Mravi

Ovo je glavno značenje pojma Mravi. Za druga značenja pogledajte Mravi (razdvojba).

Mravi
Šumski mrav, radnik
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Arthropoda
Potkoljeno:	Hexapoda
Razred:	Insecta
Red:	Hymenoptera
Podred:	Apocrita
Natporodica:	Vespoidea
Porodica:	Formicidae Latreille 1809
Potporodice
*Aenictogitoninae Agroecomyrmecinae Amblyoponinae (uklj. "Apomyrminae") Aneuretinae Cerapachyinae Dolichoderinae Ecitoninae (uklj. "Dorylinae" i "Aenictinae") Ectatomminae Formicinae Heteroponerinae Leptanillinae Leptanilloidinae Martialinae Myrmeciinae (uklj. "Nothomyrmeciinae") Myrmicinae Paraponerinae Ponerinae Proceratiinae Pseudomyrmecinae
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Mravi (lat. Formicidae) su porodica kukaca koja živi u velikim zadružnim zajednicama. Pripadaju redu opnokrilaca, dio su nadporodice žalčara (Aculeatoidea) iz podreda utegnutozačanih (Apocrita). Uz krilate mužjake i ženke ima mnogo više jedinki koje su beskrilne, spolno zakržljale ženke. Svi imaju otrovnu žlijezdu koja uglavnom izlučuje mravlju kiselinu. Kiselinu ispuštaju s pomoću žalca, a ako ga nemaju, načine najprije čeljustima ranu, pa je pošpricaju tom izlučinom. Po veličini glave te prema poslovima među njima se često razlikuju "radnici" i "vojnici".

Mravlja glava

Sukob radnika

Miroljubiva komunikacija

Sinergijski učinak zajednice

Parenje, mužjak je bitno manji od ženke

Radnik "pastir" nadgleda "stado" biljnih ušiju

Sistematika

U porodicu mrava se ubraja 16 podporodica s 296 poznatih rodova, u koje spada ukupno 12 445 do sada opisanih vrsta mrava. Kako sigurno postoji još puno vrsta koje nisu poznate, entomolozi procjenjuju ukupan broj vrsta na oko 15 000.

Najpoznatije su vrste: šumski mrav (Formica rufa), veliki mravalj (Camponotus herculeanus), drvotočni mrav (Lasius fuliginosus), livadni mrav (Lasius flavus), crveni amazonac (Polyergus rufescens).

Evolucija

Do sada najstariji nalaz mrava je nađen uhvaćen i sačuvan u jantaru što dokazuje, da su u vrijeme prije oko 92 milijuna godina oni već nastanjivali zemlju. Kako ti fosilni nalazi već dokazuju postojanje više različitih rodova, to znači da je u to vrijeme već ova porodica prošla kroz određeno razdoblje evolucije. Stoga se pretpostavlja da su se prvi mravi pojavili u razdoblju krede prije oko 130 milijuna godina.

Opis mravinjaka

Kolonija mrava (koja može brojiti oko 20 milijuna mrava) može imati jednu (monogine) ili nekoliko (poligine) matica. Svi mravi iz jednog mravinjaka tvore tijesno povezanu zajednicu, međusobno se raspoznaju po mirisu. Prema mravima iz drugih mravinjaka većina se mravljih vrsta odnosi neprijateljski.

Ljeti se pojave krilate spolne životinje koje izlijeću iz mravinjaka u rojevima i u letu se pare. Nakon toga mužjaci uginu, a ženkama otpadnu krila te ih radnici odnesu natrag u mravinjake da nose jajašca ili one osnuju s dijelom "radnika" nove mravinjake. Ženke za vrijeme parenja pohrane sjemene stanice mužjaka u posebnom dijelu svojega spolnog sustava i one dostaju za oplođivanje jajašaca tijekom cijelog njihova života. Ženke mravi dožive i 15 godina. "Radnici" brižljivo njeguju ličinke.

Mravi komuniciraju dodirom ticala, a svoj mravinjak mogu pronaći pomoću mirisa. U mravinjacima mravi održavaju najveću čistoću. Ne spremaju hranu za zimu, već se zavuku u dublje dijelove, gdje svi zajedno ukočeni prezime.

Rasprostranjenost i raznolikost

Regija	Broj vrsta
Neotropik	2162
Nearktik	580
Europa	180
Afrika	2500
Azija	2080
Melanezija	275
Australija	985
Polinezija	42

Mravi se mogu naći na svim kontinentima osim Antarktika. U Srednjoj Europi živi 161 vrsta mrava razvrstanih u 28 rodova, dok najveći dio vrsta mrava živi u tropskim i suptropskim područjima.

Prirodni neprijatelji mrava

Mravima se u Europi hrane ptice (posebno veliki djetlić, zelena žuna, crna žuna), gušteri, manje zmije, vodozemci, kukci (npr. mravlji lav), paučnjaci, pa i divlje svinje, a mravojedima (koji žive u Srednjoj i Južnoj Americi) su uz termite mravi glavna hrana.