Benkovac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Benkovac. Za naselje u općini Okučani, pogledajte Benkovac (Okučani).
Benkovac
Benkovac (grb).gif
Ulica u gradu
Ulica u gradu
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 11.026 stan.
Gradonačelnik Branko Kutija
Zaštitnik Sveti Antun Padovanski
Poštanski broj 23420
Zemljovid
Benkovac na karti Hrvatska
Benkovac
Benkovac
Benkovac na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°02′N 15°37′E / 44.03°N 15.61°E / 44.03; 15.61
Benkovac na karti Zadarska županija
Benkovac
Benkovac
Benkovac na zemljovidu Zadarske županije
Koordinate: 44°02′N 15°37′E / 44.03°N 15.61°E / 44.03; 15.61

Benkovac je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Benkovac sastoji se od 41 naselja (stanje (2006), to su: Benkovac, Benkovačko Selo, Bjelina, Brgud, Bruška, Buković, Bulić, Dobra Voda, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, Donji Kašić, Donji Lepuri, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kolarina, Korlat, Kožlovac, Kula Atlagić, Lisičić, Lišane Tinjske, Medviđa, Miranje, Nadin, Perušić Benkovački, Perušić Donji, Podgrađe, Podlug, Popovići, Pristeg, Prović, Radošinovci, Raštević, Rodaljice, Smilčić, Šopot, Tinj, Vukšić, Zagrad i Zapužane.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Benkovac je grad u sjevernoj Dalmaciji, smješten oko 30 km istočno od Zadra i 20 km sjeveroistočno od Biograda na Moru. Razvio se na prijelazu iz plodnog područja Ravnih Kotara u krševito područje Bukovice. Iako se nalazi na istočnom rubu ravnokotarske ravnice, kao jedino gradsko naselje smatra se središtem tog područja.
Razvoj Benkovca odredio je njegov povoljan prometni položaj na mjestu gdje se križaju ceste koje vode iz Zadra prema Kninu te iz Like prema moru. Taj položaj je još više naglašen u 20. stoljeću izgradnjom željezničke pruge Zadar-Knin (1966. godine), te posebno autoceste Zagreb-Split (2005.), koja prolazi čitavim upravnim područjem grada. Čvor Benkovac na autocesti se nalazi oko 3 km jugozapadno od samog grada, između sela Miranje i Šopot.

Područje Grada Benkovca graniči s općinama Novigrad i Posedarje na sjeverozapadu, Zemunik na zapadu, Škabrnje na jugozapadu, Polača na jugu, Gradom Obrovcem na sjeveru, općinom Kistanje na sjevero-istoku, općinom Lišane Ostrovičke na istoku i općinom Stankovci na jugo-istoku.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. administrativno područje grada Benkovca je imalo 11.026 stanovnika, (procjena za 2005. 12 333 stanovnika). Samo gradsko naselje Benkovac ima 2.863 stanovnika (s prigradskim naseljima Benkovačko Selo, Buković i Šopot oko 3.800). Po etničkom sastavu, na čitavom području grada bilo je 90.4 % Hrvata i 7.5 % Srba. Do 1991. godine benkovačko područje bilo je izrazito nacionalno mješovito, s gotovo podjednakim udjelom hrvatskog i srpskog stanovništva. Na Popisu iz 1971. godine, velika prijeratna općina Benkovac imala je 35.562 stanovnika.

Današnje je stanje posljedica velikosrpske agresije. Prvo su 1991. Hrvati bili prisiljeni napustiti svoje domove (bilo kao izbjeglice ili prognanici) zbog zastrašivanja i, često i ostvarenih, fizičkih prijetnji, od strane domaćih pobunjenih Srba i te srpskih paravojnih i paramilicijskih postrojba, što domaćih, što iz Srbije i BiH. Uoči operacije Oluja, 1995. pobunjeničke vlasti su napravile organizirano iseljavanje srpskog stanovništva. Nakon Operacije "Oluja", vratila se većina prognanih Hrvata, doselili su Hrvati iz BiH, kojima je onemogućen ili se onemogućava povratak u BiH, a zadnjih godina odvija se i povratak Srba. Stoga se procjenjuje da danas na području grada živi oko 12.300 stanovnika.

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Benkovac

Uprava[uredi VE | uredi]

U sastav grada Benkovca ulaze sljedeća naselja:

Benkovac, Benkovačko Selo, Bjelina, Brgud, Bruška, Buković, Bulić, Dobra Voda, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Grčki, Kašić, Kolarina, Korlat, Kožlovac, Kula Atlagić, Lepuri, Lisičić, Lišane Tinjske, Medviđa, Miranje, Nadin, Perušić Benkovački, Podgrađe, Podlug, Popovići, Pristeg, Prović, Radošinovci, Raštević, Rodaljice, Smilčić, Šopot, Tinj, Vukšić, Zagrad i Zapužane.

