Kaspijsko jezero – Wikipedija

Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero snimljeno iz svemira
Koordinate	41°40′N 50°40′E / 41.667°N 50.667°E / 41.667; 50.667
Površina	371.000 km²
Zapremina	78.200 km³
Najveća dubina	1025 m prosječna 187 m
Nadmorska visina	-28 m
Najveća širina	435 km
Najveća duljina	1030 km
Pritoci	Atrek, Kura, Sulak, Terek, Ural, Volga
Države	Rusija, Kazahstan, Turkmenistan, Iran, Azerbajdžan

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km². Sjeverni dio jezera je plitak jer ga popunjavaju nanosi rijeke Volge, a južni je dublji, najveća dubina je 1025 m.

Kaspijsko jezero je slano i zapravo je zatvoreno more.

Na obalama Kaspijskog jezera nalaze se države

Rusija (republike Dagestan i Kalmička te Astrahanska oblast)
Iran (pokrajine Gilan, Mazandaran i Golestan)
Azerbajdžan
Turkmenistan
Kazahstan

Sjeverno i istočno od jezera nalaze se stepe Središnje Azije. Na istočnoj obali se nalazi zaljev Kara-Bogaz-Gol.

Slanost[uredi | uredi kôd]

Prema količini otopljenih soli u vodi, Kaspijsko jezero je slano jezero. Salinitet jezera je u prosjeku 13 ‰. Najmanja je koncentracija soli u sjevernom dijelu, u kojemu u jezero utječu brojne rijeke. Tu je salinitet 1-2 ‰ i povećava se prema jugoistoku, gdje iznosi 14 ‰. Iznimka je zaljev Kara-Bogaz-Gol. Salinitet u njemu je oko 300 ‰. Tomu, prije svega pogoduje što je zaljev izoliran i plitak.

Pritoke[uredi | uredi kôd]

UNECE priznaje 7 rijeka koja se ulijevaju u Kaspijsko jezero.^[1] To su:

Rijeka	Države kroz koje rijeka protječe
Atrek	Iran, Turkmenistan
Kura	Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Iran, Turska
Ural	Kazahstan, Rusija
Samur	Azerbajdžan, Rusija
Sulak	Gruzija, Rusija
Terek	Gruzija, Rusija

Promet[uredi | uredi kôd]

Promet na Kaspijskom jezeru je dobro razvijen, a važan je i ribolov. Ima nekoliko trajektnih linija (uključujući i željeznički trajekt), a to su:

linija Türkmenbaşy, Turkmenistan - Baku
linija Baku - Aktau
nekoliko linija između Irana i Rusije

Ove linije se koriste uglavnom za prijevoz tereta i robe, a samo linija Baku - Aktau dozvoljava prijevoz putnika.

Stjenka Razin (Vasilij Surikov)

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ "Drainage basing of the Caspian Sea", pristupljeno 9. studenog 2019.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero na Hrvatskoj enciklopediji

Azerbajdžan

Povijest

Rana povijest	Kursko-arakska kultura • Hodžalji-kedabečka kultura • Šulaveri-šomutepinska kultura • Muganska kultura • Kultura pokopavanja u teglama • Lejlatepinska kultura • Medijsko Carstvo • Ahemenidsko Perzijsko Carstvo • Kavkaska Albanija • Partsko Carstvo • Arran • Sasanidsko Perzijsko Carstvo • Širvan

Srednji vijek	Sadžidi • Salaridi • Šeddadidi • Širvanšah • Ildiguzidi • Ilhanidsko Carstvo • Kara Koyunlu • Ak Koyunlu • Safavidsko Carstvo • Afšaridsko Carstvo • Zandijsko Carstvo • Kadžarsko Carstvo • Rusko-perzijski rat (1804. – 1813.) • Mirovni sporazum u Gulistanu • Rusko-perzijski rat (1826. – 1828.) • Mirovni sporazum u Turkmajčanu

Moderna	Armensko-tatarski masakri • Ožujski događaji u Bakuu • Armensko-azerbajdžanski rat • Azerbajdžanska Demokratska Republika • Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika • Rat u Gorskom Karabahu • Crni siječanj • Neovisan Azerbajdžan • Sukobi u Gorskom Karabahu 2020.

