Šime Đodan: razlika između inačica
m robot Dodaje: sl:Šime Đodan |
|||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
==Politička karijera== |
==Politička karijera== |
||
[[Brijunski plenum]] i studentska previranja 1968. uvode Đodana u politiku, a punu politizaciju ostvaruje kao gospodarski tajnik i član predsjedništva [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u razdoblju [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Na Đodanu je Hrvatsko proljeće ostavilo veliki trag jer postaje javni političar i teoretičara gospodarske eksploatacije Hrvatske, a upravo će postati i žrtva svega toga 1971. Inspiraciju za teze i teorije o eksploataciji Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji tražio je i pronašao u predratnim djelima svog učitelja i mentora Rudolfa Bićanića. Posebno u njegovoj studiji i HSS-ovom političkom pamfletu iz 1938. ''Ekonomska podloga hrvatskog pitanja''. U teorijsko-političkim polemikama koje su uslijedile sa [[Stipe |
[[Brijunski plenum]] i studentska previranja 1968. uvode Đodana u politiku, a punu politizaciju ostvaruje kao gospodarski tajnik i član predsjedništva [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u razdoblju [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Na Đodanu je Hrvatsko proljeće ostavilo veliki trag jer postaje javni političar i teoretičara gospodarske eksploatacije Hrvatske, a upravo će postati i žrtva svega toga 1971. Inspiraciju za teze i teorije o eksploataciji Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji tražio je i pronašao u predratnim djelima svog učitelja i mentora Rudolfa Bićanića. Posebno u njegovoj studiji i HSS-ovom političkom pamfletu iz 1938. ''Ekonomska podloga hrvatskog pitanja''. U teorijsko-političkim polemikama koje su uslijedile sa [[Stipe Šuvar|Stipom Šuvarom]] u Kolu, Našim temama i Vjesniku Đodan je izrastao u jednog od glavnih ideologa masovnog pokreta iz 1971. U tom razdoblju svoju teoriju i teorijske analize popularizirao je na javnim govornicama, masovnim mitinzima i tribinama cijele Hrvatske. O tome koliki je utjecaj Đodan imao na javnost govori i to što je sam [[Josip Broz Tito]] zatražio da ga se uhiti: "''Vi stalno tu spominjete neke, imenujte ih, kao što su Đodan, Veselica i đavo da ih zna kako se zovu (...) Dajte, sakupite tu svu pisaniju, što oni izjavljuju, i lijepo dajte tu fasciklu tužiocu, pa neka on postupa. (...) Imate li vi namjeru da te ljude i na taj način onemogućite da dalje rovare? Nisam to ovdje čuo. Ja hoću konkretno da znam.''"<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> |
||
1972. Đodan je uhićen, a istražni i sudski postupak trajao je do 1974. Osuđen je na šest godina zatvora (i četiri godine zabrane javnog nastupa), od kojih je punih pet odležao u zatvoru u Lepoglavi. U tom najtežem dijelu života krajnje se korektno ponio jedino njegov matični fakultet. I to tako da je Bogdan Zlarić, na zgražanje tadašnjih vlasti, napisao rješenje o mirovanju radnog odnosa za vrijeme istrage, koje je žrtvi političkog progona omogućilo neprekinuti tijek radnog staža i primanje plaće. U središte javnosti dolazi ponovo u kolovozu 1991. kao posebni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] dobiva priliku govoriti u [[Sinj]]u na otvaranju sinjske Alke: "''San o Garašaninovu nacrtanju, koji nije ni bio neki naročito pametni program, san Vuka Karadžića, koji je bio primitivac, i brbljarije Dobrice Ćosića - a ovdje je i moj prijatelj Brković koji je napisao da oni Dobricama u Crnoj Gori rade one stvari. I tako, neka se oni koji su po rastu manji od nas u prosjeku 15 centimetara i imaju šiljate glave - vjerojatno imaju i manji mozak - okane nas Dinaraca, jer smo mi jači od njih i kad nemamo dinara, a to je jednostavano zato jer imamo maraka i dolara.''"<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> Zbog toga govora Đodan je postao ministar obrane Republike Hrvatske. Đodanov ministarski mandat trajao je samo petnaest dana i tako postao ministar s najkraćim mandatom u Hrvatskoj. |