Prije Domovinskog rata, u sastav tadašnje općine Benkovac ulazile su i današnje općine Lišane Ostrovičke, Polača i Stankovci. Reformom lokalne uprave 1996. godine, Benkovac je dobio status grada i priključeno mu je područje ukinutih općina Lisičić i Smilčić.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kratki pregled povijesti Benkovca:

  • 1743. - osnovana samostalna kapelanija u Benkovcu (dotada dio župe Perušić);
  • 1812. - 1. siječnja - uspostavljena općina, prvi načelnik je Ante Borin;
  • 1840. - osnovana katolička župa u Benkovcu;
  • 1847. - otvorena pošta;
  • 1851. - uspostavljena žandarmerija;
  • 1858. - otvorena javna pekara;
  • 1860. - prva osnovna škola, koju je vodio svećenik don Blaž Blasul;
  • 1865. - brzojav;
  • 1868. - u okviru zadarskog okruga osnovan politički kotar u Benkovcu koji obuhvaća općine Benkovac, Kistanje i Obrovac;
  • 1874. - otvorena ljekarna, mr.ph. Šime Tironi;
  • 1875. - otvorena klaonica;
  • 1925. - vodovod;
  • 1927. - otvoren Dom narodnog zdravlja
  • 1950. - otvoren Vatrogasni dom i osnovana Javna vatrogasna postrojba Benkovac.
  • 1966. - izgrađena željeznička pruga Zadar-Knin koja prolazi kroz Benkovac;
  • 1991. - okupacija od strane pobunjenih Srba
  • 1995. - 5. kolovoza - oslobođenje Benkovca i povratak matici zemlji Hrvatskoj

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • "Diokom" d.o.o. (nekadašnja Jugoplastika)
  • Eksploatacija pločastog kamena
  • LTH Metalni lijev (nekadašnja tvornica Bagat)
  • Veletržnica s pogonom za preradu ribe
  • BADEL Vinarija Benkovac
  • Plodine d.o.o.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Vladan Desnica (1905.-1967.), hrvatski i srpski književnik, rodom iz Obrovca, živio na obiteljskom posjedu u Islamu Grčkom kod Benkovca
  • Branko Žeželj (1910.-1955.), građevinski inženjer, konstruktor, član SANU
  • Šime Đodan (1927.-2007.), hrvatski političar, rođen u Rodaljicama kod Benkovca
  • Zdravko Kardum , admiral, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice
  • Drago Krpina (1960.-), hrvatski književnik i političar, odrastao u Radošinovcima
  • Milorad Pupovac (1955.-), hrvatski političar i zastupnik srpske manjine, rodom iz Ceranja kod Benkovca
  • Predrag Vranicki (1922.-2002.), hrvatski filozof, rođen u Benkovcu, gdje mu je otac bio veterinar
  • Petar Nakić (1694.-1769.) hrvatski orguljaš, rođen u Buliću kod Benkovca
  • Elvis Nakić (1967.-) hrvatski kickboxer, inženjer i hrvatski časnik. Organizirao prvo svjetsko prvenstvo u gradu Benkovcu od 28. 9. do 1. 10. 2006.
  • Steve Bacic (1965.-), kanadski glumac
  • Marija Žarak, hrvatska kostimografkinja

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Poznato je da je benkovački prostor bio vrlo naseljen i razvijen u doba srednjovjekovne hrvatske države. Mnoštvo je starohrvatskih spomenika i crkava pronađeno na ovom području. No, i davno prije dolaska Hrvata drevni su narodi gradili ovdje svoja naselja i podizali spomenike. Najpoznatije je takvo nalazište Asseria- ostaci liburnskog naselja u blizini Podgrađa.

Najuočljiviji kulturno-povijesni spomenik u Benkovcu je Kaštel Benković, utvrda nazvana po hrvatskim velikašima koji su je izgradili, vjerojatno u drugoj polovici 15. stoljeća. Izgradnjom ove utvrde na brežuljku koji dominira okolnim područjem počinje i povijest samog grada Benkovca. Kaštel je četverokutnog tlocrta, a na sjevernoj strani ima visoku četvrtastu kulu. Južna strana ojačana je za turske vlasti dvjema okruglim kulama na uglovima.

