničkog kometara u tuđem kometaru, zbunjuje se čitatelje i osobe čiji se potpis prenosi izvan njihovog pisanja. Nisam napisala da kršiš pravila (iako se vidi najmanje jedno od takvih), nisam napisala da se ljutim, niti da kršiš autorska prava. Ne želim komunicirati na taj način. Lijep pozdrav --Roberta F. 02:19, 29. svibnja 2010. (CEST)

Kokoš ili jaje[uredi]

Ovdje vidim napisane neke stvari koje ukazuju na nerazumijevanje nekih koncepata Wikipedije, i iz tog nerazumijevanja i ustrajavanja na tom nerazumijevanju dolazi možda i do pretpostavljanja loše namjere, što na Wikipediji nije poželjno.

Kategorije nisu postojale na Wikipediji 2001. godine kad se Wikipedija prvi put pojavila, niti su postojale kad je hr wiki osnovana. Kako ih nije bilo, suradnici Wikipedija su pisali popise kako bi imali pregled nekog područja, odnosno kako bi imali pregledan plan koje članke žele napisati, a koji još nisu napisani. Kako je indeksiranje baza podataka nešto vrlo lako izvedivo na računalima, netko se vrlo rano dosjetio uvesti kategorije u Wikipedijin softver, kako suradnici ne bi morali ručno raditi popise članaka koji pokrivaju neku temu, nego to softver sam radi. Time nije nestala potreba za popisima, oni su i dalje svrsishodni onda kad planiramo rad na nekom području, jer članci koji nisu napisani u popisu se jasno vide jer su crvene boje, dok su napisani članci plave boje.

Kad su kategorije uvedene, moralo se dogovoriti kako će se postojeći a i svi novi članci kategorizirati, jer bez dogovora može nastati samo kaos. Kako je hr wiki 2004. bila mala zajednica s malo članaka, razultat dogovora je logičan. U igri su bili postojeći sustavi klasifikacije kakvi postoje u knjižnicama, poput UDK (univerzalna decimalna klasifikacija), ali s obzirom na mali broj članaka, zaključeno je da takav sustav nema smisla, jer bi imali velik broj praznih kategorija, mnogo članaka bi bilo samo u kategoriji, a da bi se došlo do njih trebalo bi proći kroz nekoliko praznih kategorija. To smo odbacili kao lošu ideju, a kako nešto slično izgleda može se vidjeti na slovenskoj wiki, na kojoj se danas do nekih članaka može doći prolazeći kroz nekoliko praznih kategorija. Također, vidjeli smo na en wiki kako izgleda kaos kad se u članke dodaje svaka moguća kategorija, pa sam govorio "en wiki ima milijun članaka i dva milijuna kategorija" - što je samo po sebi glupost, jer kategorije su nastale kako bi Wikipedija bila preglednija, kako bi se suradnicima olakšao rad (ručna izrada popisa radi pregleda neke teme je nestala uvođenjem kategorija), cilj nikako nije svaki članak, odnosno svaki pojam kvalificirati po svim njegovim osobinama putem kategorija. Rezultat pretežno stihijskog nastanka kategorija je vidljiv na en wiki gdje neki članci ponekad skoro imaju više redaka kategorija nego redaka teksta, što je apsurdno.

Na hr wiki je negdje 2005. godine dogovoreno da nećemo otvarati nove kategorije za koje već nema napisanih 5 članaka. Taj dogovor je imao svojih vrlina i mana - vrlina je očito relativno malen broj kategorija koje su sve ispunjene člancima i lako je naći članak koji se traži prolaskom kroz mali broj kategorija, mana je potreba za reorganiziranjem odnosno podjelom kategorija kad neka kategorija postane prevelika (što se često događalo), što je pak zahtijevalo ručni rad. Uvjetno kategorija nikad nije prevelika, jer tehničkog ograničenja nema, no s druge strane kategorija od 1.000 ili više članaka nije pregledna, jer kategorije tipično prikazuju 200 članaka po stranici, pa za pregled kategorije od 1.000 članaka potrebno je pregledati/isklikati 5 stranica. Zato smo dogovorili neku (uvjetnu) gornju granicu od 200 članaka po kategoriji.

Iz svega do sada napisanoga proizilazi da se na hr wiki kvalifikacije članaka odnosno pojmova ne provode putem kategorija, nego putem teksta u članku, uz izvorima potkrijepljene tvrdnje u članku. Kategorije služe preglednosti Wikipedije, olakšavanju rada suradnika, ne kvalifikacijama ikoga odnosno ičega. Kako staviti izvore na opravdanost neke kategorije nije moguće, time je moguće prilično proizvoljno dijeliti kategorije po wiki, i jedini način da se ta proizvoljnost svede na najmanju moguću mjeru je upravo da se teži minimalizmu pri dodavanju kategorija u članke. Taj poučak na en wiki nisu shvatili, pa imaju kategorije rođeni te i te godine, umrli te i te godine (što je prilično egzaktna kategorija, dok je smislenost kategorije upitna), ali imaju i kategorije poput en:Category:People convicted of war crimes, što je na bs wiki prevedeno kao bs:Kategorija:Ratni zločinci, umjesto Ljudi osuđeni za ratne zločine. Dok je sama kategorija na en wiki vrlo egzaktna, jer lako je ustanoviti tko je osuđen radi ratnih zločina, primjena nije egzaktna - što pokazuje primjer bs wiki. Također, Staljin je definitivno ratni zločinac (dovoljno je sjetiti se pokolja u Katinskoj šumi), ali nije u navedenoj kategoriji, jer najvjerojatnije nije nigdje osuđen (niti posmrtno) kao ratni zločinac. Ovaj primjer pokazuje sav besmisao i neetičnost obje gornje kategorije (prva (en) je egzaktna ali neetična, druga (bs) nije egzaktna, a etična je koliko su etični suradnici dotične wikipedije, što je suprotno osnovama Wikipedije, da sadržaj članaka mora biti provjerljiv i usklađen s vjerodostojnim izvorima, tj. neovisan o etičnosti samih suradnika).

