Prijeđi na sadržaj

Andrija Hebrang (sin)

Izvor: Wikipedija
Andrija Hebrang
Rođenje 27. siječnja 1946. (80 god.)
Beograd, Srbija
StrankaHDZ (1990.2024.)
nezavisan (2024.danas)
SuprugaDanijela Vrhovski-Hebrang
ministar zdravstva i socijalne skrbi
Dopredsjednik Vlade
23. prosinca 2003.  25. veljače 2005.
PrethodnikAndro Vlahušić
NasljednikNeven Ljubičić
ministar zdravstva i socijalne skrbi
12. listopada 1993.  14. svibnja 1998.
PrethodnikJuraj Njavro
NasljednikŽeljko Reiner
ministar zdravstva i socijalne skrbi
30. svibnja 1990.  12. kolovoza 1992.
Prethodnikured stvoren
NasljednikJuraj Njavro
6. ministar obrane Republike Hrvatske
11. svibnja 1998.  12. listopada 1998.
PrethodnikGojko Šušak
NasljednikPavao Miljavac

Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Mladost i naobrazba

[uredi | uredi kôd]

Andrija Hebrang rodio se u Beogradu, 1946. godine. Sin je Andrije Hebranga, poznatog hrvatskog političara i Olge Strauss, iz bogate pakračke židovske obitelji. Njegov otac bio je visokopozicionirani član Komunističke partije i partizanski borac, te blizak prijatelj Josipa Broza Tita. Međutim, 1949. njegov otac gubi simpatije među visokim dužnosnicima stranke, optužen je za izdaju i smaknut. Nadnevak njegove smrti je nepoznat, no može se reći da je poginuo 1949. u zatvoru u Beogradu; okolnosti ostaju nepoznate kao i mjesto njegovog tijela.

Mladi Andrija, zajedno s majkom i ostalom obitelji, stavljen je u kućni pritvor 1948. godine. Njegova majka provela je u zatvoru dvanaest godina, pa su djeca živjela s tetkom Ilonom u Zagrebu. Živjeli su siromašno, kako je Ilonin suprug poslan na Goli otok na nekoliko godina, morala je sama uzdržavati troje mlade djece. Andrija je ponovno vidio majku s jedanaest godina, a puštena je iz zatvora 1960. godine Obitelj je bila prisiljena promijeniti prezime u Markovac kako bi Olga lakše našla posao, no Andrija nikada nije prihvatio novo prezime.[1]

Nakon što je završio gimnaziju, Hebrang je pohađao Medicinski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu gdje je obranio doktorat i specijalizirao radiologiju i onkologiju, te postao sveučilišni profesor 1985. godine. Vjenčao se s Danijelom Vrhovski, doktoricom medicinske biokemije na Sveučilištu u Zagrebu i imaju troje djece.

Politička karijera

[uredi | uredi kôd]

Od 1990. godine, kao član Hrvatske demokratske zajednice obnaša niz visokih političkih dužnosti.

Politička karijera u doba Franje Tuđmana (1990. – 1998.)

[uredi | uredi kôd]

Od samog stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata bio je ministar zdravstva u Vladi Republike Hrvatske 1990.1992., pa opet od 1993.1998. Godine 1993. – 1994. obnaša dužnost koordinatora Saniteta oružanih snaga Republike Hrvatske.

U Hrvatskom saboru bio je zastupnik 1993., pa 1995.

Nakon smrti ministra obrane Gojka Šuška 1998. bio je četiri mjeseca ministar obrane, no zbog mimoilaženja sa svojim pomoćnicima podnosi ostavku i privremeno se povlači iz političkog života. Tada se istodobno povlači s dužnosti predsjednika liječničkog konzilija Predsjednika Republike Franje Tuđmana, kojem je bio na čelu od 1996.

Angažman u HIP-u (2000. – 2001.)

[uredi | uredi kôd]

Godine 2001. osniva zajedno sa sinom pokojnog predsjednika Tuđmana Miroslavom Tuđmanom udrugu Hrvatski istinski preporod (HIP) i na izborima za Skupštinu Grada Zagreba u svibnju 2001. biva izabran za gradskog zastupnika.

