Željezno doba: razlika između inačica
| Redak 8: | Redak 8: | ||
[[Datoteka:HallstattIllyrianCeltic.jpg|mini|300px|<center>Dio halštatskog brončanog pojasa iz [[Vača|Vače]] ([[Slovenija]]) s prikazom bitke [[Iliri|Ilira]] i [[Kelti|Kelta]] ([[5. stoljeće pr. Kr.]]).]] |
[[Datoteka:HallstattIllyrianCeltic.jpg|mini|300px|<center>Dio halštatskog brončanog pojasa iz [[Vača|Vače]] ([[Slovenija]]) s prikazom bitke [[Iliri|Ilira]] i [[Kelti|Kelta]] ([[5. stoljeće pr. Kr.]]).]] |
||
Rane kulture željenog doba u Europi su obradu željeza naučile od naroda s Pontskih ([[Kaspijsko more|Kaspijskih]]) stepa i [[Kavkaza]], a prve su [[Kobanska kultura]] i [[Novočerska kltura]] iz oko [[900. pr. Kr.|900.]] do [[800. pr. Kr.]] koje su karakteristične po sahranjivanju elite u [[kurgan]]e. Njihova kultura je navodnom selidbom [[Tračani|Tračana]] i [[Kimerijci|Kimerijaca]] na zapad udarile temelje [[halštatska kultura|halštatskoj C kulturi]]. |
Rane kulture željenog doba u Europi su obradu željeza naučile od naroda s Pontskih ([[Kaspijsko more|Kaspijskih]]) stepa i [[Kavkaza]], a prve su [[Kobanska kultura]] i [[Novočerska kltura]] iz oko [[900. pr. Kr.|900.]] do [[800. pr. Kr.]] koje su karakteristične po sahranjivanju elite u [[kurgan]]e. Njihova kultura je navodnom selidbom [[Tračani|Tračana]] i [[Kimerijci|Kimerijaca]] na zapad udarile temelje [[halštatska kultura|halštatskoj C kulturi]]. Četiri njihove grane razvile su se u znamenite skupine ''povijesnih naroda'': [[Kelti]] na zapadu, [[Slaveni]] na sjeveroistoku, [[Italci]] na jugu i [[Iliri]] na jugoistoku. Izvan tog prstena, na sjeveru živjeli su rani [[Germani]] i [[Baltički narodi]] na obalama [[Baltičko more|Baltičkog mora]], dok su se na jugoistoku nalazili [[Tračani]], [[Dačani]] i [[Grci]]. |
||
Uz te kulture, u današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Skiti]] su proširili obradu željeza još od 7. st. prije Kr. Većina predmeta [[Skitska umjetnost|skitske umjetnosti]] iz 5. i 4. st. pr. Kr. pronađeni su u [[Nikopol]]u ([[Kamensko Gorodišče]]), za koje se smatra da je bilo [[metalurgija|metalurško]] središte drevne [[Skitija|Skitije]].<ref>"Железный век", 3. izdanje, online: [http://slovari.yandex.ru/art.xml?art=bse/00026/12300.htm]</ref><ref>D. Christian, ''A History of Russia, Central Asia and Mongolia'', Blackwell Publishing, 1998, str. 141. [http://books.google.com/books?id=YLQW5lUajgkC&vid=ISBN0631208143&dq=kamenskoe+scythian&q=kamenskoe online]</ref> |
Uz te kulture, u današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Skiti]] su proširili obradu željeza još od 7. st. prije Kr. Većina predmeta [[Skitska umjetnost|skitske umjetnosti]] iz 5. i 4. st. pr. Kr. pronađeni su u [[Nikopol]]u ([[Kamensko Gorodišče]]), za koje se smatra da je bilo [[metalurgija|metalurško]] središte drevne [[Skitija|Skitije]].<ref>"Железный век", 3. izdanje, online: [http://slovari.yandex.ru/art.xml?art=bse/00026/12300.htm]</ref><ref>D. Christian, ''A History of Russia, Central Asia and Mongolia'', Blackwell Publishing, 1998, str. 141. [http://books.google.com/books?id=YLQW5lUajgkC&vid=ISBN0631208143&dq=kamenskoe+scythian&q=kamenskoe online]</ref> |
||
Inačica od 15. listopada 2009. u 14:21
| Prapovijest | |
| Kameno doba | Paleolitik |
| Mezolitik | |
| Neolitik | |
| Metalno doba | Bakreno doba |
| Brončano doba | |
| Željezno doba | |
Željezno doba se nastavlja na brončano, a početak i trajanje je različito na različitim područjima. Obrada željeza hladnim kovanjem počinje negdje na Bliskom istoku oko 6000. pr. Kr., a oko 4000. pr. Kr. pojavljuju se predmeti izrađeni od željeza iz meteorita. Oko 1500. pr. Kr. Hetiti, koji su živjeli na području današnje Turske, ljubomorno su čuvali tajnu obrade željeza. Iako u Egiptu postoje tragovi uporabe željeza još iz 4. tisućljeća pr. Kr., do opće uporabe željeza dolazi tek oko 1300.pr. Kr. Tako se za početak željeznog doba drži 1000. pr. Kr. kada se znanje o taljenju željeza proširilo Bliskim Istokom i Grčkom. U srednjoj i zapadnoj Europi ono traje kroz cijeli milenij.
Kraj željeznog razdoblja znači i kraj prapovijesti, a na području srednje i zapadne Europe kraj je vezan uz dolazak Rimljana.
Željezno doba u Europi
Rane kulture željenog doba u Europi su obradu željeza naučile od naroda s Pontskih (Kaspijskih) stepa i Kavkaza, a prve su Kobanska kultura i Novočerska kltura iz oko 900. do 800. pr. Kr. koje su karakteristične po sahranjivanju elite u kurgane. Njihova kultura je navodnom selidbom Tračana i Kimerijaca na zapad udarile temelje halštatskoj C kulturi. Četiri njihove grane razvile su se u znamenite skupine povijesnih naroda: Kelti na zapadu, Slaveni na sjeveroistoku, Italci na jugu i Iliri na jugoistoku. Izvan tog prstena, na sjeveru živjeli su rani Germani i Baltički narodi na obalama Baltičkog mora, dok su se na jugoistoku nalazili Tračani, Dačani i Grci.
Uz te kulture, u današnjoj Ukrajini, Skiti su proširili obradu željeza još od 7. st. prije Kr. Većina predmeta skitske umjetnosti iz 5. i 4. st. pr. Kr. pronađeni su u Nikopolu (Kamensko Gorodišče), za koje se smatra da je bilo metalurško središte drevne Skitije.[1][2]
U središnjoj Europi, željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju Kelti: rana željezna halštatska kultura (prema mjestu u Austriji, Hallsttatu, HaC i D, 800.–450. pr. Kr.) i kasna željezna latenska kultura (prema mjestu u Švicarskoj, La Tène) koja traje od 450. pr,. Kr. do rimskih osvajanja.