Štipavci: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
| razdioba = |
| razdioba = |
||
}} |
}} |
||
'''Škorpion''' ili '''štipavac''' je red u razredu [[paučnjaci|paučnjaka]] koji spadaju pod [[člankonošci| |
'''Škorpion''' ili '''štipavac''' je red u razredu [[paučnjaci|paučnjaka]] koji spadaju pod [[člankonošci|člankonošce]]. |
||
Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom |
Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjskom tvari. Kod [[glava|glave]] imaju dva [[kliješta]] poput [[škare|škara]], s kojima mogu uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam [[noge|nogu]]. Stražnji dio je poput [[rep]]a, koji završava u jednim [[otrov]]nim [[žalac|žalcem]], gdje ima [[otrov]]ne žlijezde. |
||
Škorpioni spadaju |
Škorpioni spadaju u razredu paučnjaka, zajedno s [[pauci]]ma, [[grinje|grinja]] i dr. Škorpioni su [[člankonošci]], to znači da nemaju [[kralježnica|kralježnicu]], nego imaju članke. |
||
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji ([[fosil]]i potječu još iz [[silur]]a. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod [[list|lišća]] i [[kamen]]ja, a [[noć]]u se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm. |
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji ([[fosil]]i potječu još iz [[silur]]a. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod [[list|lišća]] i [[kamen]]ja, a [[noć]]u se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm. |
||
Inačica od 29. lipnja 2010. u 01:53
| Štipavci | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Potkoljeno: | Chelicerata |
| Razred: | Arachnida |
| Red: | Scorpiones C. L. Koch, 1837 |
| Baze podataka | |
Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.
Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjskom tvari. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava u jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.
Škorpioni spadaju u razredu paučnjaka, zajedno s paucima, grinja i dr. Škorpioni su člankonošci, to znači da nemaju kralježnicu, nego imaju članke.
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji (fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.
Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.
