Pastrvke: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodane dvije vrste s hrvatskim imenima
m dodano još jedno hrvatsko ime
Redak 48: Redak 48:
**** ''[[Oncorhynchus gorbuscha]]''
**** ''[[Oncorhynchus gorbuscha]]''
**** ''[[Oncorhynchus nerka]]''
**** ''[[Oncorhynchus nerka]]''
**** ''[[Oncorhynchus mykiss]]''
**** [[Kalifornijska pastrva]] ''Oncorhynchus mykiss''
***''[[Parahucho]]''
***''[[Parahucho]]''
***''[[Salmo]]'' <!--- Atlantic salmon and trout-->
***''[[Salmo]]'' <!--- Atlantic salmon and trout-->
Redak 61: Redak 61:
{{izvori}}
{{izvori}}


[[Kategorija: Zrakoperke]]
[[Kategorija: Lososi| ]]
[[Kategorija: Lososi| ]]
<!-- interwiki -->


[[bs:Salmonidae]]
[[bs:Salmonidae]]

Inačica od 22. lipnja 2010. u 08:28

Salmonide
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Actinopterygii
Nadred:Protacanthopterygii
Red:Salmoniformes
Porodica:Salmonidae
podporodice:
Baze podataka

Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii). Kako red ima samo jednu porodicu (monotipična porodica), pastrvke Salmonidae[1], često se nazivi "lososi" koriste i za porodicu, kao i "pastrvke" uz porodicu i za red. Ova skupina obuhvaća cijeli niz u kulinarstvu vrlo cijenjenih vrsta riba.

Rasprostranjenost

Ova je skupina prvobitno nastanjivala samo vode sjeverne polutke: Europe, Azije (osim Arapskog poluotoka, Indijskog potkontinenta i jugoistočne Azije), sjevera sjeverne Amerike, Islanda i Grenlanda. Lososi žive ili cijeli život u slatkim vodama, ili se u njima samo mrijeste i legu, da bi potom otišle u najbliže more. Te vrste zatim žive u moru dok ne dosegnu spolnu zrelost. Tada ponovo odlaze na mriješćenje u slatke vode u kojima su se izlegle.

Neke vrste lososa ljudi su iz gospodarskih razloga uveli i u druge dijelove svijeta, između ostalih i zemlje južne polutke s umjerenom klimom, kao što su Novi Zeland, Čile i Argentina.

Osobine

Salmonide (kako se ova skupina često naziva) imaju izduženo tijelo koje je u poprečnom presjeku ovalno. Trbušna peraja im je u sredini tijela. Između samo jedne leđne i repne peraje većina vrsta ima malenu masnu peraju. Kralježnica im ima između 50 i 75 kralježaka a zadnja tri, koji čine repni korijen, savinuta su lučno prema gore. Škrge imaju 7 do 20 škržnih listova smještenih na 4 škržna luka. Imaju dobro razvijenu neprekinutu bočnu prugu. Duljina im se kreće od 12 cm pa do 1,50 m.

Podporodice s rodovima i neke vrste

Izvori

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb 2006. ISBN 953-6036-38-X