Veli Lošinj
| Veli Lošinj | |
|---|---|
  Veli Lošinj Veli Lošinj na zemljovidu Hrvatske | |
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/Grad | Mali Lošinj |
| Najbliži (veći) grad | Mali Lošinj |
| Površina | 15,141 km² |
| Nadmorska visina | 0 - 60 m |
| Zemljopisne koordinate | 44°31′01″N 14°30′18″E / 44.517°N 14.505°EKoordinate: 44°31′01″N 14°30′18″E / 44.517°N 14.505°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 917 |
| - Gustoća | 60,56 st./km² |
| Pošta | 51551 Veli Lošinj |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
 Veli Lošinj
| |
Veli Lošinj je naselje u sastavu grada Mali Lošinj i, nakon toga grada, drugo je po veličini mjesto na Lošinju.
Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]
Smješten je na južnom dijelu otoka Lošinja, uz dvije susjedne uvale, u sjevernom podnožju brda Kalvarije. Veli Lošinj je okrenut moru sa sjeverne strane.
Najbliže naselje je Mali Lošinj, administrativno sjedište otoka (3 km sjeverozapadno).
Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Prema popisu iz 2001. godine, naselje ima 917 stanovnika.
Povijest[uredi VE | uredi]
Antičko doba[uredi VE | uredi]
Uglavnom nenaseljen, pod jurisdikcijom grada Osora koji tada ima čak 20 000 stanovnika. Jedno vrijeme bio je trenutna biskupija zato što je u Osoru vladala kuga. A godinu poslije ukinuta je te pripojena sa rabskom biskupijom krčkoj biskupiji.
Srednji vijek[uredi VE | uredi]
Veli Lošinj prvi put se spominje 1398. pod imenom Velo Selo. Najstarija jezgra Velog Sela nastala je u prelasku iz XIII. u XIV. stoljeće oko romaničke crkve Sv. Nikole iz XIV. st. Prvobitno naselje je rastresitog tipa, kuće su postavljene prema položaju poljoprivrednog zemljišta, a ne u odnosu na ulične linije. U XV. stoljeću izgrađena je obrambena kula, podignuta radi obrane luke i naselja, ali i zbog piratskih napada na zbjeg pučanstva.
U XVII. stoljeću naselje se dalje razvija amfiteatralno oko velološinjskog zaljeva. To je urbano barokno mjesto sa središnjim trgom uz more i dvije osnovne uličice od kojih jedna vodi u Velo Selo, a druga do naselja u uvali Rovenska, gdje se razvija ribarsko naselje zgusnute primorske urbane strukture, s malim kamenim kućama.
Župna crkva Sv. Antuna Opata Pustinjaka izgrađena je na mjestu prve manje crkve iz XV. st. U XVII. stoljeću stara crkva je srušena, a gradi se nova, veća trobrodna bazilika, koja se 1774. godine pregrađuje iz temelja, i gradi treća po redu, današnja raskošna barokna crkva. U crkvi se nalazi najbogatija galerija slika talijanskih majstora na kvarnerskim otocima: B. Vivarinija; B. Strozzia, L. Quarena, F. Hayeza, L. del Cossa, F. Polenza.
Nedaleko od luke u Velom Lošinju nalazi se crkva Sv. Marije (Gospe od anđela) izgrađena 1510. godine. Crkva je kasnije barokizirana. U njoj se čuva vrijedna zbirka slika venecijanskih majstora: Sv. Franjo i Sv. Hildebrand F. Fontebassa, osam slika G. A. Pelegrinija te nekoliko slika iz XVI. - XVIII. od kojih se jedna pripisuje Tizianu.
Novo doba[uredi VE | uredi]
Usponom Malog Sela - Malog Lošinja dolazi do stagnacije razvoja Velog Lošinja. Veli Lošinj je sagradio brodogradilište koje je gradilo jedrilice, a netom kasnije prošlo je vrijeme jedriličarstva te je u Malom Lošinju počela izgradnja brodogradilišta koje je proizvodilo brodove na motorni pogon. Poslije 1. svjetskog rata Veli Lošinj nije imao snage za nove gospodarske pothvate. U uskim uličicama Velog Lošinja, kroz "portune" vide se raskošne vile nekadašnjih kapetana, brodovlasnika i bogate gospode. U vrtovima tih vila skupljeno je 80-tak vrsta različitog bilja, dok u velološinjskom parku, ispred današnjeg liječilišta, a nekadašnje rezidencije nadvojvode Karla Stjepana, ima više od 200 botaničkih vrsta.
U neposrednoj blizini Velog Lošinja smještena je mala ribarska lučica Rovenska, koja plijeni pažnju svojom prekrasnom plažom, ribarskim ugođajem, tradicijom ljudi koji su svoj život posvetili moru i izravnom dodiru s prirodom.
Uprava[uredi VE | uredi]
Naselje Veli Lošinj uređeno je kao mjesna zajednica, s mjesnim odborom na čelu. Ostala administracija za socijalno funkcioniranje mjesta nalazi se u Malom Lošinju.
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Glavne gospodarske grane mjesta su turizam i ribarstvo.
Plavi svijet[uredi VE | uredi]
Plavi svijet je edukacijsko središte osnovano 1999. koje kroz znanstvenoistraživački i program zaštite provodi projekte s ciljem prikupljanje informacija o životu ugroženih morskih organizama (prije svega morskih sisavaca naročito dobrih dupina i morskih kornjača), obrazovanja javnosti i raznih interesnih skupina. Cilj je doprinijeti očuvanju morskog okoliša pronalaženju načina održivog razvoja otočnih lokalnih zajednica.[1]
Šport[uredi VE | uredi]
Od 2013. održava se utrka u brdskom biciklizmu pod nazivom Downhill Lošinj.[2] Bila je dijelom MTB Svjetskog kupa 2018. (MTB World Cup - Downhill Lošinj).[3]
- Poznati športaši
- Giuliana Treleani, svjetska rekorderka u ronjenju na dah, rođena u Velom Lošinju, a nastupala za Italiju[4]
Galerija[uredi VE | uredi]
Natpis u crki Sv. Antuna Opata Pustinjaka
Crkva sv. Nikole kod Velog Lošinja
Lučica i rivijera
Uskočka kula
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Internet stranice Grada Malog Lošinja
- Internet stranice Župe sv. Antuna op. - Veli Lošinj
- Web kamera Veli Lošinj
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ – Plavi svijet
- ↑ "Downhill Lošinj 2013" pristupljeno 15. prosinca 2018.
- ↑ 2 sspomer https://p vitalmtb com/photos/users/2/avatar/c50_Screen_Shot_2015_03_09_at_2 10 12_PM_1425936051 jpg?1425935424 https://www.vitalmtb.com/community/sspomer, 2/All 06/26/09 1214 164 17091 871 272 1583 1 2645 15 32. "FINAL RESULTS: Losinj, Croatia World Cup Downhill" pristupljeno 15. prosinca 2018.
- ↑ https://rafinerijaideja.com/enzo-je-u-big-blue-prikazan-kao-priglup-i-divlji-a-bio-je-tolerantan-skroman-nacitan-i-uljudan-mayol-je-imao-vise-losih-osobina-u-filmu-pripisanih-enzu/
Nedovršeni članak Veli Lošinj koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.