Veli Lošinj: razlika između inačica
Izgled
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 59: | Redak 59: | ||
== Uprava == |
== Uprava == |
||
* Naselje Veli Lošinj uređeno je kao mjesna zajednica, s mjesnim odborom na čelu. Ostala administracija za socijalno funkcioniranje mjesta nalazi se u |
* Naselje Veli Lošinj uređeno je kao mjesna zajednica, s mjesnim odborom na čelu. Ostala administracija za socijalno funkcioniranje mjesta nalazi se u nerezinama |
||
== Gospodarstvo == |
== Gospodarstvo == |
Inačica od 30. svibanj 2008. u 10:31
Veli Lošinj | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Primorsko-goranska županija |
Općina/grad | Mali Lošinj |
Površina | 15,141 km2 [1] |
Koordinate | 44°31′01″N 14°31′01″E / 44.517°N 14.517°E |
Odredišna pošta | 51550 Mali Lošinj [2] |
Autooznaka | RI |
Veli Lošinj na zemljovidu Hrvatske |
Veli Lošinj je naselje u sastavu grada Mali Lošinj i, nakon toga grada, drugo je po veličini mjesto na Lošinju.
Stanovništvo
Veli Lošinj broji 917 stanovnika.
Povijest
Antičko doba
Uglavnom nenaseljen, pod jurisdikcijom grada Osora koji tada broji čak 20 000 stanovnika.Jedno vrijeme bio je trenutna biskupija zato što je u Osoru vladala kuga.A godinu poslije ukinuta je te pripojena sa rabskom biskupijom krčkoj biskupiji . jedite govna kreteni jedni
Srednji vijek
- Veli Lošinj prvi put se spominje 1398. pod imenom Velo Selo. Najstarija jezgra Velog Sela nastala je u prelasku iz XIII. u XIV. stoljeće oko romaničke crkve Sv. Nikole iz XIV. st. Prvobitno naselje je rastresitog tipa, kuće su postavljene prema položaju poljoprivrednog zemljišta, a ne u odnosu na ulične linije. U XV. stoljeću izgrađena je obrambena kula, podignuta radi obrane luke i naselja, ali i zbog piratskih napada na zbjeg pučanstva.
- U XVII. stoljeću naselje se dalje razvija amfiteatralno oko velološinjskog zaljeva. To je urbano barokno mjesto sa središnjim trgom uz more i dvije osnovne uličice od kojih jedna vodi u Velo Selo, a druga do naselja u uvali Rovenska, gdje se razvija ribarsko naselje zgusnute primorske urbane strukture, s malim kamenim kućama.
- Župna crkva Sv. Antuna Opata Pustinjaka izgrađena je na mjestu prve manje crkve iz XV. st. U XVII. stoljeću stara crkva je srušena, a gradi se nova, veća trobrodna bazilika, koja se 1774. godine pregrađuje iz temelja, i gradi treća po redu, današnja raskošna barokna crkva. U crkvi se nalazi najbogatija galerija slika talijanskih majstora na kvarnerskim otocima: B. Vivarinija; B. Strozzia, L. Quarena, F. Hayeza, L. del Cossa, F. Polenza.
- Nedaleko od luke u Velom Lošinju nalazi se crkva Sv. Marije (Gospe od anđela) izgrađena 1510. godine. Crkva je kasnije barokizirana. U njoj se čuva vrijedna zbirka slika venecijanskih majstora: Sv. Franjo i Sv. Hildebrand F. Fontebassa, osam slika G. A. Pelegrinija te nekoliko slika iz XVI. - XVIII. od kojih se jedna pripisuje Tizianu.
Novo doba
- Usponom Malog Sela - Malog Lošinja dolazi do stagnacije razvoja Velog Lošinja. Veli Lošinj je sagradio brodogradilište koje je gradilo jedrilice, a netom kasnije prošlo je vrijeme jedriličarstva te je u Malom Lošinju počela izgradnja brodogradilišta koje je proizvodilo brodove na motorni pogon. Poslije 1. svjetskog rata Veli Lošinj nije imao snage za nove gospodarske pothvate.
Zemljopisni položaj
- Smješten na južnom dijelu otoka Lošinja, 3 km istočnije od središta Malog Lošinja, administrativnog sjedišta otoka.
Mali Lošinj i Veli Lošinj tvore svojevrsnu konurbaciju, jer od Malog Lošinja do Velog Lošinja nema nikakvog prekida naselja, odnosno obalom se pruža neprekidni niz kuća.
Veli Lošinj je okrenut moru sa sjeverne strane.
Nalazi u sjevernom podnožju brda Kalvarije.
Uprava
- Naselje Veli Lošinj uređeno je kao mjesna zajednica, s mjesnim odborom na čelu. Ostala administracija za socijalno funkcioniranje mjesta nalazi se u nerezinama
Gospodarstvo
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Veli Lošinj koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.