Benkovački kaštel, u kojem je danas smješten muzej, bio je nekad stara hrvatska utvrda, a u svoj su ga dvorac pretvorili begovi Benkovići nakon dolaska Turaka u 16. stoljeću. Time su mu i odredili ime.

U samome Benkovcu, nalaze se katoličke crkve Svetog Ante iz 18. stoljeća i crkva Male Gospe (Rođenja Marijina) iz 1864. (srušena u Domovinskom ratu, podignuta nova crkva), te pravoslavna crkva Svetog Jovana podignuta 1885. na temeljima starije crkve koja je posvećena 1590. godine.

Na području Grada postoje i mnoge druge Crkve:

  • U Biljanima Gornjim je pravoslavna crkva Svetog Georgija
  • U Bjelini je pravoslavna crkva Sv. Petke
  • U Brgudu je pravoslavna crkva Sv. pravednog Lazara
  • U Bruškoj je katolička crkva Svetog Nikole
  • U Buliću je katolička crkva Svetog Ante pustinjaka
  • U Ceranjima je pravoslavna crkva Sv. proroka Ilije
  • U Dobropoljcima je pravoslavna crkva Sv. Georgija
  • U Islamu Grčkom je pravoslavna crkva Sv. Georgija
  • U Jagodnjoj je pravoslavna crkva Sv. Simeona Stolpnika
  • U Karinu Donjem su pravoslavna crkva Sv. Kirika i Julite i franjevački samostan s crkvom Gospe od anđela
  • U Kolarini je pravoslavna crkva Svete Petke
  • U Kašiću je pravoslavna crkva Sv. Ilije
  • U Korlatu su katoličke crkve, Sveti Jeronim i Sveta Marija
  • U Kožlovcu je pravoslavna crkva, Sveta Nedjelja
  • U Kuli Atlagić su katolička crkva Svetog Petra i pravoslavne crkve Svetog Nikole (stara i nova)
  • U Lepurima je katolička crkva Svetog Martina
  • U Lisičiću je katolička crkva Rođenja Blažene Djevice Marije
  • U Lišanima Tinjskim je pravoslavna crkva Sv. Trojice (Duhovi)
  • U Miranjama je pravoslavna crkva Svetog Arhangela Mihaila
  • U Nadinu je katolička crkva Svetog Ante
  • U Perušiću su katoličke crkve Uznesenja Bogorodice Marije i Svetog Jurja
  • U Podgrađu je katolička crkva Svetog Duha
  • U Popovićima je katolička crkva Svetog Ante
  • U Rašteviću je katolička crkva Svetog Jurja
  • U Pristegu su katoličke crkve Gospe od zdravlja i Svetog Frane
  • U Rodaljicama je katolička crkva Velike Gospe
  • U Smilčiću je pravoslavna crkva Svetog Mihaila i katolička crkva Gospe od zdravlja
  • U Tinju je katolička crkva Svetog Ivana Krstitelja
  • U Vukšiću su katoličke crkve, Sveta Katarina i Sveti Mihovil

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

  • U gradu je i moderno opremljena gradska knjižnica i internet caffe.
  • Stalna postavka izložbe na benkovačkom Kaštelu.
  • Etnografski muzej.
  • Kulturno umjetničko društvo ˝Knez Branimir ˝ iz Benkovca, te mnogi KUD-ovi iz okolnih naselja u sastavu Grada.
  • Od konca 2006. u Benkovcu svoj program emitira lokalni Radio Benkovac.
  • Srednja škola kneza Branimira od 2001. izdaje školski časopis "Grafiti", koji izlazi jednom godišnje, a dijelom se bavi i lokalnim temama.

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Velebit, član 3. hrvatske nogometne lige koji igra na gradskom stadionu kapaciteta 3.000 gledatelja. Predsjednik NK Velebit Benkovac je Branko Kutija.
  • 'KBK Benkovac' ( www.kbkbenkovac.com ), najpoznatiji športski klub u Benkovcu. Njegovi su natjecatelji bili i prvaci Hrvatske, Europe i svijeta, čime benkovački kick-bokseri spadaju u najbolje hrvatske borce

Predsjednik KBK Benkovac je ing Elvis Nakić, inače rodom iz obližnjeg Bulića.

  • boćarski klub Velebit
  • Rukometni klub Benkovac osnovan je 2008. godine. Natječe se sa mlađim kategorijama. Mlađi kadeti natječu se u 1. hrvatskoj mlađekadetskoj ligi JUG. Utakmice igraju u školskoj dvorani kapaciteta 2000 gledatelja. Predsjednica kluba je Paulina Kulaš, a dopredsjednica Anita Talapka Berghaus.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.