Zaključak je jednostavan, slijediti primjer en wiki glede kategorija je loša ideja, a optuživati suradnike za Tvrdokorno ustrajanje na principu je promašeno, a i protivi se načelu Wikipedije pretpostavite dobru namjeru. Wikipedija nije ovdje da bi se suradnici svađali, nego da bi stvarali članke. Kategorije na en wiki su neetičan kaos koji smo mi (do sada) uspješno izbjegli. Lijepo Vas molim uzdržite se od pokušaja kopiranja kategorija s en wiki na hr wiki jer je to suprotno svakoj zdravoj logici, kako sam gore potanko izložio. Hvala unaprijed! SpeedyGonsales 07:24, 29. svibnja 2010. (CEST)


[[2]][uredi]

Kad ti dojadi sve to pseudopovjesničarsko natezanje, možeš se preseliti na sh.wikipediju. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 11:15, 29. svibnja 2010. (CEST)

Forget it.

Jakovlje i Diskografske kuće[uredi]

Pozdrav, maknuh kategoriju Diskografske kuće u Hrvatskoj s Jugotona, u pravu si, i zaboga - zašto bih to shvatio kao napad? :-) Slobodno mi prigovori kadgod misliš da sam u krivu, ili ispravi ako treba. Kao što vidiš, zbog hrpe obaveza nisam baš aktivan već neko vrijeme, pa me ponekad teško uopće dobiti. Što se Jakovlja tiče, ipak mislim da nema smisla, bez obzira na duljinu sadržaja, prebacivati ga u zasebni članak. Ne samo da ne postoje takvi zasebni članci za ovakve podnaslove, već općenito za povijest naselja. U nekim naseljima ima i puno duljih povijesti od ove, tako da mislim da bi se bez problema uklopio. Ako započnemo stvarati ovakve odvojene članke za naselja, to može jako loše završiti jer će onda svako naselje potencijalno moći imati svoj povijesni podčlanak, što je poticaj za brojne IPjeve i slične da pišu eseje i sastavke o svojim mjestima/obiteljima itd. LukaKrstulović 10:55, 2. lipnja 2010. (CEST)

Shvaćam što želiš reći, no još uvijek mislim da je sadržaj negdje na rubu za vlastiti članak. Naravno, to je samo moje mišljenje, pa sam ga zasada premjestio kako sadržaj slučajno ne bi bio obrisan. Što se dogovora tiče, trebalo bi to razjasniti pa ću, čim nađem malo više vremena, to i predložiti. Ipak, većina primjera koje si naveo su članci koji se odnose na ratne zločine/pokolje u tim mjestima za koje se, iz važnosti i poštovanja prema žrtvama, članci izdvajaju u događaje. Često i upravo zato što događaji nisu usko vezani uz mjesto, već uz događaj koji se odnosi na stanovništvo šireg područja. Dakle nekakvo okvirno pravilo, dok se ne dogovori konkretnije, zasad bi glasilo da mogu postojati izdvojeni članci za ratne zločine, jer to nije usko vezano uz samo mjesto. Slažem se da ne treba uspoređivati sadržaje, no Jakovlje u NOB se odnosi upravo na Jakovlje i, bez obzira na to koliko je dugačak članak (wikipedijina prednost kao enciklopedije jest upravo u tome što njeno sučelje podnosi veliku količinu teksta i podataka bez gubitka na preglednosti), po meni bi trebao biti uklopljen u Jakovlje. Zato sam postavio predložak za uklapanje. Lijep pozdrav! LukaKrstulović 20:25, 2. lipnja 2010. (CEST)

Kategorija:Somalijske rijeke[uredi]

Sveza: Pravopis hrvatskoga jezika/Popis pridjevskih oblika država.

Bok Vitek!

