Hestija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 5. kolovoza 2008. u 20:31

Hestija (grč. Ἑστία, Hestía) u grčkoj mitologiji božica je srca, ognjišta i doma; Kronova i Rejina kći. Hestijin je pandan u rimskoj mitologiji Vesta, zaštitnica grada Rima.

Etimologija

Hestijino grčko ime znači "srce", "ognjište".

Karakteristike

Hestija je obično prikazivana kao skromna žena zaogrnuta velom. Katkad drži procvjetalu granu, a atribut joj je često bio i kotao.

Kult

Prva se žrtva grčkih javnih žrtvovanja prinosila Hestiji. Njezina bjelina, povezana s omphalos, "pupak" simbolom iz Delfa možda^[1] je predstavljao bijele hrpice pomiješanog pepela i ugljena, čime se čuvala vatra bez dima. Poslije je to u likovnoj umjetnosti izjednačeno s vapnom ispod kojeg je bila skrivena žetvena lutka koju se otklanjalo proljetnim klijanjem, a također i s morskim školjkama, kvarcom ili bijelim mramorom ispod kojih su pokapani pokojni kraljevi.

Mitologija

Hestija je Zeusova, Posejdonova, Hadova, Demetrina i Herina sestra, najstarija od tri Rejine i Kronove kćeri. Izvorno je bila jedna od dvanaest olimpskih bogova, ali svoje je mjesto dala u korist Dionizu koji će čuvati svetu olimpsku vatru.

Odmah nakon rođenja, Kron je progutao svoju djecu zbog proročanstva svojih roditelja da će ga njegovo dijete svrgnuti. Kron nije uspio progutati Zeusa kojeg je skrila njegova majka. On je na posljetku natjerao Krona da povrati svu djecu te ga je svrgnuo. Hestiju je Reja prva rodila, a Kron ju je posljednju povratio, stoga se za nju kaže da je prva i posljednja, najvažnija i najbeznačajnija, najstarija i najmlađa.

Posejdon i Apolon htjeli su je za ženu, ali ona se pred Zeusom zaklela da će ostati djevicom te je ostala živjeti u Zeusovu srcu. U homerskoj himni navodi se da je živjela u Delfima, a oni su bili srce i središte svih Helena, stoga u obama slučajevima ostaje božica srca.

Literatura

↑ Graves: 2003: 8.

Homerske himne
Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985.
Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Hestija

Hestija u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)
Hestiaj u grčkoj mitologiji (engl.)
Homerska himna Hestiji (engl.)

[1] Graves: 2003: 8.

[1]

@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 [[Slika:Hestia_tapestry.jpg|thumb|Hestija<small>, [[egipat]]ska tapiserija, [[6. stoljeće]]</small>]]
-Hestija je [[Zeus]]ova, [[Posejdon]]ova, [[Had (bog)|Had]]ova, [[Demetra|Demetrina]] i [[Hera|Herina]] sestra, najstarija od tri [[Reja (mitologija)|Rejine]] i [[Kron]]ove kćeri. Izvorno je bila jedna od dvanaest [[olimp]]skih bogova, ali svoje je mjesto dala u korist [[Dioniz]]u koji će čuvati svetu olimpsku [[vatra|vatru]].
+Hestija je [[Zeus]]ova, [[Posejdon]]ova, [[Had (bog)|Had]]ova, [[Demetra|Demetrina]] i [[Hera|Herina]] sestra, najstarija od tri [[Reja (mitologija)|Rejine]] i [[Kron]]ove kćeri. Izvorno je bila jedna od dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]], ali svoje je mjesto dala u korist [[Dioniz]]u koji će čuvati svetu olimpsku [[vatra|vatru]].
 Odmah nakon rođenja, [[Kron]] je progutao svoju djecu zbog proročanstva svojih roditelja da će ga njegovo dijete svrgnuti. Kron nije uspio progutati [[Zeus]]a kojeg je skrila njegova majka. On je na posljetku natjerao Krona da povrati svu djecu te ga je svrgnuo. Hestiju je [[Reja (mitologija)|Reja]] prva rodila, a Kron ju je posljednju povratio, stoga se za nju kaže da je prva i posljednja, najvažnija i najbeznačajnija, najstarija i najmlađa.