Crna reka: razlika između inačica
m Bot: ispravak poveznice |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Rijeka |
|||
{{stilska dorada}} |
|||
| ime = Crna Reka |
|||
{{Rad obožavatelja}} |
|||
| slika = |
|||
<!-- najljepša, prekrasna... --> |
|||
| Duljina = 207 |
|||
| Nadmorska visina izvora = 760 |
|||
'''Crna Reka''', rijeka je u [[Makedonija|Makedoniji]]. Od svog izvora u masivu [[Demir Hisar]]a (turcizam sa značenjem željezni kraj, pošto obiluje [[hematit]]nim nalazištima, pogodnim za proizvodnju [[Željezo|željeza]] u obrtničkoj [[Tehnologija|tehnologiji]], usmjeravalo se otvaranju rudnika [[Skoplje|skopske]] Željezare. Na gornje podatke upućuju toponim tog kraja Železnec i Železnečka Reka, pritoka Crne Reke. |
|||
| Prosječni istjek = |
|||
| Površina porječja = |
|||
Prije eksploatacije željeza i [[ugljen]]a, bila je jedna od najbistrijih [[voda]] i po lijepom vremenu ne odviše brza, izuzev kod samog izvora. Tok kroz Demir Hisar, predstavlja prekrasno slivno područje, gdje kao pritoke prima Bazerničku, Babinsku, Železnečku i druge vrlo ćudljive rijeke, koje nikad tijekom godine nisu potpuno presušile, dok u kišnom razdoblju postaju opasne bujice. Cijelo ovo područje bilo je prirodno poribljeno [[Potočna pastrva|potočnom pastrvom]], [[Mekousta pastrva|mekoustom pastrvom]], velikom endemskom mrenkom, [[Crvenperka|crvenperkom]], [[Jegulja|jeguljom]] i drugim vrstama riba, te potočnim rakovima,koji su bili i ostali najpouzdaniji indikatori čistoće vode. |
|||
| Izvor = |
|||
| Ušće = [[Stobi]] |
|||
Narod tog kraja imao je izuzetan suživot sa prirodom. Drvo za [[Zima|zimu]] sjekli su u obližnjim [[šuma]]ma. Regulirali su [[lov]] putem lovačkih i ribolovnih društava i skupina, pri tom su aktivno suzbijali krivolov i devastaciju. |
|||
| Tip ušća = |
|||
| Pritoke = Dragor, Jelaška reka, Belašica i Blato |
|||
U ovom prostranom području između [[Kičevo|Kičeva]], Makedonskog Broda i [[Bitola|Bitole]] u nekoj svježoj planinskoj klimi, putem kanala, poljoprivrednici natapaju svoja polja i nasade, te proizvode čuveni žvanski [[grah]], [[Bundeva|bundeve]] posebne delikatesne, razne povrtne kulture, jara žita, [[kukuruz]] i [[voće]]. U ovom dijelu svog toka Crne Reka sakupi dosta vode i tako velika i snažna, spušta se u kotlinu [[Pelagonija|Pelagoniju]]. Tu prima nekoliko većih pritoka Šemnicu, Dragor i još neke da bi se 50 tih godina razlijevala južno od Bitole prema Lerinu (Florini) čineći veliko blato i leglo [[Komarac|komaraca]], a tim u ovom kraju pogubne [[Malarija|malarije]], zato se od [[1953.]] godine prišlo [[Melioracija|melioracionim]] zahvatima i stvorena je žitnica Makedonije. Crna Reka se uliva kod rano-[[Antika|antičkog]] lokaliteta Stobi u Vardar. |
|||
| Države kroz koje protječe = [[Makedonija]] |
|||
| Gradovi kroz koje protječe = |
|||
{{mrva-rij}} |
|||
| Slijev = [[Egejsko more]] |
|||
| Ulijeva se u = [[Vardar]] |
|||
| Plovna od - do = |
|||
}} |
|||
'''Crna Reka''' ([[makedonski]]: ''Црна Река''), je rijeka u [[Makedonija|Republici Makedoniji]], najveći desni pritok [[Vardar|Vardara]], dužine 207 km. |
|||
Crna izvire kod izvora ''Crna dupka'', u blizini sela ''Železnec'', na nadmorskoj visini od 760 metara. |
|||