To zaista nije teško. Također pogledaj što piše u Wikipedija:Kategorije#Što izbjegavati. Ukoliko ne misliš dopunjavati kategoriju nemoj je ni stvarati. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 14:51, 9. lipnja 2010. (CEST)

Mislim da bi jezera, kao i ostale geogr. nazive trebalo stavljati pod njihova imena, a ne ih trpat pod jezero, etc --Zeljko (razgovor) 13:08, 10. lipnja 2010. (CEST)

Iđe li kako?[uredi]

Iđe li kako, Viteče? Evo nas noćne straže: ti, Wustefuchs, Rosier, Bugoslav i ja. Ide neki Suradnik:Markica, doša se u ovu uru registrirat. Kubura (razgovor) 03:54, 11. lipnja 2010. (CEST)

Citiranje portala Slobodna Jugoslavija[uredi]

Ovo sam uklonio jer to spada u nedopuštenu praksu citiranja radova. Gdje je autor toga teksta koji si citirao, nadnevak možda:

tako kruži priča da je on napisao [[Franjo Tuđman|Tuđmanu]] njegovu knjigu Rat protiv rata.<ref>[http://forum.slobodnajugoslavija.com/viewtopic.php?t=477&highlight=&sid=f8ac8f439d58ebfbce2512bdcc4a1c6d KAKO JE AKADEMIK FRANJO TUDJMAN PROBITAK SVOJE ZNANSTVENO-SPISATELJSKE GLAVE ZIDAO TUDJIM "CIGLAMA" sa portala Slobodna Jugoslavija.com] </ref>

Razgovor:Danko Grlić

Portal Slobodna Jugoslavija može se citirati ako se radi o nekim provjerljivim činjenicama, koje su zastupljene u primarnim i sekundarnim izvorima, a ne neke špekulacije. Primjer gdje se takav izvor može citirati su različite činjenice tehničke prirode, kao npr. Predložak:Odlikovanja SFRJ.

Drugo je da je primjerice podatak s toga foruma objavljen na nekomu službenomu mrežnomu mjestu, neke udruge koja ima određenu vjerodostojnost.

Toliko za sad, hvala na razumijevanju,

Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 15:40, 12. lipnja 2010. (CEST)

Lijepo te molim, otvori Razgovor:Danko Grlić pa tamo objasni zašto je to bitan podatak i kako obrazlažeš izvore koje si rabio. -- Bugoslav (razgovor) 00:51, 13. lipnja 2010. (CEST)
Koliko vidim, ni en:wiki, ni de:wiki, pa ni mk:wiki nisu pisali ove detalje u svojim člancima. -- Bugoslav (razgovor) 00:57, 13. lipnja 2010. (CEST)

Zahvala[uredi]

 Iako članak Mandarinka nije izabran na izboru za jubilarni članak, zahvaljujem na glasu za njega. Lijep pozdrav Goldenwiki 1.5.png --Ornitologinja 13:03, 16. lipnja 2010. (CEST)

Reakcija[uredi]

Moram priznati da nisam očekivao niti približno onakvu reakciju. Gledajući službene podatke SR Hrvatska je 1988 imala 2.000.000 zaposlenih (časopis Banka proljeće (ne znam točno koji mjesec) 2010), dok sadašnji službeni brojevi se kreću oko 1.500.000.

Onaj dio o kvislinzima je stavljen samo kao poveznica za moj tekst NDH na sh wiki.

Ekonomija nam je u raspadu, a HDZ pokušava obnoviti srpsku krajinu (preciznije SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem) 15 godina nakon završetka rata [3] ????

Da je netko te dvije stvari rekao prije 15 -20 godina ili bi ga bacili u ludnici ili ........--Rjecina2 (razgovor) 01:44, 19. lipnja 2010. (CEST)

Infookviri[uredi]

Vitek, ako želiš u nečiji životopis dodati infookvir molim te rabi Predložak:Infookvir životopis prema uputama iz dokumentacije. Ostali infookviri koji su bili predloženi nisu u uporabi. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 01:07, 9. srpnja 2010. (CEST)

Vitek, nema problema, hvala i tebi, jer smo zapravo već zaboravili na te prijedloge, a trenutačni je infookvir već godinama uz povremene dorade u uporabi, a onda se zaboravilo "arhivirati" ostale prijedloge. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 13:45, 14. srpnja 2010. (CEST)

Izvori i marljivost[uredi]

Što se tiče izvora, na hr wiki vrijedi otprilike isto što vrijedi i na svim drugim Wikipedijama, forumi i blogovi nisu valjani izvori, jer to po svojoj definiciji ne mogu biti. Što se tiče marljivosti i dobronamjernosti, bilo bi logično da to dvoje ide ruku pod ruku, ako ne ide - onda tu nešto smrdi. Wikipediju stvaraju dobronamjerni suradnici koji ne vrijeđaju druge suradnike, niti pretpostavljaju lošu namjeru drugih suradnika. Kao što već piše u Kafiću, ne jedan suradnik je "otišao" samo da bi se vrlo skoro vratio, a sve zato što mu želje nisu uslišane. Wikipedija nije tu da se uslišavaju želje suradnika, Wikipedija bi trebala biti nepristrana. Ako mislite da ste igdje oštećeni, dajte dokaze. SpeedyGonsales 06:20, 16. srpnja 2010. (CEST)

Wikipedija:Prijedlozi za dodjelu prava[uredi]

