Crkveni Oci: razlika između inačica
Nova stranica: 200px|thumb|desno|[[Sveti Ivan Zlatousti, jedan od crkvenih otaca.]] '''Crkveni oci''' su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stolj... |
m robot Dodaje: sh:Crkveni oci |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
[[el:Εκκλησιαστικοί Πατέρες]] |
[[el:Εκκλησιαστικοί Πατέρες]] |
||
[[en:Church Fathers]] |
[[en:Church Fathers]] |
||
| ⚫ | |||
[[eo:Patroj de la Eklezio]] |
[[eo:Patroj de la Eklezio]] |
||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
[[fr:Pères de l'Église]] |
[[fr:Pères de l'Église]] |
||
[[fy:Tsjerkfaar]] |
[[fy:Tsjerkfaar]] |
||
[[gl:Pais da Igrexa]] |
[[gl:Pais da Igrexa]] |
||
| ⚫ | |||
[[ko:교부]] |
|||
[[ |
[[hu:Egyházatyák]] |
||
[[ia:Patres del Ecclesia]] |
[[ia:Patres del Ecclesia]] |
||
[[id:Bapa Gereja]] |
|||
[[it:Padre della Chiesa]] |
[[it:Padre della Chiesa]] |
||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
[[ |
[[ko:교부]] |
||
[[lb:Kierchepappen]] |
[[lb:Kierchepappen]] |
||
[[hu:Egyházatyák]] |
|||
[[ml:ആദ്യകാല സഭാപിതാക്കന്മാര്]] |
[[ml:ആദ്യകാല സഭാപിതാക്കന്മാര്]] |
||
[[nl:Kerkvader]] |
[[nl:Kerkvader]] |
||
| ⚫ | |||
[[no:Kirkefedre]] |
[[no:Kirkefedre]] |
||
[[pl:Ojcowie Kościoła]] |
[[pl:Ojcowie Kościoła]] |
||
| Redak 51: | Redak 51: | ||
[[ru:Отцы Церкви]] |
[[ru:Отцы Церкви]] |
||
[[sco:Kirk Faithers]] |
[[sco:Kirk Faithers]] |
||
[[sh:Crkveni oci]] |
|||
[[sk:Cirkevný otec (stredovek)]] |
[[sk:Cirkevný otec (stredovek)]] |
||
[[sl:Cerkveni očetje]] |
[[sl:Cerkveni očetje]] |
||
[[sr:Црквени оци]] |
[[sr:Црквени оци]] |
||
| ⚫ | |||
[[sv:Kyrkofader]] |
[[sv:Kyrkofader]] |
||
[[sw:Babu wa Kanisa]] |
|||
[[uk:Отці Церкви]] |
[[uk:Отці Церкви]] |
||
[[zh:教会父老]] |
[[zh:教会父老]] |
||
Inačica od 4. prosinca 2009. u 10:39
Crkveni oci su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stoljeća kršćanstva. Crkva je do 4. stoljeća ovaj pojam primjenjivala isključivo na biskupe, koji su bili oci pojedine mjesne Crkve, a time i oci svakog vjernika rođena na duhovni život u Crkvi. Od 5. stoljeća ovaj pojam se pridaje i svećenicima (npr. sv. Jeronim) i đakonima (npr. sv. Efrem). Poznati su i pod nazivom crkveni naučitelji.
Za naslov crkvenog oca potrebni su određeni uvjeti: svetost života, pravovjerni nauk, drevnost (starina) i Crkveno odobrenje. Oblikovali su teologiju na temeljima Svetoga pisma. Odlikovali su se uzornim životom i svetošću. Neki od njih se slave kao sveci. Život i književnu djelatnost starih crkvenih otaca proučava patrologija.
Apostolski oci
Apostolski oci su najraniji crkveni oci, koji su živjeli unutar dvije generacije nakon Isusovih apostola. Među njih se ubrajaju papa Klement I., sv. Ignacije Antiohijski i sv. Polikarp iz Smirne]]. Među spise apostolskih otaca uvrštavaju se spisi Herma Pastir i Didakhe, ali nije im poznat autor.
Grčki crkveni oci
Grčki crkveni oci su kršćanski oci, koji su pisali na grčkome jeziku. Četiri velika grčka crkvena oca su: sv. Bazilije Veliki, sv. Grgur Nazijanski, sv. Ivan Zlatousti i sv. Atanazije Aleksandrijski. Među ostalima su: sv. Irenej Lionski, sv. Klement Aleksandrijski, Ćiril Aleksandrijski i dr.
Latinski crkveni oci
Latinski crkveni oci su kršćanski oci, koji su pisali na latinskom jeziku. Četiri velika latinska crkvena oca su: sv. Ambrozije, sv. Augustin, sv. Jeronim i sv. Grgur Veliki. Ostali su Tertulijan i sv. Ciprijan.
Apologetski oci
Apologetski oci ili apolegeti branili su kršćanske vjerske doktrine. Odgovarali su na kritike filozofa. Među najvažnijima su: sv. Justin Mučenik, sv. Atenagora i Tacijan Sirski.
Pustinjski crkveni oci
Živjeli su u prvim samostanima u egipatskoj pustinji. Premda nisu puno pisali, njihov utjecaj je velik. Među najvažnijima su: sv. Antun Pustinjak, sv. Pahomije i sv. Efrem.