Od izvora do sela ''Bučin'', Crna teče kroz kraj - [[Demir Hisar]], a od ''Bučina'' do sela '''Skočivir''', kroz dolinu [[Pelagonija|Pelagoniju]] ( najveću kotlinu u Makedoniji). Kroz Pelagoniju rijeka teče u pravcu ''sjever-jug'', a kod sela '''Brod''', naglo zaokreće i teče prema sjeveroistoku. Kod sela ''Skočivir'' rijeka ulazi u '''Skočivirsku klisuru''' (najduža klisura u Makedoniji, duga 104 km.). Rijeka teče kroz visoki ''Mariovski kraj'', i dobija karakter brze planinske rijeke, uskog korita, i visokih strmih obala. Kod sela ''Galište'', ulazi u jezero dugo 30 km., jer je na kraju klisure kod sela ''Vozarsci'', podignuta brana, visoka 105 m. Ovo '''Tikveško jezero''', služi kao akomulacija za [[hidrocentrala|hidrocentralu]], a vode se koriste i za umjetno natapanje. Od jezera, pa do uvira u [[Vardar]] kod antičkog lokaliteta [[Stobi]], rijeka ponovo dobija ravničarski karakter. |
|||
* Veći izvori Crne su; ''Dragor'', ''Jelaška reka'', ''Belašica'' i ''Blato''. |
|||
* [[1953]]. Pristupilo se velikim [[melioracija|melioracionim]] radovima, na koritu rijeke kroz [[Pelagonija|Pelagoniju]], jer se kod grada [[Bitola|Bitole]], rijeka izljevala i tvorila močvaru, koja se protezala do grada [[Florina|Florine]] u [[Grčka|Grčkoj]]. Tako da je taj kraj do tada bio i [[malarija|malaričan]]. |
|||
[[Kategorija:Rijeke Makedonije]] |
[[Kategorija:Rijeke Makedonije]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[bg:Черна (река)]] |
[[bg:Черна (река)]] |
||
[[de:Crna Reka]] |
[[de:Crna Reka]] |
Inačica od 14. rujna 2008. u 22:18
Crna Reka | |
---|---|
Rijeka | |
Položaj | |
Države | Makedonija |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 207 km |
Tok rijeke | |
Izvor | |
• Nad. vis. | 760 m |
• Koord. | 41°24'21,2"N, 21°7'5,2"E |
Ušće | Stobi |
• Koord. | 41°33'18,0"N, 21°58'49,1"E |
Slijev | Egejsko more |
Ulijeva se u | Vardar |
Pritoci | Dragor, Jelaška reka, Belašica i Blato |
Crna Reka (makedonski: Црна Река), je rijeka u Republici Makedoniji, najveći desni pritok Vardara, dužine 207 km. Crna izvire kod izvora Crna dupka, u blizini sela Železnec, na nadmorskoj visini od 760 metara. Od izvora do sela Bučin, Crna teče kroz kraj - Demir Hisar, a od Bučina do sela Skočivir, kroz dolinu Pelagoniju ( najveću kotlinu u Makedoniji). Kroz Pelagoniju rijeka teče u pravcu sjever-jug, a kod sela Brod, naglo zaokreće i teče prema sjeveroistoku. Kod sela Skočivir rijeka ulazi u Skočivirsku klisuru (najduža klisura u Makedoniji, duga 104 km.). Rijeka teče kroz visoki Mariovski kraj, i dobija karakter brze planinske rijeke, uskog korita, i visokih strmih obala. Kod sela Galište, ulazi u jezero dugo 30 km., jer je na kraju klisure kod sela Vozarsci, podignuta brana, visoka 105 m. Ovo Tikveško jezero, služi kao akomulacija za hidrocentralu, a vode se koriste i za umjetno natapanje. Od jezera, pa do uvira u Vardar kod antičkog lokaliteta Stobi, rijeka ponovo dobija ravničarski karakter.
- Veći izvori Crne su; Dragor, Jelaška reka, Belašica i Blato.
- 1953. Pristupilo se velikim melioracionim radovima, na koritu rijeke kroz Pelagoniju, jer se kod grada Bitole, rijeka izljevala i tvorila močvaru, koja se protezala do grada Florine u Grčkoj. Tako da je taj kraj do tada bio i malaričan.