Po temi	Povijest imena Azerbajdžan • Zemlja Vatre

Zemljopis

Geologija • Kaspijsko jezero • Klima • Krajnje zemljopisne točke • Nacionalni parkovi • Planine • Potresi • Priroda • Vode (Rijeke, Jezera)

Podjela

Administrativna podjela • Gradovi • Granice • Nahičevanska Autonomna Republika • Svjetska baština

Politika


Vlada	Ljudska prava (Prava LGBT osoba) • Nacionalna skupština • Oružane snage • Politika • Političke stranke • Predsjednik • Predsjednik vlade • Ustav

Gospodarstvo

Azerbajdžanski manat • Energija • Poljoprivreda • Promet • Središnja banka • Turizam

Kultura

Arhitektura • Glazba • Jezik • Kazalište • Kinematografija • Književnost • Kuhinja • Plesovi • Religija • Tepih • Šport • Umjetnost


Demografija	Azeri • Etničke skupine • Jezici • Obrazovanje • Prava LGBT osoba


Simboli	Grb • Himna • Zastava

Vode Azerbajdžana

Rijeke Azerbajdžana

Agdabančaj • Akstafa • Alazani • Aras • Arpa • Astaračaj • Bolgarčaj • Cav • Džagričaj • Gandžačaj • Generčaj • Geokčaj • Gurdimančaj • Hačinčaj • Hakari • Hrami • Hulučaj • Iori • Karačaj • Karkarčaj • Katehčaj • Kjurokčaj • Kudialčaj • Kura • Kurmuhčaj • Kusarčaj • Levčaj • Luločaj • Nahičevančaj • Pirsagat • Samur • Sumgait • Šamhorčaj • Šinčaj • Tairdžal • Tartar • Turagajčaj • Turiančaj • Veljveličaj • Viljaščaj • Vohči • Vorotan • Zarčaj

Jezera Azerbajdžana

Prirodna

Aggelj • Adžikabul • Batabat • Bjuljbjulja • Džandargelj • Karagelj • Karanour • Kaspijsko jezero • Masazirgelj • Sarisu • Sevlič • Veliki Alagelj

Umjetna

Akstafinsko • Arasko • Džejranbatansko • Enikendsko • Hačinčajsko • Hanbulančansko • Mingečaursko • Sarsangsko • Šamkirsko • Varvaransko • Viljaščajsko • Zogalavačinsko

v • u Ruska Federacija

Simboli i identitet	Grb Rusije • Zastava Rusije • Himna Ruske Federacije

Zemljopis	Ruski federalni subjekti • Ruske republike • Ruski krajevi • Ruske oblasti • Gradovi • Europska Rusija • Sibir • Daleki istok Rusije • Klima • Rijeke • Planine • Kavkaz • Ural (gorje) • Volga • Kaspijsko jezero • Nacionalni parkovi

Povijest	Skiti • Sarmati • Istočni Slaveni • Ruski Kaganat • Kijevska Rus' • Novgorodska Republika • Vladimirsko-Suzdaljska Kneževina • Zlatna Horda • Velika Kneževina Moskva • Moskovsko Carstvo • Rusko Carstvo • Rusko-turski ratovi • Napoleonova invazija na Rusiju • Ruska Republika • Oktobarska revolucija • Ruski građanski rat • RSFSR • SSSR • Istočno bojište (Drugi svjetski rat) • Istočni blok • Vostok 1 • Raspad SSSR-a • ZND • Savez Rusije i Bjelorusije • Rusko-ukrajinski rat • Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.

Politika i gospodarstvo	Predsjednik • Državna duma • Savjet Federacije • Vlada Ruske Federacije • Predsjednici Vlade • Hrvatsko-ruski odnosi • Hrvati u Rusiji • Oružane snage Rusije • Gospodarstvo • Središnja banka Ruske Federacije • Ruski rubalj • Promet • Transsibirska pruga • Turizam • Popis sveučilišta u Rusiji • Moskovsko državno sveučilište Lomonosov • Ruska svemirska agencija • Putovnica Rusije

Društvo, kultura i sport	Stanovništvo • Rusi • Etničke grupe • Ruski jezik • Kultura • Umjetnost • Ruski balet • Ruska avangarda • Ruski rock • Ruska kinematografija • Književnost • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Ruska pravoslavna Crkva • Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi • Katolička Crkva • Svjetska baština Rusije • Ruska kuhinja • Votka • Kavijar • Wikipedija na ruskom jeziku • Pobačaj u Rusiji • Sport • Rusija na OI • ZOI 2014. • Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018. • Ruska nogometna reprezentacija • Ruska reprezentacija u hokeju na ledu