Benzen

Struktura benzena

Benzen je najjednostavniji aromatski ugljikovodik. Empirijska formula mu je C₆H₆.

Znanstvenici su dugo pokušavali odrediti strukturnu formulu. Njemački kemičar Friedrich August Kekulé von Stradonitz to je postigao tako da je naizmjenice postavio jednostruke i dvostruke veze između atoma ugljika.

Može se crtati i s jednostrukom vezom između atoma ugljika i kružnicom unutar šesterokuta što se naziva benzenov prsten. Svi aromatski ugljikovodici imaju jedan ili više benzenovih prstenova.

Dobivanje

• Frakcijskom destilacijom katrana kamenog ugljena
• Sintezom tri molekule etina (C₂H₂)

Svojstva

Benzen je bezbojna tekućina, jakog mirisa. Vrije na 80 °C. Pri temperaturi nižoj od 5.5°C skrućuje se u bijelu kristalnu tvar. U vodi se ne otapa, ali se otapa u organskim otapalima

Benzen otapa masti i ulja, smole i boje.

Benzenove pare su veoma otrovne i uzrokuju leukemiju. Proizvodi dobiveni iz benzena nisu otrovni kao benzen.

Lako je zapaljiv. Zapaljen gori čađavim plamenom.

2C₆H₆ + 15O₂ → 12CO₂ + 6H₂O

Zbog postojanja jednostrukih i dvostrukih veza stupa u reakcije adicije i supstitucije.

Supstitucija:

C₆H₆ + Br₂ → C₆H₅Br + HBr

Adicija:

C₆H₆ + 3Cl₂ → C₆H₆Cl₆

Upotreba

Koristi se kao otapalo, zatim za proizvodnju lijekova, boja, lakova, plastičnih masa, eksploziva, sredstava za pranje , insekticida. Benzen se sve više izbjegava u industriji jer je otrovan i jak je kancerogen. Upravo zbog njegovog štetnog djelovanja, u industriji ga zamjenjuju njegovi derivati koji nisu toliko štetni za ljudsko zdravlje, npr. toluen.

Izvori

Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA Predložak:Link FA