Pozdrav, Vitek! Tvoj posljednji komentar na ovoj stranici projekta sam morao ukloniti jer u uvodu stranice jasno stoji da se o prijedlozima za patrolere trenutačno mogu izjašnjavati samo postojeći patroleri i administratori. Moja sugestija je da u skladu s pretpostavljanjem dobre namjere razmirice ove vrste ubuduće najprije pokušaš riješiti u razgovoru sa suradnikom na kojeg se odnosi, a probleme adresirati na odgovarajućoj stranici za razgovor. Iako ti se možda tako ne čini, wikizajednica prati sve moguće sukobe. Ako imaš bilo kakva pitanja, moja stranica za razgovor ti stoji na raspolaganju.  E.coli  00:36, 4. kolovoza 2010. (CEST)

Prije svega, patroleri nisu tu da se šepure svojim statusom, a administratori nisu tu da sude ili kažnjavaju. I jedni i drugi su "viši" od drugih suradnika samo po tome što imaju nekolicinu alata više i dužnost da ih upotrijebe kada je to potrebno. Naši suradnici vrlo često zaboravljaju da Wikipedija nije birokracija, niti demokracija, niti anarhija, a niti bojište. O kvaliteti trenutačnih pravila i smjernica na hr.wiki uvijek možemo raspravljati, ali ona vrijede i za dobro svih bi bilo da ih se pridržavamo. Prije nego što zamoliš za mišljenje administratore i stjuarde vidi dokle si dogurao u koracima za rješvanje sporova.
Ako se ti i Bugoslav već ideološki razmimoilazite, onda je jedini način da problem riješite snagom valjanih argumenata. Društveni članci su na našoj wiki stalni izvor sukoba, u čemu argumenti ad lapidem ili ad hominem nisu od neke pretjerane koristi, kao ni traženje potpore većine. Nemoj dopustiti da ovo eskalira u osobni sukob, kao što se događalo mnogo puta do sad. Toliko od mene. Pozdrav!  E.coli  15:22, 4. kolovoza 2010. (CEST)

"Odomaćenost"[uredi]

Puno tega je "odomaćeno". I svatko smatra ono svoje "domaćijim" ili "više odomaćenim".
A malo tko vidi dalje od svoje kućne ograde.
Narodne novine Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom, br. 75 od 75 20. srpnja 2007. godine.
HIDRA HRVATSKI: Bjelokosna obala. Uporabi za: Obala Bjelokosti
Hrvatska pošta ISO - kodovi zemalja.
Već sam pisao i prije zašto naši jezikoslovci naglašavaju kako trebamo rabiti posvojni pridjev, a ne posvojni genitiv. Kubura (razgovor) 22:56, 5. kolovoza 2010. (CEST)

Ne bih ulazio tko su i koliko ih je, ali ukoliko imaš osnovanu sumnju, pošalji zahtjev za provjeru IP adrese kod jednog od Checkusera na našoj Wikipediji pa ćeš to saznati... ne znam koliko ih je, ali da su slični... to da :-) I hvala --Biljezim se sa štovanjem,Poe 23:36, 5. kolovoza 2010. (CEST)

Viteče, zaboravia si utjecaj i njemačke zemljopisne znanosti na hrvatsku.
Pored francuskog i engleskog nazivlja, postoji i njemačko. Elfbeinküste.
I bia je odomaćen i raširen naziv Obala Slonove Kosti. I u govoru i u enciklopedijama, atlasima, i t.d.. Nigdje ni "Bjelokosne Obale" ni "Obale Bjelokosti". I? Šta sad?
Nazivlje se promijenilo 1990-ih.
Zato sam se pozvao na Narodne novine, HIDRA-u i Hrv. poštu. U slučajima gdje smo imali dvojnost, poveo sam se za preporukama hrv. jezikoslovaca. Kubura (razgovor) 00:01, 6. kolovoza 2010. (CEST)

Država ne može bankrotirati. Po svojoj definiciji to ne može.
Što se tiče, novih atlasa, moralo ih se tiskat. 1990-ih se osamostalilo mnoštvo novih država u Europi, neke su se spojile u Aziji, nastale su neke nove države u Africi, neke su se kolonije diljem svijeta osamostalile i eto ti.
Mlađima je lako, ali starijima je problem - jednostavno im se zarezalo u glavu staro nazivlje. Druga je stvar sa onima koji su toliko lijeni učiti novo, a možedu se ispraviti, jer se radi o pisanim/tiskanim izdanjima, a ne u govoru uživo.
Kakogod okreneš, moralo se tiskati atlase. A kad je već prigoda, onda se trebalo i ispraviti nazivlje, jer je bilo krivih naziva, a namnožilo se i mnoštva inojezičnih naziva da bi osoba koja govori hrvatski morala učiti i te strane jezike za znat izgovorit imena tima državama. Zato ih se privelo. Uglavnom se radilo o karipskim državicama. Kubura (razgovor) 00:31, 6. kolovoza 2010. (CEST)

[4]. "Bjelokosna obala je ipak "izmišljanje novogovora."????
Kolego Viteče, govorimo li istim jezikom? Znate li vi uopće hrvatski jezik?
Zašto ne provjerite protivnikov stav prije nego se upustite u kritiku i napadanje?
Pogledajte po Narodnim novinama.
A ne kaubojski napadati. To je WP:NAPAD. Napad lažima. Odvlačenje administratora od rada neutemeljenim primjedbama. Primjedbama koje su laž. Ometaš Wikipediju. Znaš li što si napravio? Kubura (razgovor) 01:46, 7. kolovoza 2010. (CEST)

Prinosi u zadnja dva dana[uredi]

Kolega Viteče!

