Dušična kiselina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse;" !Dušična kiselina |- | align="center" colspan="2" bgcolor="#ff... |
(Nema razlike inačica)
|
Inačica od 30. listopada 2009. u 15:57
| Dušična kiselina | |
|---|---|
 
| |
| Opća svojstva | |
| Sistemsko ime | Dušična kiselina |
| Druga imena | Nitratna kiselina |
| Molekulska formula | HNO3 |
| Molarna masa | 63,012 g/mol |
| Izgled | Bistra, bezbojna tekućina |
| CAS broj | 7697-37-2 |
| Svojstva | |
| Gustoća i faza | 1,5129 g/L, plin |
| Topljivost u vodi | Mogu se miješati u svim omjerima |
| Talište | -42°C (231 K) |
| Vrelište | 83 °C (356 K) |
| Kiselost (pKa) | -1,4 |
| Struktura | |
| Molekularni oblik | Tetraedar |
| Dipolni moment | 2,17 D |
| Opasnosti | |
| Glavne opasnosti | Oksidans, korozivna. |
Dušična ili nitratna kiselina (kemijska formula HNO3) je izrazito korozivna i toksična jaka kiselina.
Koncentrirana dušična kiselina je jako oksidirajuće sredstvo.
U čistom stanju je bezbojna, ali sa starenjem postaje žućkasta zbog akumuliranja dušikovih oksida.
Obično se čuva u tamno smeđim bocama zbog fotolitičke razgradnje u dušikov tetroksid (N2O4).
Dušična kiselina otapa većinu metala čime nastaju odgovarajući nitrati. Koncentrirana dušična kiselina također reagira s nekim nemetalima čime nastaje okso kiselina ili oksid.