Veli Lošinj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Veli Lošinj
Veli Lošinj na karti Hrvatska
Veli Lošinj
Veli Lošinj
Veli Lošinj na zemljovidu Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Mali Lošinj
Najbliži (veći) grad Mali Lošinj
Površina 15,141 km²
Nadmorska visina 0 - 60 m
Zemljopisne koordinate 44°31′01″N 14°30′18″E / 44.517°N 14.505°E / 44.517; 14.505Koordinate: 44°31′01″N 14°30′18″E / 44.517°N 14.505°E / 44.517; 14.505
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 917
 - Gustoća 60,56 st./km²
Pošta 51551 Veli Lošinj
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI
Veli Lošinj.jpg
Veli Lošinj
Unutrašnjost crkve sv. Antuna Pustinjaka u Velom Lošinju

Veli Lošinj je naselje u sastavu grada Mali Lošinj i, nakon toga grada, drugo je po veličini mjesto na Lošinju.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Smješten je na južnom dijelu otoka Lošinja, uz dvije susjedne uvale, u sjevernom podnožju brda Kalvarije. Veli Lošinj je okrenut moru sa sjeverne strane.

Najbliže naselje je Mali Lošinj, administrativno sjedište otoka (3 km sjeverozapadno).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2001. godine, naselje ima 917 stanovnika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Antičko doba[uredi VE | uredi]

Uglavnom nenaseljen, pod jurisdikcijom grada Osora koji tada broji čak 20 000 stanovnika. Jedno vrijeme bio je trenutna biskupija zato što je u Osoru vladala kuga. A godinu poslije ukinuta je te pripojena sa rabskom biskupijom krčkoj biskupiji.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Ribarska luka Rovenska kod Velog Lošinja

Veli Lošinj prvi put se spominje 1398. pod imenom Velo Selo. Najstarija jezgra Velog Sela nastala je u prelasku iz XIII. u XIV. stoljeće oko romaničke crkve Sv. Nikole iz XIV. st. Prvobitno naselje je rastresitog tipa, kuće su postavljene prema položaju poljoprivrednog zemljišta, a ne u odnosu na ulične linije. U XV. stoljeću izgrađena je obrambena kula, podignuta radi obrane luke i naselja, ali i zbog piratskih napada na zbjeg pučanstva.

U XVII. stoljeću naselje se dalje razvija amfiteatralno oko velološinjskog zaljeva. To je urbano barokno mjesto sa središnjim trgom uz more i dvije osnovne uličice od kojih jedna vodi u Velo Selo, a druga do naselja u uvali Rovenska, gdje se razvija ribarsko naselje zgusnute primorske urbane strukture, s malim kamenim kućama.

Župna crkva Sv. Antuna Opata Pustinjaka izgrađena je na mjestu prve manje crkve iz XV. st. U XVII. stoljeću stara crkva je srušena, a gradi se nova, veća trobrodna bazilika, koja se 1774. godine pregrađuje iz temelja, i gradi treća po redu, današnja raskošna barokna crkva. U crkvi se nalazi najbogatija galerija slika talijanskih majstora na kvarnerskim otocima: B. Vivarinija; B. Strozzia, L. Quarena, F. Hayeza, L. del Cossa, F. Polenza.

Nedaleko od luke u Velom Lošinju nalazi se crkva Sv. Marije (Gospe od anđela) izgrađena 1510. godine. Crkva je kasnije barokizirana. U njoj se čuva vrijedna zbirka slika venecijanskih majstora: Sv. Franjo i Sv. Hildebrand F. Fontebassa, osam slika G. A. Pelegrinija te nekoliko slika iz XVI. - XVIII. od kojih se jedna pripisuje Tizianu.

Novo doba[uredi VE | uredi]

Usponom Malog Sela - Malog Lošinja dolazi do stagnacije razvoja Velog Lošinja. Veli Lošinj je sagradio brodogradilište koje je gradilo jedrilice, a netom kasnije prošlo je vrijeme jedriličarstva te je u Malom Lošinju počela izgradnja brodogradilišta koje je proizvodilo brodove na motorni pogon. Poslije 1. svjetskog rata Veli Lošinj nije imao snage za nove gospodarske pothvate. U uskim uličicama Velog Lošinja, kroz "portune" vide se raskošne vile nekadašnjih kapetana, brodovlasnika i bogate gospode. U vrtovima tih vila skupljeno je 80-tak vrsta različitog bilja, dok u velološinjskom parku, ispred današnjeg liječilišta, a nekadašnje rezidencije nadvojvode Karla Stjepana, ima više od 200 botaničkih vrsta.

U neposrednoj blizini Velog Lošinja smještena je mala ribarska lučica Rovenska, koja plijeni pažnju svojom prekrasnom plažom, ribarskim ugođajem, tradicijom ljudi koji su svoj život posvetili moru i izravnom dodiru s prirodom.

Uprava[uredi VE | uredi]

Naselje Veli Lošinj uređeno je kao mjesna zajednica, s mjesnim odborom na čelu. Ostala administracija za socijalno funkcioniranje mjesta nalazi se u Malom Lošinju.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavne gospodarske grane mjesta su turizam i ribarstvo.

Plavi svijet[uredi VE | uredi]

Plavi svijet je edukacijsko središte osnovano 1999. koje kroz znanstvenoistraživački i program zaštite provodi projekte s ciljem prikupljanje informacija o životu ugroženih morskih organizama (prije svega morskih sisavaca naročito dobrih dupina i morskih kornjača), obrazovanja javnosti i raznih interesnih skupina. Cilj je doprinijeti očuvanju morskog okoliša pronalaženju načina održivog razvoja otočnih lokalnih zajednica.[1]

Galerija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Veli Lošinj

Izvori[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Veli Lošinj koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.