1972. Đodan je uhićen, a istražni i sudski postupak trajao je do 1974. Osuđen je na šest godina zatvora (i četiri godine zabrane javnog nastupa), od kojih je punih pet odležao u zatvoru u Lepoglavi. U tom najtežem dijelu života krajnje se korektno ponio jedino njegov matični fakultet. I to tako da je Bogdan Zlarić, na zgražanje tadašnjih vlasti, napisao rješenje o mirovanju radnog odnosa za vrijeme istrage, koje je žrtvi političkog progona omogućilo neprekinuti tijek radnog staža i primanje plaće. U središte javnosti dolazi ponovo u kolovozu 1991. kao posebni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] dobiva priliku govoriti u [[Sinj]]u na otvaranju sinjske Alke: "''San o Garašaninovu nacrtanju, koji nije ni bio neki naročito pametni program, san Vuka Karadžića, koji je bio primitivac, i brbljarije Dobrice Ćosića - a ovdje je i moj prijatelj Brković koji je napisao da oni Dobricama u Crnoj Gori rade one stvari. I tako, neka se oni koji su po rastu manji od nas u prosjeku 15 centimetara i imaju šiljate glave - vjerojatno imaju i manji mozak - okane nas Dinaraca, jer smo mi jači od njih i kad nemamo dinara, a to je jednostavano zato jer imamo maraka i dolara.''"<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> Zbog toga govora Đodan je postao ministar obrane Republike Hrvatske. Đodanov ministarski mandat trajao je samo petnaest dana i tako postao ministar s najkraćim mandatom u Hrvatskoj. |
||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
Udarni govor Đodan je održao 4. svibnja 1990. na zagrebačkoj Peščenici: "''Znamo mi gdje je granica drevne hrvatske države. Neće ona vječno biti na Uni. Poručujemo to, ne komunistima, jer ih nema, nego četnicima (...) Neće proći ni pet godina, a ovaj će se barjak vijoriti navrh gore Romanije.''"<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> Retorička neumjerenost, simbolička višeznačnost i mogućnost različitih interpretacija (sam je Đodan u kasnijim intervjuima dao pet-šest različitih tumačenja smisla svoje izjave), te verbalna razuzdanost i ignoriranje svih obzira o govorničkom bontonu bile su konstante njegove političke retorike. Tako je, primjerice, ostalo upamćeno njegovo predizborno obećanje kako će Hrvati iz dijaspore uložiti u zemlju 150 milijardi dolara. Pamti se i javna tvrdnja kako Hrvata, zapravo, ima više od 12 milijuna. U svojim verbalnim ispadima nije štedio ni svoje stranačke kolege te je tako Žarku Domljanu rekao: "''Niste vi, gospodine, faraon.''"<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> U predizbornoj polemici sa Slobodanom Langom u Dubrovniku ustvrdio je: "''Ima Slobodan Lang i drugu babu.''"<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> Dok je iz saborskih kluba poručio lordu Carringtonu: "''Kad taj Carrington dođe ponovo u Hrvatsku treba ga objesiti o rep konja bana Jelačića, jer to je razbojnik jedan."<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> Narugao se i s Matom Granićem: "''Pitam se što radi naš ministar vanjskih poslova po Kanadi, što, valjda, lovi jelene, kada su ovdje problemi i ovdje je rat."<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> Verbalne žaoke upućivao je i Anti Markoviću, guvernerima Hrvatske narodne banke Anti Čičin-Šainu, Peri Jurkoviću te desecima drugih javnih osoba.<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> |
