Safvet-beg Bašagić

Safvet-beg Bašagić
Puno ime	Safvet-beg Bašagić
Rođenje	6. svibnja 1870. Nevesinje
Smrt	9. travnja 1934. Sarajevo
Nacionalnost	Hrvat
Književne vrste	pripovijetka, poezija, povijesnice
Portal o životopisima

Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. svibnja 1870. - Sarajevo, 9. travnja 1934.), bošnjački i hrvatski^{[nedostaje izvor]} književnik , bošnjački i hrvatski narodni preporoditelj.

Safvet-beg Bašagić jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat kao istaknuti pjesnik, prevoditelj, povjesničar, političar i začetnik.

Bio je predsjednik Bosanskog sabora, utemeljitelj suvremene bošnjačke politike i moderne bošnjačke nacionalne svijesti. Safvet-beg Bašagić je 1900 publicirao Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850., koja je do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana (Muhamed Hadžijahić) bila standard proučavanja povijesti Bošnjaka. 1894 godine odaziva se pozivu da sudjeluje polaganju kamena temeljca Starčevićevom domu, zbog čega biva prisiljen da položi maturu na Bečkom sveučilištu, gdje sluša orijentalne jezike i povijest. Predavao je arapski jezik na Sarajevskoj velikoj gimnaziji i osnivao bošnjačka društva Gajret, El-Kamer i Muslimanski klub. U Beču dobiva doktorat iz orijentalnih jezika i povijesti islama. Nakon toga postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu, a u međuvremenu biva izabran za zastupnika i potpredsjednika Bosanskog sabora. Nakon Prvog svjetskog rata, Bašagić radi u Zemaljskom muzeju do umirovljenja.

Bibliografija

• Trofanda iz hercegovačke dubrave (1890-1894). Vlastita naklada. Zagreb, 1896; - 2. izdanje. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928.

• Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850). Vlastita naklada. Sarajevo, 1900; - Reprint izdanje. Zagreb, 1989.

• Abdullah-paša. Dramski spjev u 4 čina iz XVIII vijeka. Vlastita naklada. Sarajevo, 1900.

• Pod ozijom ili krvava nagrada. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 čina (5 slika). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.

• Misli i čuvstva. (Nove pjesme). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.

• Gazi Husrevbeg. (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu). Braća Bašagić. Sarajevo, 1907.

• Uzgredne bilješke I. Pričice i dosjetke za mladež pribrao -. Braća Bašagić. Sarajevo, 1907.

• Najstariji ferman begova Čengića. Vlastita naklada. Sarajevo, 1907.

• Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1912.

• Izabrane pjesme. Vlastita naklada. Sarajevo, 1913.

• Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke. Vlastita naklada. Sarajevo, 1917.

• Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924.

• Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao -. Vlastita naklada. Sarajevo, 1924; - 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; - 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; - 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; - 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; - Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21.

• Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Matica Hrvatska. Zagreb, 1931.

• Odabrane pjesme. Matica Hrvatska. Sarajevo, 1944.

• Izabrana djela - priredio Muhsin Rizvić. I knjiga: Muhsin Rizvić: Pjesničko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302.

• Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Čehajić. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljubović. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452.

• Nizamul-Alem. Prijevod Safvet-bega Bašagića, a napisao Hasan Ćafi Pruščak. Sarajevo, 1919.

• Omer Chayyam: Rubaije. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 2. izd. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtić. Mladost. Zagreb, 1954.