Ivan Pančić: razlika između inačica

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Ivan Pančić''' ([[Subotica]], [[1933.]]-[[1992.]]) je [[Bačka|bački]] [[Hrvati|hrvatski]] [[književnost|književnik]] iz [[Vojvodina|Vojvodine]]. Pisao je [[pjesništvo|pjesme]] na hrvatskom jeziku i na srpskom jeziku.
'''Ivan Pančić''' ([[Subotica]], [[11. prosinca]] [[1933.]]- [[16. lipnja]] [[1992.]]) je [[Bačka|bački]] [[Hrvati|hrvatski]] [[književnost|književnik]] iz [[Vojvodina|Vojvodine]]. Pisao je [[pjesništvo|pjesme]] na hrvatskom jeziku i na srpskom jeziku. Pisao je [[publicistika|publicistička]] djela, [[satira|satirčku]] [[proza|prozu]], [[književna kritika|književnu]] i stručnu kritiku, a prevodio je i s mađarskog jezika.


Prevodio je književna djela s mađarskog jezika (djela [[Janos Urban|Janosa Urbana]]...).
Prevodio je književna djela s mađarskog jezika (djela [[Janos Urban|Janosa Urbana]]...).


Osnovnu i srednju školu je završio u rodnoj Subotici. Studirao je psihologiju u Beogradu na Filozofskom fakultetu.
== O Pančiću ==

Specijalizirao je medicinsku psihologiju te psihoanalitičku laer analizu. Radio je u subotičkoj bolnici na neuropsihijatrijskom odjelu.

Književnim radom se počeo baviti u srednoj školi. Ipak, prve je pjesme objavio tek 1956. u [[Rukovet]]i.


U svojim pjesmama ima suvremeni, moderni pjesnički izraz i oblik.
U svojim pjesmama ima suvremeni, moderni pjesnički izraz i oblik.


Piše i [[dijalektalna poezija|dijalektalnom poezijom]], na novoštokavskoj [[Bunjevci|bunjevačkoj]] [[ikavica|ikavici]]. Katkada je sofisticirana do virtuelnosti.
Piše i [[dijalektalna poezija|dijalektalnom poezijom]], na novoštokavskoj [[Bunjevci|bunjevačkoj]] [[ikavica|ikavici]]. Katkada je sofisticirana do virtuelnosti. Jednim je od začetnika lirike na zavičajnom govoru bunjevačkih Hrvata.


Zbog svojeg otvorenog isticanja hrvatstva, trpio je od progona od strane državnih vlasti <ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica], Nastavlja se državni projekt stvaranja bunjevačke nacije, 18. kolovoza 2007.</ref>
Zbog svojeg otvorenog isticanja hrvatstva, trpio je od progona od strane državnih vlasti <ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica], Nastavlja se državni projekt stvaranja bunjevačke nacije, 18. kolovoza 2007.</ref>
Redak 14: Redak 18:


Čest je bio gost Ateljea [[HKPD Matija Gubec Tavankut]].
Čest je bio gost Ateljea [[HKPD Matija Gubec Tavankut]].

Bio je članom Društva psihologa Vojvodine i pokretačem Škole života.


== Djela ==
== Djela ==
Napisao je devet knjiga pjesama i 1 historijsku studiju. Suautorom je brojnih istraživačkih projekata.
(popis nepotpun)


* ''3 X 20'', zbirka pjesama, zajedno sa [[Jakov Orčić|Jakovom Orčićem]] i [[Ante Zolnaić|Antom Zolnaićem]].
*''Buđenje'' (ciklus u zbirci pjesama ''3 X 20'', koju je objavio zajedno sa [[Jakov Orčić|Jakovom Orčićem]] i [[Ante Zolnaić|Antom Zolnaićem]], 1957.
* ''Natpivavanja'', 1971.
*''Oblak na dlanu'', 1962.
*''Grozdovi svjetlosti'', 1970.
*''Kolera u Subotici 1973. godine'', historijska studija, 1991.
* ''Natpivavanja I'', 1971.
* ''Natpivavanja'', 1972.
* ''Koji stižemo sami'', 1979.
* ''Ogovaranje života'', 1984.
* ''Bećarske balade'', 1986.
* ''Bećarske balade'', 1986.

