Štipavci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Škorpion''' ili '''štipavac''' je red u razredu paučnjaki koji spadaju pod člankonoscima. Tipično za škorpioni je da su dvodjelne; škorpioni su pokrivene sa trvdom v...
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{Taksokvir
'''Škorpion''' ili '''štipavac''' je red u razredu [[paučnjaki]] koji spadaju pod [[člankonosci]]ma. Tipično za škorpioni je da su dvodjelne; škorpioni su pokrivene sa trvdom vanjske. Kod [[glave]] imaju dvoje [[klješt]]eve potput[[škare]]. Na svoje dugačke pedipalpe ima dvoja [[klješt]]a s kojima može uhvatiti svoje jelo. Kao svi drugi [[paučnaki]] imaju škorpioni osam [[noge]]. Najnatražni dio je potput [[rep]]a, koji završava u jedan [[otrov]]ni [[žalac]], gdje ima [[otrov]]ne žljiezde.
| naziv = Štipavci
| boja = pink
| slika = Asian forest scorpion in Khao Yai National Park.JPG
| slika_širina = 210px
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Arthropoda]]
| unranked_classis = [[Arachnomorpha]]
| subphylum = [[Chelicerata]]
| classis = [[Arachnida]]
| ordo = '''Scorpiones'''
| ordo_autorstvo = [[Carl Ludwig Koch|C. L. Koch]], 1837
| razdioba_stupanj =
| razdioba =
}}
'''Škorpion''' ili '''štipavac''' je red u razredu [[paučnjaci|paučnjaka]] koji spadaju pod [[člankonošci|člankonožaca]].


Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjske tvari. Kod [[glava|glave]] imaju dva [[kliješta]] poput [[škare|škara]], s kojima može uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam [[noge|nogu]]. Stražnji dio je poput [[rep]]a, koji završava u jednim [[otrov]]nim [[žalac|žalcem]], gdje ima [[otrov]]ne žlijezde.
== Anatomija ==

Škorpioni spadaju po razredu [[paučnaki]; drugi redovi u razredu [[arachnida]] su [[pauci]], [[grinje]], [[lažiškorpioni]] i [[kloševe]]. Škorpioni su [[člankonošci]], to znači da nemaju [[kičmu]], nego imaju
Škorpioni spadaju po razredu u paučnjake, zajedno s [[pauci]]ma, [[grinje|grinja]] i dr. Škorpioni su [[člankonošci]], to znači da nemaju [[kralježnica|kralježnicu]], nego imaju članke.

Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji ([[fosil]]i potječu još iz [[silur]]a. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod [[list|lišća]] i [[kamen]]ja, a [[noć]]u se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.

[[Otrov]] škorpiona je [[neurotoksin|neurotoksičan]] i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.

[[Kategorija:Paučnjaci]]
{{Mrva-život}}

[[ar:عقرب]]
[[an:Scorpiones]]
[[ay:Ajarankhu]]
[[az:Əqrəb]]
[[bn:বৃশ্চিক (কাঁকড়াবিছে)]]
[[bs:Škorpija]]
[[br:Krug]]
[[bg:Скорпиони]]
[[ca:Escorpí]]
[[cs:Štíři]]
[[cy:Sgorpion]]
[[da:Skorpion]]
[[de:Skorpione]]
[[nv:Séigoʼ]]
[[et:Skorpionilised]]
[[el:Σκορπιός (αρθρόποδο)]]
[[en:Scorpion]]
[[es:Scorpiones]]
[[eo:Skorpio]]
[[eu:Scorpiones]]
[[fa:کژدم]]
[[fr:Scorpiones]]
[[gl:Escorpión]]
[[gan:剪人蟲]]
[[ko:전갈]]
[[hi:बिच्छू]]
[[io:Skorpiono]]
[[id:Kalajengking]]
[[it:Scorpiones]]
[[he:עקרבאים]]
[[ka:მორიელები]]
[[ku:Dûpişk]]
[[la:Scorpiones]]
[[lv:Skorpioni]]
[[lt:Skorpionai]]
[[hu:Skorpiók]]
[[mk:Скорпија]]
[[mg:Maingoka]]
[[ml:തേൾ]]
[[cdo:Kiék]]
[[nah:Colōtl]]
[[nl:Schorpioenen]]
[[ja:サソリ]]
[[no:Skorpioner]]
[[nn:Skorpionar]]
[[oc:Scorpiones]]
[[pl:Skorpiony]]
[[pt:Escorpião]]
[[ro:Scorpion]]
[[qu:Sira-sira]]
[[ru:Скорпионы]]
[[sq:Akrepi]]
[[scn:Scurpiuni]]
[[simple:Scorpion]]
[[sk:Šťúry]]
[[sl:Ščipalci]]
[[so:Dabaqallooc]]
[[sr:Скорпије]]
[[sh:Škorpion]]
[[fi:Skorpionit]]
[[sv:Skorpioner]]
[[tl:Alakdan]]
[[ta:தேள்]]
[[te:తేలు]]
[[th:แมงป่อง]]
[[tg:Каждум]]
[[tr:Akrep]]
[[uk:Скорпіони]]
[[vi:Bọ cạp]]
[[wa:Scoirpion]]
[[zh-yue:蠍子]]
[[zh:蠍子]]

Inačica od 29. lipnja 2010. u 01:51

Štipavci
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Potkoljeno:Chelicerata
Razred:Arachnida
Red:Scorpiones
C. L. Koch, 1837
Baze podataka

Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonožaca.

Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjske tvari. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima može uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava u jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.

Škorpioni spadaju po razredu u paučnjake, zajedno s paucima, grinja i dr. Škorpioni su člankonošci, to znači da nemaju kralježnicu, nego imaju članke.

Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji (fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.

Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.

Nedovršeni članak Štipavci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.