Udarni govor Đodan je održao 4. svibnja 1990. na zagrebačkoj Peščenici: "''Znamo mi gdje je granica drevne hrvatske države. Neće ona vječno biti na Uni. Poručujemo to, ne komunistima, jer ih nema, nego četnicima (...) Neće proći ni pet godina, a ovaj će se barjak vijoriti navrh gore Romanije.''"<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> Retorička neumjerenost, simbolička višeznačnost i mogućnost različitih interpretacija (sam je Đodan u kasnijim intervjuima dao pet-šest različitih tumačenja smisla svoje izjave), te verbalna razuzdanost i ignoriranje svih obzira o govorničkom bontonu bile su konstante njegove političke retorike. Tako je, primjerice, ostalo upamćeno njegovo predizborno obećanje kako će Hrvati iz dijaspore uložiti u zemlju 150 milijardi dolara. Pamti se i javna tvrdnja kako Hrvata, zapravo, ima više od 12 milijuna. U svojim verbalnim ispadima nije štedio ni svoje stranačke kolege te je tako Žarku Domljanu rekao: "''Niste vi, gospodine, faraon.''"<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> U predizbornoj polemici sa Slobodanom Langom u Dubrovniku ustvrdio je: "''Ima Slobodan Lang i drugu babu.''"<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> Dok je iz saborskih kluba poručio lordu Carringtonu: "''Kad taj Carrington dođe ponovo u Hrvatsku treba ga objesiti o rep konja bana Jelačića, jer to je razbojnik jedan."<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> Narugao se i s Matom Granićem: "''Pitam se što radi naš ministar vanjskih poslova po Kanadi, što, valjda, lovi jelene, kada su ovdje problemi i ovdje je rat."<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> Verbalne žaoke upućivao je i Anti Markoviću, guvernerima Hrvatske narodne banke Anti Čičin-Šainu, Peri Jurkoviću te desecima drugih javnih osoba.<ref>[http://www.biografije.org/djodan.htm Životopis Šime Đodana]</ref> |
||
Tijekom svoje znanstvene karijere objavio je više knjiga i studija o robnoj proizvdonji, gospodarskom razvoju i djelovanju zakona vrijednosti te gospodarskom položaju Hrvatske. |
Tijekom svoje znanstvene karijere objavio je više knjiga i studija o robnoj proizvdonji, gospodarskom razvoju i djelovanju zakona vrijednosti te gospodarskom položaju Hrvatske. |
||
==Smrt== |
==Smrt== |
||
Inačica od 16. studenoga 2010. u 11:44
| Šime Đodan | |
| 3. ministar obrane Republike Hrvatske | |
|---|---|
| trajanje službe 2. srpnja 1991. – 17. srpnja 1991. | |
| Prethodnik | Martin Špegelj |
| Nasljednik | Luka Bebić |
| Rođenje | 27. prosinca 1927., Rodaljice kod Benkovca, Hrvatska |
| Smrt | 2. listopada 2007., Dubrovnik, Hrvatska |
| Politička stranka | HDZ |
Šime Đodan (27. prosinca 1927., Rodaljice kod Benkovca - 2. listopada 2007., Dubrovnik), hrvatski političar i ekonomist.
Mladost i naobrazba
Đodan je rođen u selu Rodaljice kod Benkovca od oca Jure Ninčevića Đodana, seoskog činovnika, i majke Marije (rođene Kamber). Za vrijeme okupacije prekida školovanje jer mu otac ne dopušta da primi svjedodžbu na talijanskom jeziku.[1] Otac mu je poginuo u borbi protiv četnika kao partizan. 1944. Od 1943. surađuje sa NOP-om a 1944. stupa u operativne jedinice NOV i POJ gdje ostaje do kraja rata. U ratu je više puta ranjavan. Vršio je dužnost zapovjednika voda i komesara čete. Rat provodi i na vojnoj obuci u Karlovcu. 1949. završio je vojno-političko učilište u Beogradu, a 1953. Višu vojnu akademiju topničkog smjera u Ćupriji. Kao poručnik služio je u Jugoslavenskoj ratnoj mornarici od 1944. do 1956. te u međuvremenu polazio i završio više razrede gimnazije u Zagrebu i Banjoj Luci. Napušta vojsku u činu poručnika. 1960. diplomira na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a sljedeće je godine izabran za asistenta na Katedri za političku ekonomiju. Asistent postaje vrlo lako jer je imao odličnu pozadinu: sin poginulog borca, i sam partizan, član KPJ, odličan student, marljiv i ambiciozan. Za šest godina Đodan je izgradio zavidnu akademsku karijeru. 1961. predavao je političku ekonomiju na zagrebačkom Pravnom fakultetu. 1962. dobio je stipendiju za postdiplomski studij i studij makroekonomije u Haagu 1962. Pravne znanosti doktorirao je 1964., a ekonomske znanosti 1965. na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. 1967. postaje sveučilišni docent.
