Franjo Gregurić: razlika između inačica
m Bot: standardizacija |
m box |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Politički vođa |
|||
⚫ | |||
|ime=Franjo Gregurić |
|||
|datum rođenja=[[12. listopada]] [[1939.]] |
|||
|mjesto rođenja=[[Lobor]], [[Hrvatska]] |
|||
|datum smrti= |
|||
|mjesto smrti= |
|||
|slika=Franjo Gregurić.jpg |
|||
|veličina=100px |
|||
|opis slike= |
|||
|stranka=[[Hrvatska demokratska zajednica]] |
|||
|supruga= |
|||
|suprug= |
|||
|položaj=3. [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] |
|||
|zanimanje= |
|||
|fusnote= |
|||
|nasljednik=[[Hrvoje Šarinić]] |
|||
|prethodnik=[[Josip Manolić]] |
|||
|mandat_start=[[17. srpnja]] [[1991.]] |
|||
|mandat_kraj=[[12. kolovoza]] [[1992.]] |
|||
|vjera= |
|||
}} |
|||
⚫ | |||
Prije 1990-te bio je zaposlen na rukovodećim mjestima u državnom poduzeću Astra. |
Prije 1990-te bio je zaposlen na rukovodećim mjestima u državnom poduzeću Astra. |
||
[[17. srpnja]] [[1991]] |
[[17. srpnja]] [[1991.]], kao člana [[HDZ]]-a, predsjednik [[Franjo Tuđman]] postavio ga je za predsjednika [[Vlada RH|Vlade Republike Hrvatske]]. |
||
Kad je preuzeo dužnost predsjednika Vlade, [[Hrvatska]] se nalazila u teškoj situaciji. Iako je [[25. lipnja]] [[1991]] |
Kad je preuzeo dužnost predsjednika Vlade, [[Hrvatska]] se nalazila u teškoj situaciji. Iako je [[25. lipnja]] [[1991.]] donijela Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, Hrvatska je odgodila njezine pravne učinke zbog tromjesečnog ''moratorija'' međunarodne zajednice, stoga nije bila međunarodno priznata kao samostalna [[država]]. U tzv. Krajini izbili su nemiri pobunjenih [[Srbi|Srba]]. Nekoliko tjedana kasnije, nakon nekoliko neuspjeha još neiskusne [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]], u Vladu su ušli i članovi drugih političkih stranaka zastupljenih u [[Sabor Republike Hrvatske|Saboru]] (osim [[HSP]]-a). Ta Vlada kasnije je bila poznata i kao ''Vlada nacionalnog jedinstva''. |
||
Za vrijeme mandata Gregurićeve vlade, Hrvatska je se konačno osamostalila (Odluka Sabora od [[8. listopada]] [[1991]] |
Za vrijeme mandata Gregurićeve vlade, Hrvatska je se konačno osamostalila (Odluka Sabora od [[8. listopada]] [[1991.]]), a [[15. siječnja]] [[1992.]] priznata je od strane međunarodne zajednice. U veljači [[1992.]], vlada nacionalnog jedinstva počela se raspadati. Najprije ju je napustio [[Dražen Budiša]], predsjednik [[HSLS]]-a, iz protesta što je Vlada ponudila autonomiju krajinskim Srbima, a za uzvrat je tražila njihovo priznanje hrvatskog suvereniteta. Budišinu odluku slijedili su i predstavnici drugih stranaka osim HDZ-a. Do kraja njegovog mandata Gregurićevu Vladu ponovno su popunili ministri iz [[HDZ]]-a. |
||
Nakon parlamentarnih izbora [[1992]] |
Nakon parlamentarnih izbora [[1992.]] godine postao je zastupnikom u Saboru. Obnašao je i dužnost predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice |
||
Inačica od 15. prosinca 2008. u 04:13
Predložak:Politički vođa Franjo Gregurić (Lobor, 12. listopada 1939.), hrvatski političar, treći predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Prije 1990-te bio je zaposlen na rukovodećim mjestima u državnom poduzeću Astra.
17. srpnja 1991., kao člana HDZ-a, predsjednik Franjo Tuđman postavio ga je za predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Kad je preuzeo dužnost predsjednika Vlade, Hrvatska se nalazila u teškoj situaciji. Iako je 25. lipnja 1991. donijela Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, Hrvatska je odgodila njezine pravne učinke zbog tromjesečnog moratorija međunarodne zajednice, stoga nije bila međunarodno priznata kao samostalna država. U tzv. Krajini izbili su nemiri pobunjenih Srba. Nekoliko tjedana kasnije, nakon nekoliko neuspjeha još neiskusne Hrvatske vojske, u Vladu su ušli i članovi drugih političkih stranaka zastupljenih u Saboru (osim HSP-a). Ta Vlada kasnije je bila poznata i kao Vlada nacionalnog jedinstva.
Za vrijeme mandata Gregurićeve vlade, Hrvatska je se konačno osamostalila (Odluka Sabora od 8. listopada 1991.), a 15. siječnja 1992. priznata je od strane međunarodne zajednice. U veljači 1992., vlada nacionalnog jedinstva počela se raspadati. Najprije ju je napustio Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, iz protesta što je Vlada ponudila autonomiju krajinskim Srbima, a za uzvrat je tražila njihovo priznanje hrvatskog suvereniteta. Budišinu odluku slijedili su i predstavnici drugih stranaka osim HDZ-a. Do kraja njegovog mandata Gregurićevu Vladu ponovno su popunili ministri iz HDZ-a.
Nakon parlamentarnih izbora 1992. godine postao je zastupnikom u Saboru. Obnašao je i dužnost predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice
|