*''Vašarište'', zbirka satiričnih pjesama (neobjavljena)


Neka djela su mu prevedena i na mađarski jezik, a preveo ih je bački hrvatski književnik [[Matija Molcer]].
Neka djela su mu prevedena i na mađarski jezik, a preveo ih je bački hrvatski književnik [[Matija Molcer]].
Redak 29: Redak 43:
* Naco Zelić, Pisana hrvatska riječ u Bačkoj danas, Klasje naših ravni, br.1-2/2003., str. 80.
* Naco Zelić, Pisana hrvatska riječ u Bačkoj danas, Klasje naših ravni, br.1-2/2003., str. 80.
*[[Milovan Miković]], Pisma drži sve kajase u: ''Život i smrt u gradu'', Subotica, 1999., 163.-175.
*[[Milovan Miković]], Pisma drži sve kajase u: ''Život i smrt u gradu'', Subotica, 1999., 163.-175.
*[http://puckakasina.com/glasnici/71.pdf Glasnik Pučke kasine 1878. br.71/2009.] [[Lazar Merković]]: Svestrana pjesnička ličnost


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
Redak 42: Redak 57:
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti iz Vojvodine]]

Inačica od 24. studenoga 2009. u 16:03

Ivan Pančić (Subotica, 11. prosinca 1933.- 16. lipnja 1992.) je bački hrvatski književnik iz Vojvodine. Pisao je pjesme na hrvatskom jeziku i na srpskom jeziku. Pisao je publicistička djela, satirčku prozu, književnu i stručnu kritiku, a prevodio je i s mađarskog jezika.

Prevodio je književna djela s mađarskog jezika (djela Janosa Urbana...).

Osnovnu i srednju školu je završio u rodnoj Subotici. Studirao je psihologiju u Beogradu na Filozofskom fakultetu.

Specijalizirao je medicinsku psihologiju te psihoanalitičku laer analizu. Radio je u subotičkoj bolnici na neuropsihijatrijskom odjelu.

Književnim radom se počeo baviti u srednoj školi. Ipak, prve je pjesme objavio tek 1956. u Rukoveti.

U svojim pjesmama ima suvremeni, moderni pjesnički izraz i oblik.

Piše i dijalektalnom poezijom, na novoštokavskoj bunjevačkoj ikavici. Katkada je sofisticirana do virtuelnosti. Jednim je od začetnika lirike na zavičajnom govoru bunjevačkih Hrvata.

Zbog svojeg otvorenog isticanja hrvatstva, trpio je od progona od strane državnih vlasti [1]

Svojim djelima je ušao u antologiju poezije bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.

Čest je bio gost Ateljea HKPD Matija Gubec Tavankut.

Bio je članom Društva psihologa Vojvodine i pokretačem Škole života.

Djela

Napisao je devet knjiga pjesama i 1 historijsku studiju. Suautorom je brojnih istraživačkih projekata.

  • Buđenje (ciklus u zbirci pjesama 3 X 20, koju je objavio zajedno sa Jakovom Orčićem i Antom Zolnaićem, 1957.
  • Oblak na dlanu, 1962.
  • Grozdovi svjetlosti, 1970.
  • Kolera u Subotici 1973. godine, historijska studija, 1991.
  • Natpivavanja I, 1971.
  • Natpivavanja, 1972.
  • Koji stižemo sami, 1979.
  • Ogovaranje života, 1984.
  • Bećarske balade, 1986.
  • Vašarište, zbirka satiričnih pjesama (neobjavljena)

Neka djela su mu prevedena i na mađarski jezik, a preveo ih je bački hrvatski književnik Matija Molcer.

Izvori

  1. ↑ Radio-Subotica, Nastavlja se državni projekt stvaranja bunjevačke nacije, 18. kolovoza 2007.
  • Geza Kikić, Antologija poezije bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
  • Naco Zelić, Pisana hrvatska riječ u Bačkoj danas, Klasje naših ravni, br.1-2/2003., str. 80.
  • Milovan Miković, Pisma drži sve kajase u: Život i smrt u gradu, Subotica, 1999., 163.-175.
  • Glasnik Pučke kasine 1878. br.71/2009. Lazar Merković: Svestrana pjesnička ličnost

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Ivan Pančić koji govori o hrvatskom književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Pančić&oldid=2159602"