Ovo je kratak popis tvojih nedavnih rečenica, mislio sam da bi te moglo zanimati. Osobito sam naznačio gdje možeš pročitati o tomu zašto pojedine rečenice nisu prikladne za uspostavljanje dobre komunikacije na hr:wiki.

(A)

Izravna poveznica na Vitekovo obraćanje suradniku E.coliju, 4. kolovoza 2010. u 14:01:01 (CEST) - odlomak Prijedlozi za dodjelu prava

WikicitatiUsput - nije li to malo previše autokratsko pravilo, - vi ćete uskoro upasti u probleme zatvorenog kruga istih ideja (a to uvijek vodi u propast)?
(Vitek, 4. kolovoza 2010. u 14:01:01 (CEST) na Razgovor sa suradnikom:E.coli)

Gornji citat je nekonstruktivno kritiziranje.

WikicitatiMeni nažalost neće preostati ništa drugo nego da u skladu sa pravilima hr.wiki zatražim mišljenje od svih administratora hr. wiki o problemu bugoslav (a onda odem na stewarte)…
(Vitek, 4. kolovoza 2010. u 14:01:01 (CEST) na Razgovor sa suradnikom:E.coli)

Gornji citat je vrlo jasan primjer osobnoga napada. Pisati o suradniku kao o problemu, pisati suradničko ime malim početnim slovom, to nije sukladno duhu zajednice (o kojem je svačija odgovornost promicati ga). Također, i ovo smatram nepotrebnim za daljnje obrazlaganje, kolega Vitek piše o svomu planu izbjegavanja rješavanja sporova pomoću pravila koja su napisana u Wikipedija:Rješavanje sporova (prvo su treća mišljenja, anketa, pa Wikipedija:Zahtjevi za komentar.).

WikicitatiVidjet ćeš lijepo da on svoju tvrdoglavu guslarsku epiku provodi i to nikog od Vas administratora i patrolera ne smeta, i nitko na to ne reagira - ali obrnute postupke se proglašava lošom namjerom…
(Vitek, 4. kolovoza 2010. u 14:01:01 (CEST) na Razgovor sa suradnikom:E.coli)

Gornji citat također jasno pokazuje otvoreno prozivanje cijele administratorske zajednice, ali i patrolerske. Sukladno Wikipedija:Obveze administratora i birokrata (odlomak Aktivnosti). Taj citat također pokazuje nerazumijevanje onoga što su patrolerska prava, da ne govorim o Wikipedija:Kontaktirajte nas#Hijerarhija.

Svaki administrator ili birokrat bira aktivnosti kojima će se baviti prema svojim afinitetima. Nitko ne može biti natjeran, niti se od njega očekuje da se bavi onim što ne želi ili ne zna!

Wikipedija:Obveze administratora i birokrata

Trebalo bi podcrtati dio: „…i to nikog od Vas administratora i patrolera ne smeta, i nitko na to ne reagira…“

(B)

Izravna poveznica na Vitekovo obraćanje na Wikipedija:Prijedlozi za dodjelu prava, 3. kolovoza 2010. u 22:20:25 (CEST) - odlomak/dio Prijedlozi za dodjelu statusa patrolera.-

WikicitatiVećinom se bavi beskonačnim polemikama i rastjerivanjem drugih suradnika čije mu se mišljenje ne sviđa. (Svjetlana, Riječina, Bzmarko, Binx ®, da ne nabrajam dalje)
(Vitek, 3. kolovoza 2010. u 22:20:25 na Wikipedija:Prijedlozi za dodjelu prava)

(1) Obraćanje na nepripadnom mjestu, neprikladnom za rješavanje sporova; (2) Iznošenje kleveta (t. 5.), jer svi su ovdje dobrovoljno; (3) pisanje po stranicama za razgovor uz članke u glavnom imenskom prostoru je dopušteno, pogotovo kad se navode izvori.

(C)

Izravna poveznica na Vitekovo obraćanje suradniku Kuburi, 20. srpnja 2010. u 00:30:09 (CEST) - odlomak Molim te, Viteče, ostavi se napada na administratore.-

Wikicitati…- po meni to govori o jednom nezdravom okruženju (to je moje viđenje problema) i to ne doprinosi povećanju broja artikala na hr.wiki (koliko vidim tempo i produktivnost opada).
(Vitek, 20. srpnja 2010. u 00:30:09 (CEST) na Razgovor sa suradnikom:Kubura)

Nekonstruktivne kritike koje oštećuju duh zajedništva na hrvatskoj Wikipediji.

Wikicitati…- jer to izgleda na hr.wiki odmah dovodi do velikog animoziteta kod onih koji misle drukčije od recimo to jedne većinske grupice koju tvore administratori i par suradnika kojima se ovi dopadaju.
(Vitek, 20. srpnja 2010. u 00:30:09 (CEST) na Razgovor sa suradnikom:Kubura)

Jasan napad na sve administratore kojima se imputira preferiranje nekolicine suradnika. Administratore uzima kao većinsku grupicu kojima pridjeljuje par suradnika.

