Fotosfera: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispravci
ispravak
Redak 9: Redak 9:


==Ostali slojevi==
==Ostali slojevi==
Iznad fotosfere nalazi se [[kromosfera]], koja je visoka oko 2000 km (obično se vidi sa filterima, na primjer H-alfa) i iznad nje je [[korona]], koja je rjeđa, ali ima temperature više od 1 000 000 K.
Iznad fotosfere nalazi se [[kromosfera]], koja je visoka oko 2000 km (obično se vidi s filtrima, na primjer H-alfa) i iznad nje je [[korona]], koja je rjeđa, ali ima temperature više od 1 000 000 K.


Na površini fotosfere mogu se zapaziti [[Sunčeve pjege]] i [[Sunčeva baklja|Sunčeve baklje]].
Na površini fotosfere mogu se zapaziti [[Sunčeve pjege]] i [[Sunčeva baklja|Sunčeve baklje]].

Inačica od 23. ožujka 2011. u 00:10

Datoteka:SunLayers mod.png
Struktura Sunca i položaj fotosfere

Fotosfera je vidljiva površina Sunca, sloj ispod kojeg Sunce postaje mutno za vidljivu svjetlost. Iznad fotosfere vidljiva svjetlost je slobodna da se širi u svemir i da se sva energija udalji od Sunca. Promjena u mutnosti je zbog smanjenja količine H- iona, koji lako upijaju svjetlost. Fotosfera ima debljinu od desetak do stotinjak kilometara i nešto je manje mutna od zraka na Zemlji. Budući su gornji djelovi fotosfere nešto hladniji od donjih djelova, Sunce izgleda svjetlije u središtu nego na rubovima. Temperatura fotosfere je oko 5 777 K. Gustoća čestica je oko ~1023 m-3 (a to je oko 0,37 % broja čestica po volumenu u Zemljinoj atmosferi na razini mora).

U 19. stoljeću, kad su se proučavale spektralne linije iz forosfere, neke linije apsorpcije nisu tada odgovarale niti jednom poznatom elementu na Zemlji i kasnije se ispostavilo da je to helij. Fotosfera dolazi od starogrčkih riječi fotos što znači svjetlost i sfera što znači kugla.

Stvarna temperature

Stvarna temperatura ili temperatura crnog tijela je 5777 K

Temperatura površine Sunca se definira prema stvarnoj temperaturi u Stefan-Boltzmann zakonu. Sunčeva fotosfera ima temperature između 4500 i 6000 K [1] (efektivna temperatura je 5777 K)[2] i gustoću oko 0,0002 kg/m3.[3] U vanjskim slojevima Sunčeve jezgre, pojavljuju se konvekcija, koja omogućuje prijenos energije miješanjem plina. Vruće mase plina se poput zagrijanih balona uzdižu prema površini Sunca, fotosferi, u kojoj se hlade emitiranjem zračenja i to najviše na valnim duljinama vidljive svjetlosti. Ohlađene i stoga zgusnute padaju nazad u dublje slojeve Sunca. Ove izranjajuće i uranjajuće mase plina astronomi nazivaju konvekcijske ćelije ili granule. Granule mogu biti različitih veličina, pa ih dijelimo u dva razreda koja nazivamo granulacijama i supergranulacijama. Granulacija daje tipičan “zrnat” izgled fotosferi, a same granule su veličine 1000 km. One traju oko 8 minuta. Kod supergranulacije, granule su promjera do 30 000 km i protežu se duboko u konvektivnu zonu i one traju oko 24 sata. [4]

Ostali slojevi

Iznad fotosfere nalazi se kromosfera, koja je visoka oko 2000 km (obično se vidi s filtrima, na primjer H-alfa) i iznad nje je korona, koja je rjeđa, ali ima temperature više od 1 000 000 K.

Na površini fotosfere mogu se zapaziti Sunčeve pjege i Sunčeve baklje.

Izvori

  1. The Sun - Introduction
  2. World Book at NASA - Sun
  3. SP-402 A New Sun: The Solar Results From Skylab
  4. NASA/Marshall Solar Physics. NASA

Vanjske poveznice

  • [1] Građa Sunca, Zvjezdarnica Zagrab
  • [2] Astronomska sekcija, Fizikalno društvo Split