Razlika između inačica stranice »Beatifikacija«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodana 164 bajta ,  prije 11 godina
bez sažetka
m (r2.7.1) (robot Dodaje: ar:تطويب)
No edit summary
[[Slika:JohannesPaulII.jpg|mini|widthpx|[[Ivan Pavao II.|Papa Ivan Pavao II.]] beatificirao je više ljudipokojnika negonegoli lisvi ijedannjegovi njegovprethodnici prethodnikzajedno.]]
 
'''Beatifikacija''' ([[latinski]] ''beatus'', blagoslovljen, [[grčki]]: μακάριος, ''makarios'' i latinska riječ ''facere'', učiniti) proglas je [[RimokatoličkaKatolička crkva|RimokatoličkeKatoličke crkve]] o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup [[rajRaj|Raju]]u i sposobnost daposredovanja posredujuu [[Bog|Boga]] u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime. Beatifikacija je treći od četiri koraka procesa [[Kanonizacija|kanonizacije]]. Osoba koja je beatificirana dobiva naslov ''blaženi''.
 
== Povijest ==
Riječ beatifikacija vjerojatno dolazi u uporabu vjerojatno u 4. stoljeću, a prvi put se počela rabiti u Crkvi u [[Kartaga|Kartagi]], no ideja je vjerojatno starija. U ranije vrijeme ta čast je bila lokalna i bila je prenošena s jedne [[Dijeceza|dijeceze]] drugoj uz [[biskup|biskupovo]]ovo odobrenje. Dokaz za to su rana kršćanska svetišta u kojima se nalaze freske samo lokalnih mučenika. Neke betifikacijebeatifikacije biskupa u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] bile su skandalozne u usporedbi s današnjim beatifikacijama. Na primjer, [[Karlo Veliki|Karlo Veliki Franački]] beatificrian je od strane biskupskog skupa samo kratko vrijeme poslije smrti. Nikad nije kanoniziran (proglašen svetim), njegovo poštovanje bilo je upitno, no ipak je dano dopuštenje da se slavi [[Misa]] u njegovu čast u [[Aachen|Aachenu]]u i [[Osnabrück|Osnabrücku]]u, no bez prava da ga se oslovljava s "blaženiblaženim".
 
Papa Ivan Pavao II. revidirao je pravila praglašavanja blaženim odnosno svetim [[ZakonApostolska okonstitucija|Apostolskom kanonizacijikonstitucijom]] sastavljen''Divinus Perfectionis Magister'' objavljenom 25. siječnja [[1983.]],. Ona je kažeodredila da se u buduće mora dokazati jedno čudo da bi se založilo za beatifikaciju neke osobe, no to pravilo ne vrijedi za one koji su poginuli kao mučenici, jer je njihova svetost već dokazana pošto su poginuli za vjeru i zbog mržnje prema katoličkojkršćanskoj religijivjeri (''odium fidei'').
 
Blaženi se ne slave u cjelokupnoj univerzalnoj kaoličkoj crkvi, nego u (arhi)dijecezama odnosno kongregacijama koje su zahtijevale beatifikaciju, te u drugima koje to zahtijevaju od [[Sveta Stolica|Svete Stolice]]. Za primjer, Hrvati slave [[Nikola Tavelić|Nikolu Tavelića]] kojega ne slave u drugim zemljama. [[Ivana Dunsa Škota|Ivan Duns Škot]] slave svi [[franjevci]] u svijetu, a od ostalih vjernika Nadbiskupija u [[Köln|Kölnu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]].
 
[[Kalendar svetaca|Svetački dani]] za blažene nisu jednaki, nego se slave samo u regijama gdje je blaženik poštovan. Za primjer, Hrvati slave [[Nikola Tavelić|Nikolu Tavelića]] dok se to isto ne radi kod drugih katolika. Također, osoba iz jedne zemlje može biti slavljena u sasvim drugoj zemlji. Na primjer, [[Ivan Duns Škot]] slavi se u [[Köln]]u, [[Njemačka]], te kod [[franjevci|franjevaca]] širom svijeta.
 
== Beatifikacija koju provodi papa ==
[[Ivan Pavao II.]] ([[16. listopada]][[1978.]] – [[2. travnja]] [[2005.]]) promijenio je stari katolički način beatifikacije. Do listopada [[2004.]] beatificirao je 1 3401340 ljudi, više nego svi njegovi prethodnici od [[Siksto V.|pape Siksta V.]] (umro [[1590.]]), koji je uspostavio proceduru beatifikacije sličnoj danas. Nasljednik Ivana Pavla II., papa [[Benedikt XVI.]], ukinuoodustao je običajod prakse svojih prethodnika da se procesbeatifikacija beatifikacijeproglašava odvijanajčešće u [[Vatikan|vatikanu]]u, te odredioodrdivši da se processvečanost može održatiprovodi u mjestu(arhi)dijecezi u gdjekojoj je pokojna osoba živjeladjelovala za života, a procesda vodimu predsjeda [[kardinalordinarij]] te države(arhi)dijeceze. Benedikt XVI. je 1. svibnja 2011. sam predvodio svečanost beatifikacije Ivana Pavla II., jer je papa na čelu Rimske arhidijeceze i u njoj djeluje.
 
 
== Potvrda kulta ==
'''Potvrda kulta''' je drugačija procedura, gdje Crkva odobrava kult lokalne osobe, s dokazom da je ta osoba vrijedna slavlja. Tu potvrdu daje kršćanski narod i nije slična proceduri kanonizacije ili beatifikacije, no osoba koja se slavi može nositi titulu ''blaženi''.[http://www.catholic-forum.com/saints/define81.htm]
 
== Izvori ==
*{{en icon}}[http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/csaints/documents/rc_con_csaints_doc_20050929_saraiva-martins-beatif_en.html Vatikanski sajt sProcedura novim proceduramabeatifikacije]
*{{en icon}} [http://www.catholiceducation.org/articles/religion/re0136.html Proces postajanja svetim] - članak koji objašnjava postupak kanonizacije kroz povijest u Katoličkoj crkvi.
*{{en icon}} [http://www.newadvent.org/cathen/02364b.htm|title=Beatifikacija i kanonizacija]

Navigacijski izbornik