Povratak u HDZ i priključenje Sanaderu

[uredi | uredi kôd]

Na nagovor predsjednika HDZ-a Ive Sanadera vraća se u stranku, te na 7. Općem Saboru HDZ-a bude izabran za potpredsjednika stranke. Nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na parlamentarnim izborima 2003. obnaša u Sanaderovoj Vladi dužnost potpredsjednika i ministra zdravstva i socijalne skrbi. U prosincu 2004. otišao je na operaciju u Austriju.[2] Ta njegova gesta je izazvala sablazan u hrvatskoj javnosti i protumačena kao nepovjerenje u hrvatski zdravstveni sustav jer se takva operacija po mišljenju hrvatskih liječnika mogla izvesti i u Hrvatskoj.[3] Godine 2005. daje ostavku na dužnosti u Vladi zbog zdravstvenih razloga, te se vraća kao zastupnik u Hrvatski sabor.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a 2008.

[uredi | uredi kôd]

Nakon ponovne pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima 2007., izabran je za zastupnika te na konstituirajućem šestom sazivu Hrvatskog sabora 11. siječnja 2008. postaje predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a.

Na predsjedničkim izborima 2009. bio je predsjednički kandidat. U prvome krugu osvojio je 12,02% glasova, nedovoljno za prolazak u drugi krug. Kandidati ispred njega bili su Milan Bandić (14,84%) i Ivo Josipović (32,44%).[4] Na Hebrangov je prijedlog osnovan 2011. Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.[5]

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Radijacija i zaštita u medicinskoj dijagnostici, Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1987. (suautor Ferdo Petrovčić)[6]
  • Zakon o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju: i drugi propisi zdravstvenog osiguranja, Narodne novine, Zagreb, 1991. (suprireditelj Ivan Mrkonjić)
  • Poboljšanje zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Zagreb, 1997. (i suradnici)[7]
  • Radiologija, Medicinska naklada, 2. izd., Zagreb, 2001., suurednik Marijan Lovrenčić (3. obnovljeno i dopunjeno izd. 2007. suurednica Ratimira Klarić-Čustović[8])
  • Hrvatski registar osoba s invaliditetom: uloga primarne zdravstvene zaštite, (gl. ur), Ministarstvo zdravstva, Zagreb, 2004.
  • Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku, Udruga Hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. – 1991.-Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Zagreb-Zadar, 2013.
  • Hrvatski sanitet tijekom srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1990. – 1995., Medicinska naklada-Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. – 1991., Zagreb – Vukovar, 2015. (autori: Andrija Hebrang i suradnici)[9]

Nagrade i odličja

[uredi | uredi kôd]

Religija

[uredi | uredi kôd]

Hebrang se javno izjasnio da je rimokatoličke vjeroispovijesti.[11]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. - Prljava igra i čudan jezik »dokaza«[neaktivna poveznica]
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2011. Pristupljeno 15. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2009. Pristupljeno 15. svibnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. Predsjednički izbori 2009. (prvi krug): Privremeni službeni rezultati izbora za predsjednika RH, osijek031.com, 26. prosinca 2009., pristupljeno 26. travnja 2017.
  5. Matija Štahan: Direktno ima fotografije kostiju ubijenih u Zrinu; Hebrang: Otkopano je manje od jedan posto grobišta komunističkih žrtava Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. lipnja 2019. (Wayback Machine), Direktno.hr. 22. rujna 2018. Pristupljeno 12. ožujka 2019.
  6. kis.carnet.hr: Radijacija i zaštita u medicinskoj dijagnostici / Andrija Hebrang, Ferdo Petrovčić Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. listopada 2014. (Wayback Machine), pristupljeno 26. listopada 2014.
  7. kis.carnet.hr: Poboljšanje zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima / A. Hebrang i sur. Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. listopada 2014. (Wayback Machine), pristupljeno 26. listopada 2014.
  8. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet: Literatura, konzultacije, ispitni rokovi Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2014. (Wayback Machine), pristupljeno 26. listopada 2014.
  9. Prof. dr. sc. Mate Ljubičić, Andrija Hebrang: Hrvatski sanitet tijekom srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1991.-1995. Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2017. (Wayback Machine), akademija-art.hr, 21. veljače 2016., pristupljeno 20. siječnja 2017.
  10. js/h, Andrija Hebrang dobio nagradu 'Bili smo prvi kada je trebalo'[neaktivna poveznica], direktno.hr, 7. listopada 2016., pristupljeno 20. siječnja 2017.
  11. http://izbori.tportal.hr/kandidati/43144/Katolici-vjerujete-li-im-da-su-vjernici.html

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]