Pastrvke: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ex13 (razgovor | doprinosi)
maknuto dz
m dodane dvije vrste s hrvatskim imenima
Redak 53: Redak 53:
****''[[Salmo salar]]''
****''[[Salmo salar]]''
*****''Salmo salar sebago''
*****''Salmo salar sebago''
****[[Jadranska pastrva]] ''Salmo obtusirostris''
****''[[Salmo obtusirostris]]''
****[[Potočna pastrva]] ''Salmo trutta''
***''[[Salvelinus]]'' <!--- Char and trout (e.g. [[Brook trout]], [[Lake trout]])-->
***''[[Salvelinus]]'' <!--- Char and trout (e.g. [[Brook trout]], [[Lake trout]])-->
***''[[Salvethymus]]''
***''[[Salvethymus]]''

Inačica od 21. lipnja 2010. u 22:47

Salmonide
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Actinopterygii
Nadred:Protacanthopterygii
Red:Salmoniformes
Porodica:Salmonidae
podporodice:
Baze podataka

Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii). Kako red ima samo jednu porodicu (monotipična porodica), pastrvke Salmonidae[1], često se nazivi "lososi" koriste i za porodicu, kao i "pastrvke" uz porodicu i za red. Ova skupina obuhvaća cijeli niz u kulinarstvu vrlo cijenjenih vrsta riba.

Rasprostranjenost

Ova je skupina prvobitno nastanjivala samo vode sjeverne polutke: Europe, Azije (osim Arapskog poluotoka, Indijskog potkontinenta i jugoistočne Azije), sjevera sjeverne Amerike, Islanda i Grenlanda. Lososi žive ili cijeli život u slatkim vodama, ili se u njima samo mrijeste i legu, da bi potom otišle u najbliže more. Te vrste zatim žive u moru dok ne dosegnu spolnu zrelost. Tada ponovo odlaze na mriješćenje u slatke vode u kojima su se izlegle.

Neke vrste lososa ljudi su iz gospodarskih razloga uveli i u druge dijelove svijeta, između ostalih i zemlje južne polutke s umjerenom klimom, kao što su Novi Zeland, Čile i Argentina.

Osobine

Salmonide (kako se ova skupina često naziva) imaju izduženo tijelo koje je u poprečnom presjeku ovalno. Trbušna peraja im je u sredini tijela. Između samo jedne leđne i repne peraje većina vrsta ima malenu masnu peraju. Kralježnica im ima između 50 i 75 kralježaka a zadnja tri, koji čine repni korijen, savinuta su lučno prema gore. Škrge imaju 7 do 20 škržnih listova smještenih na 4 škržna luka. Imaju dobro razvijenu neprekinutu bočnu prugu. Duljina im se kreće od 12 cm pa do 1,50 m.

Podporodice s rodovima i neke vrste

Izvori

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2006. ISBN 953-6036-38-X