Zaključno:
Ovo su samo tri zadnja slučaja, koji su svi unutar 50 zadnjih izmjena. Unutar tih 50 zadnjih izmjena (u vrijeme sastavljanja zadnja od tih 50 je bila ona od 14. srpnja 2010. u 14:01:56) nalazi se još teških narušavanja duha zajednice, među kojima i obraćanje u Kafiću, obraćanje suradniku SpeedyGonsalesu.



Komunikacija je u zadnje vrijeme suprotna od onoga što piše u:
(1) Wikipedija:Ostati hladne glave kad se uređivanje zaoštri
(2) Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište

Izvadak iz: Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište:
Wikicitati „Mnogo je mudrije inteligentno i pristojno započeti raspravu.”
(Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije bojište)

(3) Cjelovitoga Wikipedija:Wikibonton, osobito Netikete
(4) Wikipedija:Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali

Izvadak iz: Wikipedija:Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali#Načini ometanja:
Wikicitati „Nekonstruktivno kritiziranje suradnika, zajednice ili njenih pravila nije konstruktivno kritiziranje suradnika, zajednice ili njenih pravila nije dozvoljeno!”
(Wikipedija:Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali#Načini ometanja)

Hvala na razumijevanju i trudu uloženomu u čitanje o tvojim vlastitim rečenicama, naravno uz komentare.

Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 00:55, 6. kolovoza 2010. (CEST)


P.S. Nisam spomenuo tvoje optužbe za čarapka koje si iznio ovdje, jer ih smatram bespredmetnim. Ali, neka svaki čitatelj vidi da se i to spomenulo. -- Bugoslav (razgovor) 00:55, 6. kolovoza 2010. (CEST)

Životopisi i osobni napadi[uredi]

Na stranici Wikipedija:Tipski članci/Životopisi piše:

Važna napomena: Na mnogim Wikipedijima pojavljuje se kao država rođenja osobe ime države koja je postojala u dotičnom trenutku. Nije moguće poreći važnost te informacije, no s druge strane Wikipedija ne smije svoje čitatelje zbunjivati, nego im dati što je moguće točniju i potpuniju informaciju. Pogotovo to treba imati na umu iz perspektive višejezičnosti Wikipedije i dostupnosti Wikipedije iz cijelog svijeta. Naime, poneki stanovnici Novoga svijeta (SAD) misle da je Europa jedna država u kojoj se govori francuski jezik. Može se čuti i ovo: Čula sam za Purana (Turkey), ali za Gladnoga (Hungary) nisam. ;-)

Iz te perspektive, pisanje u infokvirima da je netko rođen u Zagrebu u Austro-Ugarskoj (npr. 1870.), a umro u Rijeci u Italiji (npr. 1936.) je apsurdno. Valja pisati da je dotični rođen i umro u Hrvatskoj (u infokviru), a u članku se navodi da je 1870. godine Zagreb (kao i većina Hrvatske) bio dio Austro-Ugarske, odnosno da je dio grada Rijeke (zapadno od Rječine) 1936. bio u sastavu Italije.

Wikipedija treba informirati, ne zbunjivati!

To sam napisao u siječnju 2008. godine, i danas mislim da je to ispravno.

  • iako je recimo to povijesno netočno

Što je povijesno netočno? Da je Čakovec ili Dubrovnik ili Zagreb danas dio Republike Hrvatske? Wikipedija bi trebala biti najjasnija što je to moguće, ne zbunjivati čitatelje, upravo onako kako je to gore napisano.

Više je puta već o tome diskutirano, i uvijek je krajnji rezultat - de wiki (i u zadnje vrijeme en wiki) pokušavaju biti "veći vjernici od pape", i postupaju smiješno i anakrono želeći biti objektivni. Nekoliko primjera:

Samo en wiki na vidnom mjestu navodi kao državu rođenja Virginiju kao koloniju, nijedan drugi važan izvor to ne radi, jer je to samo po sebi jasno. I upravo zato je gornja smjernica napisana.

Molim suradnika da ne optužuje druge suradnike za falsifikate, ako oni samo poštuju pravila i smjernice hr wiki. Takvo ponašanje se zapravo kvalificira kao osobni napad, i administratori su dužni sankcionirati ga. S obzirom da je ovo prvi prekršaj, izričem samo opomenu. Ako niste zadovoljni pravilima Wikipedije dužni ste svoje nezadovoljstvo formulirati na civiliziran način, necivilizirano ponašanje ne toleriramo. Wikipedija nije forum. SpeedyGonsales 11:18, 5. rujna 2010. (CEST)

