Kler: razlika između inačica
m robot Dodaje: zh:圣职人员 |
manja dorada |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Kler''' |
'''Kler''' ima dva slična značenja: |
||
#[[katoličanstvo|katoličko]] [[svećenstvo]], [[pravoslavlje|pravoslavno]] sveštenstvo; |
#[[katoličanstvo|katoličko]] [[svećenstvo]], [[pravoslavlje|pravoslavno]] sveštenstvo; |
||
#hijerarhijski organizirano [[kršćanstvo|kršćansko]] svećenstvo bez obzira na [[crkva|crkvu]] kojoj pripada. |
#hijerarhijski organizirano [[kršćanstvo|kršćansko]] svećenstvo bez obzira na [[crkva|crkvu]] kojoj pripada.<ref>''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]''</ref> |
||
([[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]) |
|||
Riječ '''kler''' (sinonim: '''klir''') u Bibliji označava božju baštinu, izabrani (izraelski) narod. U [[grčki|grčkom]] riječ '''hleros''' znači ždrijeb, odnosno ždrijebom određenu stvar ili osobu (javni dužnosnici u grčkim demokracijama birani su ždrijebom). Otuda nastaje [[latinski|kasnolatinska]] riječ '''clerus''', a u [[staroslavenski|staroslavenskom]] riječ '''kliros''' označava zajednicu svećenika. |
Riječ '''kler''' (sinonim: '''klir''') u Bibliji označava božju baštinu, izabrani (izraelski) narod. U [[grčki|grčkom]] riječ '''hleros''' znači ždrijeb, odnosno ždrijebom određenu stvar ili osobu (javni dužnosnici u grčkim demokracijama birani su ždrijebom). Otuda nastaje [[latinski|kasnolatinska]] riječ '''clerus''', a u [[staroslavenski|staroslavenskom]] riječ '''kliros''' označava zajednicu svećenika. |
||
| Redak 11: | Redak 10: | ||
Klerici kao poseban stalež postoje u [[katoličanstvo|katoličkim]], [[pravoslavlje|pravoslavnim]] i [[monofiziti|monofizitskim]] crkvama. [[Protestanti]] odbacuju pojam klera, držeći se [[Martin Luther|Lutherove]] nauke o općem svećenstvu svih vjernika. |
Klerici kao poseban stalež postoje u [[katoličanstvo|katoličkim]], [[pravoslavlje|pravoslavnim]] i [[monofiziti|monofizitskim]] crkvama. [[Protestanti]] odbacuju pojam klera, držeći se [[Martin Luther|Lutherove]] nauke o općem svećenstvu svih vjernika. |
||
== Izvori == |
|||
{{reflist}} |
|||
[[Kategorija:Crkvene službe]] |
[[Kategorija:Crkvene službe]] |
||
[[Kategorija:Kanonsko pravo]] |
[[Kategorija:Kanonsko pravo]] |
||
Inačica od 15. kolovoza 2010. u 17:50
Kler ima dva slična značenja:
- katoličko svećenstvo, pravoslavno sveštenstvo;
- hijerarhijski organizirano kršćansko svećenstvo bez obzira na crkvu kojoj pripada.[1]
Riječ kler (sinonim: klir) u Bibliji označava božju baštinu, izabrani (izraelski) narod. U grčkom riječ hleros znači ždrijeb, odnosno ždrijebom određenu stvar ili osobu (javni dužnosnici u grčkim demokracijama birani su ždrijebom). Otuda nastaje kasnolatinska riječ clerus, a u staroslavenskom riječ kliros označava zajednicu svećenika.
U ranokršćansko doba izraz kler označava čitavu zajednicu (općinu) vjernika. Svaka takva zajednica naziva se crkva. Postepeno, stvaranjem čvrste crkvene hijerarhije (pokornost biskupu koji vodi zajednicu kao što monarh vodi državu) i stvaranjem ideje jedne Crkve, pojam "kler" suzuje se na tzv. "duhovni stalež", svećenike (i one koje se pripremaju za svećenike) i redovnike i redovnice.
Nasuprot klericima, svi ostali vjernici označavaju se imenom laik (ili puk). Član klera naziva se klerik; laik postaje klerikom kad primi prvu tonzuru. Klerici su u katoličkoj crkvi podijeljeni u niže i više redove, a najviši red je episkopat. Svi klerici moraju biti inkardinirani (doslovno: "ustožereni", tj. moraju pripadati) u dijecezi ili redu. Kanonsko pravo određuje klericima razne dužnosti i prava. Politička i društvena koncepcija koja značaj klera proširuje i na svjetovno područje naziva se klerikalizam.
Klerici kao poseban stalež postoje u katoličkim, pravoslavnim i monofizitskim crkvama. Protestanti odbacuju pojam klera, držeći se Lutherove nauke o općem svećenstvu svih vjernika.