Semiti: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Semitic languages.svg|mini|Semitsko područje. Semitski narodi i jezici.]] |
|||
'''Semiti''' je skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili [[Hamiti|Hamita]]. |
'''Semiti''' je skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili [[Hamiti|Hamita]]. |
||
Redak 7: | Redak 8: | ||
Lingvisti danas Semite dijele na tri skupine: istočna s [[akadski jezik|akadskim jezikom]] u današnjem [[Irak]]u koji je 2000 pr.n.e. imao dva dijalekta, babilonski i asirski; sjeverozapadna ili zapadna s jezicima starih Amorićana, Ugarita, Kanaanaca i Aramejaca. [[Amorićani]] su poznati od prve polovice 2. tisućljeća p.n.e., kad su još bili nomadi. Jugozapadna ili južna skupina obuhvaća jezike Arapa i Amhara; ovi posljednji su iz [[Etiopija|Etiopije]]. |
Lingvisti danas Semite dijele na tri skupine: istočna s [[akadski jezik|akadskim jezikom]] u današnjem [[Irak]]u koji je 2000 pr.n.e. imao dva dijalekta, babilonski i asirski; sjeverozapadna ili zapadna s jezicima starih Amorićana, Ugarita, Kanaanaca i Aramejaca. [[Amorićani]] su poznati od prve polovice 2. tisućljeća p.n.e., kad su još bili nomadi. Jugozapadna ili južna skupina obuhvaća jezike Arapa i Amhara; ovi posljednji su iz [[Etiopija|Etiopije]]. |
||
Glavne grupe današnjih semitskih naroda su: [[Ajsori]], [[Amhara]], Arapi, [[Maltežani]], [[Židovi]]. |
Glavne grupe današnjih semitskih naroda su: [[Ajsori]], [[Amhara]], [[Arapi]], [[Maltežani]], [[Židovi]]. |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
*[http://mb-soft.com/believe/txo/semites.htm Semites] |
|||
[[Kategorija:Semitski narodi| ]] |
[[Kategorija:Semitski narodi| ]] |
Inačica od 1. travnja 2011. u 14:17
Semiti je skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili Hamita.
U povijesna vremena cijela zapadna Azija, osim poluotoka Male Azije bila je nastanjena semitskim plemenima, koja se dijele na 4 grane: babilonsko-asirski Semiti (istočni Semiti); kanaanski Semiti (zapadni Semiti); Aramejci (sjeverni Semiti) i arapski Semiti (južni Semiti ili Arapi).
Veliki planinski lanac što počinje na Siro-cilicijskoj granici i tada zaokreće prema jugozapadu do Perzijskog zaljeva, dijeli na sjeveru i istoku teritorij Semita od drugih naroda zapadne Azije. Tu je uključena sirijsko-arapaska ravnica sa zemljama što se prostiru prema istoku i zapadu, i Arapaskom poluotoku na jugu . Nizine na istoku koje pripadaju prostranim dolinama Eufrata i Tigrisa, dom su starih civilizacija Mezopotamije, odnosno istočnih Semita. Na zapadu se prostiru zemlje Aramejaca, a na obalnim područjima Libanona i Palestine zemlje Kanaanaca. Prema istoku do Arabije i Sinajskog poluotoka prostiru se zemlje južnih Semita, potomaka današnjih Arapa.
Lingvisti danas Semite dijele na tri skupine: istočna s akadskim jezikom u današnjem Iraku koji je 2000 pr.n.e. imao dva dijalekta, babilonski i asirski; sjeverozapadna ili zapadna s jezicima starih Amorićana, Ugarita, Kanaanaca i Aramejaca. Amorićani su poznati od prve polovice 2. tisućljeća p.n.e., kad su još bili nomadi. Jugozapadna ili južna skupina obuhvaća jezike Arapa i Amhara; ovi posljednji su iz Etiopije.
Glavne grupe današnjih semitskih naroda su: Ajsori, Amhara, Arapi, Maltežani, Židovi.