Samo ukratko, pošto je iz Vašeg pisanja očito da niste uopće pročitali što sam ovdje gore napisao:
  • način pisanja koji predlažete je apsurdan, nije korišten nigdje u pisanoj literaturi te time ne treba ni biti igdje korišten
  • To je poštovani kolega kao prvo jedan vrlo prepotentan stav - Vaš stav je prepotentan, Vi bi uveli nešto što ne postoji nigdje u pisanim izvorima, zato jer tako radi neka druga Wikipedija
  • Čula sam za Purana (Turkey), ali za Gladnoga (Hungary) nisam. ;-) je citat Kellie Pickler viđen na američkoj televiziji, koji se i danas može vidjeti na YouTube-u: www.youtube.com/watch?v=pAMA9P-4qCk
Žao mi je, ali preporučam Vam da pročitate ono što Vam drugi suradnici pišu, jer samo tada će komunikacija imati smisla. SpeedyGonsales 18:48, 7. rujna 2010. (CEST)
Ne znam zašto iščitavate da ako negdje piše Dubrovnik Hrvatska, da bi to moralo značiti da je Dubrovnik i prije 200 i 300 godina bio u sastavu današnje Hrvatske. To sam napisao gore drugim riječima, a sad se mogu samo čuditi zašto bi to itko tako gledao. Meni je to jednostavna oznaka grada i naziv sadašnje države. Ukoliko vas smeta da kraj Dubrovnika ili Zagreba piše Hrvatska, postoji mogućnost da iz infookvira životopisa izbacimo nazive država.
Što se tiče toga tko čita našu Wikipediju, normalno bi bilo da je hr wiki referentni izvor za sve hrvatske teme, i da se s nje članci prevode na sve druge jezike svijeta. Kad tražim infomacije o Španjolskoj ili Turskoj, ne čitam samo hr wiki ili en wiki, provjerim što piše i na es wiki i tr wiki, uprkos mom neznanju španjolskoga i turskoga jezika.
Glede pristupa Wikipediji, više puta se pričalo o tome za koga se članci pišu, kako članci ne bi bili previše stručni, a opet niti slikovnica. Meni je osobno dobrodošla informacija uz Alma Atu Kirgistan, a pisati Kirgistanska RSFSR ili SSSR mi je apsurdno, kao i pisati uz Dubrovnik bilo što drugo osim Hrvatska. AKo je netko rođen u Alma Ati 1918. godine samo je po sebi jasno da nije rođen u današnjem Kirgistanu, a to isto vrijedi i za Zagreb iz 1519. ili Ljubljanu iz 1489. godine. SpeedyGonsales 16:50, 9. rujna 2010. (CEST)

Crveni[uredi]

Crveni karton.
Blokirani ste!


Zbog opetovanih napada u kojima je ovaj posljednji. --Zeljko (razgovor) 16:57, 8. rujna 2010. (CEST)

Blokirani ste zbog učestalih napada na pojedine suradnike (u ovom slučaju na nekoliko administratora), maltretiranjima, prozivanjima i optuživanjima istih za falsifikate i druge optužbe. Je li R. Bošković rođen u Dubrovniku ili Kini, to sad nema veze, jer zbog toga niste ni blokirani. Učestalim napadima na suradnike ometate njihov rad i rad drugih suradnika wikipedije, koje pokušavate uvuči u raspravu. Ovdje su samo neki primjeri u zadnje vrijeme:

Ukoliko nekonstruktivnim komunikacijama nastavite i dalje napadati i prozivati druge suradnike bit ćete opet blokirani. Optužbe za falsificiranje su osobni napad, a to podliježe sankciji; na en-wiki vjerojatno malo duže --Zeljko (razgovor) 23:36, 10. rujna 2010. (CEST)

Molba[uredi]

Molim poštovanog kolegu da ne optužuje druge suradnike. Na hr wiki postoji način za rješavanje sukoba i molim da se procedura poštuje, jer jedino poštivanje pozitivnih pravila i procedure na projektu gdje svatko misli da je samo on u pravu mogu osigurati poštivanje prava svih suradnika, kako onih bez administratorskog statusa tako i onih koji taj status imaju. SpeedyGonsales 21:58, 15. rujna 2010. (CEST)

Jemenska svjetska baština[uredi]

Upravo uređujem UNESCO-ve spomenike u Jemenu i iznenadio sam se obiljem podataka o povijesti Jemena. Obično kada prevodim i pišem o povijesti nekog polunepoznatog grada ostavim za sobom gomilu crvenih poveznica, al zahvaljujući tvom radu one su samo plave. Hvala i nastavi s dobrim radom. --Prof saxx (razgovor) 11:39, 29. travnja 2011. (CEST)

Kolega Vitek, vratite se na hrvatsku wikipediju[uredi]

Ali molim bez vrijeđanja ovaj put.