Politička karijera
Brijunski plenum i studentska previranja 1968. uvode Đodana u politiku, a punu politizaciju ostvaruje kao gospodarski tajnik i član predsjedništva Matice hrvatske u razdoblju Hrvatskog proljeća. Na Đodanu je Hrvatsko proljeće ostavilo veliki trag jer postaje javni političar i teoretičara gospodarske eksploatacije Hrvatske, a upravo će postati i žrtva svega toga 1971. Inspiraciju za teze i teorije o eksploataciji Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji tražio je i pronašao u predratnim djelima svog učitelja i mentora Rudolfa Bićanića. Posebno u njegovoj studiji i HSS-ovom političkom pamfletu iz 1938. Ekonomska podloga hrvatskog pitanja. U teorijsko-političkim polemikama koje su uslijedile sa Stipom Šuvarom u Kolu, Našim temama i Vjesniku Đodan je izrastao u jednog od glavnih ideologa masovnog pokreta iz 1971. U tom razdoblju svoju teoriju i teorijske analize popularizirao je na javnim govornicama, masovnim mitinzima i tribinama cijele Hrvatske. O tome koliki je utjecaj Đodan imao na javnost govori i to što je sam Josip Broz Tito zatražio da ga se uhiti: "Vi stalno tu spominjete neke, imenujte ih, kao što su Đodan, Veselica i đavo da ih zna kako se zovu (...) Dajte, sakupite tu svu pisaniju, što oni izjavljuju, i lijepo dajte tu fasciklu tužiocu, pa neka on postupa. (...) Imate li vi namjeru da te ljude i na taj način onemogućite da dalje rovare? Nisam to ovdje čuo. Ja hoću konkretno da znam."[2]
1972. Đodan je uhićen, a istražni i sudski postupak trajao je do 1974. Osuđen je na šest godina zatvora (i četiri godine zabrane javnog nastupa), od kojih je punih pet odležao u zatvoru u Lepoglavi. U tom najtežem dijelu života krajnje se korektno ponio jedino njegov matični fakultet. I to tako da je Bogdan Zlarić, na zgražanje tadašnjih vlasti, napisao rješenje o mirovanju radnog odnosa za vrijeme istrage, koje je žrtvi političkog progona omogućilo neprekinuti tijek radnog staža i primanje plaće. U središte javnosti dolazi ponovo u kolovozu 1991. kao posebni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana dobiva priliku govoriti u Sinju na otvaranju sinjske Alke: "San o Garašaninovu nacrtanju, koji nije ni bio neki naročito pametni program, san Vuka Karadžića, koji je bio primitivac, i brbljarije Dobrice Ćosića - a ovdje je i moj prijatelj Brković koji je napisao da oni Dobricama u Crnoj Gori rade one stvari. I tako, neka se oni koji su po rastu manji od nas u prosjeku 15 centimetara i imaju šiljate glave - vjerojatno imaju i manji mozak - okane nas Dinaraca, jer smo mi jači od njih i kad nemamo dinara, a to je jednostavano zato jer imamo maraka i dolara."[3] Zbog toga govora Đodan je postao ministar obrane Republike Hrvatske. Đodanov ministarski mandat trajao je samo petnaest dana i tako postao ministar s najkraćim mandatom u Hrvatskoj.
Udarni govor Đodan je održao 4. svibnja 1990. na zagrebačkoj Peščenici: "Znamo mi gdje je granica drevne hrvatske države. Neće ona vječno biti na Uni. Poručujemo to, ne komunistima, jer ih nema, nego četnicima (...) Neće proći ni pet godina, a ovaj će se barjak vijoriti navrh gore Romanije."[4] Retorička neumjerenost, simbolička višeznačnost i mogućnost različitih interpretacija (sam je Đodan u kasnijim intervjuima dao pet-šest različitih tumačenja smisla svoje izjave), te verbalna razuzdanost i ignoriranje svih obzira o govorničkom bontonu bile su konstante njegove političke retorike. Tako je, primjerice, ostalo upamćeno njegovo predizborno obećanje kako će Hrvati iz dijaspore uložiti u zemlju 150 milijardi dolara. Pamti se i javna tvrdnja kako Hrvata, zapravo, ima više od 12 milijuna. U svojim verbalnim ispadima nije štedio ni svoje stranačke kolege te je tako Žarku Domljanu rekao: "Niste vi, gospodine, faraon."[5] U predizbornoj polemici sa Slobodanom Langom u Dubrovniku ustvrdio je: "Ima Slobodan Lang i drugu babu."[6] Dok je iz saborskih kluba poručio lordu Carringtonu: "Kad taj Carrington dođe ponovo u Hrvatsku treba ga objesiti o rep konja bana Jelačića, jer to je razbojnik jedan."[7] Narugao se i s Matom Granićem: "Pitam se što radi naš ministar vanjskih poslova po Kanadi, što, valjda, lovi jelene, kada su ovdje problemi i ovdje je rat."[8] Verbalne žaoke upućivao je i Anti Markoviću, guvernerima Hrvatske narodne banke Anti Čičin-Šainu, Peri Jurkoviću te desecima drugih javnih osoba.[9]
Tijekom svoje znanstvene karijere objavio je više knjiga i studija o robnoj proizvdonji, gospodarskom razvoju i djelovanju zakona vrijednosti te gospodarskom položaju Hrvatske.
Smrt
Šime Đodan preminuo je 2. listopada 2007. u 79. godini života u Dubrovniku nakon duge bolesti[10] Pogreb se održao 5. listopada 2007. također u Dubrovniku. Preminuo je 2. listopada 2007. u Dubrovniku u osamdesetoj godini života.
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||
.gif){kind=small}