Vodim se ovim što je kolega napisao: Suradnik Frano Milić se pojavio odjednom nakon dvije godine (s jednim doprinosom u međuvremenu) i pokrenuo glasovanje za skidanje statusa administratora suradnicima koji imaju gotovo duplo duži staž od njega, a broj doprinosa ne treba niti spominjat. Grom iz vedra neba. I zanemarimo sad pravila predlaganja i glasovanja itd., je li to u duhu Wikipedije? Da li je to uopće moralno? Da neaktivan volonter predlaže smjenu i omalovažava rad drugom volonteru, tj. volonterima čiji je doprinos jednostavno nemjerljiv. Nadalje, iako sam upravo ovdje u Kafiću napisao za prvih par glasača nevaljanog glasovanja da imaju razloga za revanšizam, nije ni to u konačnici bitno. Da je netko koga cijenim napisao da sam napravio nešto loše, nešto dovoljno loše da trebam skinuti status, učinio bi to iste sekunde. Ali vidim da se za to zalažu suradnici za koje se ne može reći da im je svaki doprinos enciklopedijski korektan. Neću nabrajati koji suradnici tu spadaju, sami znaju tko su. Neki suradnici su otišli s projekta zbog neispunjenih želja, ako se dobro sjećam Vitek je bio blokiran zbog vrijeđanja nakon što mu želja nije ispunjena. Pisao je Vitek dobre članke, možda su mogli biti bolji, možda su mogli biti lošiji, nije sad važno. Ali suradnik je napisao i nešto zbog čega je kolega Zeljko napisao na Vitekovoj suradničkoj stranici: Zbog opetovanih napada u kojima je ovaj posljednji. O čemu se tu radi? O tome da suradnik Vitek nije mogao preboljeti da u infookviru ne pišemo da Dubrovnik 1711. godine nije bio dio današnje Hrvatske, ako se dobro sjećam. No, ja sam u sličnim situacijama ne jednom pisao da u nijednoj papirnatoj enciklopediji koju sam imao u rukama (a imao sam ih u rukama popriličan broj) ne piše uz mjesto i datum smrti ime države u čijem je sastavu bio dotični rodni grad (ili mjesto smrti) u tome trenutku. To je specifikum engleske wikipedije, koji ne smatram posebnom dobrim. Na ovome projektu nismo išli za time, nego smo išli za papirnatim enciklopedijama, i uz mjesto rođenja najčešće ne spominjemo državu, niti ondašnju niti sadašnju, a ako već spominjemo, koliko znam spominjemo samo sadašnju. No u člancima se u odlomku životopis navodi (ili bi se trebalo navoditi) u sklopu koje je države taj rodni grad bio, jer to olakšava shvaćanje okruženja u kojem je dotični čovjek o kome se životopis piše živio. Da je bio problem samo tu, možda bi se nekako i dogovorili i možda suradnik Vitek ne bi bio blokiran, ali je suradnik Vitek kad njegova želja da hr wiki kopira en wiki nije uslišana, posegnuo je vrijeđati. Wikipediju pišu volonteri, njen vizualni izgled rezultat je argumenata i dogovora, njen sadržaj rezultat je truda suradnika i valjanih izvora. Psovkama ili vrijeđanjima tu nema mjesta, niti povrijeđenim taštinama.

Možda bi suradnik shvatio da je tome tako da je netko bio uz njega cijelo vrijeme i pojašnjavao mu da su engleska i hrvatska wikipedija različite, i da je dobro što nisu iste. Te da je naš način možda negdje bolji, možda negdje lošiji, ali da bi se nešto popravilo treba to argumentirati a ne vrijeđati. Onaj tko vrijeđa biva blokiran. Blok često pak vrijeđa ponos suradnika, i on će potom radije raditi negdje drugdje nego tamo gdje je to logično. Meni je to žao, ali zajednica volontera uspješno opstaje samo onda ako na njoj ljudi normalno komuniciraju i potiču jedni druge na rad raznim pozitivnim povratnim vezama. Vrijeđanje ili ponižavanje u najmanju ruku ugrožava jednog suradnika, realno ugrožava sve one koji to vide i ne smatraju takvo ponašanje dopustivim. Stoga to administratori ne dopuštaju, odnosno, kako to ne mogu unaprijed eliminirati, sankcioniraju to naknadno. Suradnik Vitek nije blokiran, ja ne tražim da mi se ispriča, ako on želi može iste sekunde nastaviti raditi na hrvatskoj wikipediji. Jest da možda neke njegove želje nisu do danas ispunjene, ali ako bude imao bolje argumente nego ranije, možda će se neke želje ispuniti. Ako ne bude imao argumenata, neće. Jedini uvjet je - poštivanje pravila ovoga projekta, dakle bez vrijeđanja ili ponižavanja kolega. Mislim da to nije previsoko postavljena letvica. Koliko znam Zeljka, on nije zlopamtilo. A ja sam uvijek govorio, sve što želim je da suradnici marljivo rade, npr. da kolega Argo Navis marljivo radi, bilo da piše članke ili da sređuje kategorije, jer to je posao suradnika. Odnosno svaki drugi suradnik s kojim sam ikad došao u ikakav konflikt. Jer moj jedini cilj je bolja wikipedija, nisam zlopamtilo niti na stranicama za razgovor ako moram nekoga opomenuti idem na ikoga osobno. Suradnike se opominje ako je neko njihovo uređivanje nekorektno, i ljubazno se pojašnjava što je u tom uređivanju nekorektno. Ne ide se na čovjeka. Što se za nevaljano glasovanje ne može reći. Za mene mi je svejedno, ali Kubura i Zeljko, ili Zeljko i Kubura to nisu zaslužili. I zato sam prvi reagirao. Jer ne trpim nepravdu. SpeedyGonsales 06:30, 28. listopada 2013. (CET)

Ili mijenjajte, ili ustrajte[uredi]

https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Sergej_Ma%C5%A1era --31.45.160.1 08:07, 29. srpnja 2018. (CEST)