Razgovor sa suradnikom:Inoslav Bešker

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
WikipediaTutorial.png
Ovaj je članak dio wikipedijina
Uvodnog tečaja
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Wikiprojekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Vidi

Pomoć:Sadržaj

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. - slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
  • Pomoć - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti? (vidi predložak desno)
  • Slike - obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić Button sig.png na alatnoj traci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja!

Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obavezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta.

Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju objavljenima pod uvjetima GNU licence za slobodnu dokumentaciju.

Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


Još jednom, dobro došli!

Vodomar 11:21, 25. srpnja 2006. (CEST)

Dobrodošlica[uredi]

Već sam vas htjela pitati, da li ste to baš vi, ili je netko vaše ime uzeo kao nadimak. No, sad kad ste se pretstavili na svojoj stranici je sve jasno, i raduje me da ste nam se pridružili. Malo sam dodala poveznice i jednu sliku na vaš tekst, nadam se, da ne zamjerate!! Pozdrav Branka France 12:39, 25. srpnja 2006. (CEST)

Babilon[uredi]

Bok,

Ja sam vam sredio babilon, a za bs-2 treba pricekati par dana jer smo u dilemi oko naziva jezika (bosanski/bosnjacki, duga prica...).

Pozdrav, Tycho Brahe 12:52, 25. srpnja 2006. (CEST)


Ne znam zašto vam za bosanski ostaje crveno, ali pretpostavljam da nije u našoj tablici predviđen:-( (ovo je oznaka za "na žalost" i slično), možda da to obrišete? Inače, izvrsno se snalazite, svakako puno bolje nego ja kad sam počimala. Ova naša djeca ovdje se, izgleda, rađaju sa kompjuterom pod glavom :-) (znak za dobru volju). Meni je trebalo dosta vremena, a i sad ima dosta toga s čim ne mogu izaći na kraj, što ćete, sigurna sam, savladati bez problema!! Samo hrabro, ovoj našoj zajednici koja baš i nije pretjerano velika, sigurno ćete moći i znati doprinijeti. Za bilo što što znam i mogu, stojim vam vrlo rado na ispomoć. Branka France 13:01, 25. srpnja 2006. (CEST)


Evo, vidim da vam je već naš Tycho odgovorio! Ekspeditivni dečki! Branka France 13:01, 25. srpnja 2006. (CEST)


Uzgred, po cijenu da ispadnem "pametna" jer pričam nešto što već znate, svako toliko bacite pogled na "nedavne promjene", jednu od stavki u prvom prozoru s lijeve strane svake stranice wikipedije koju god otvorite, treće ispod "glavna stranica". To daje dobar pregled tko je od suradnika trenutno na wiki, što tko od nas radi...pa i što tko s kim razgovara, ukratko, što se zbiva...Branka France 13:23, 25. srpnja 2006. (CEST)

Dobrodošlica 4[uredi]

Zaista me raduje što smo kao novog suradnika dobili vrsnog novinara. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 03:11, 26. srpnja 2006. (CEST)

Ča[uredi]

Vidim da ste sami uspjeli postaviti Ča i moren na to reć da je škoda ča niste sudjelovali onda kada je bila rasprava o tim predlošcima. Ovdje možete vidjeti neke od tih razgovora o čakavštini i drago mi je da nas čakavaca ima sve više. Lipi primorski pozdrav :-)) --Roberta F. 22:59, 27. srpnja 2006. (CEST)

Novosadski dogovor[uredi]

Za početak se ispričavam što još nisam odgovorila na mali. A što se tiče Novosadskog dogovora, pogledati ću, jer pred sobom imam prijepis iz faksimila teksta, a ovo ću pitanje proslijediti Zmaju, koji je radio na njemu, a Peruna nije bilo već dugo, ali slobodno možete i sami napisati kako mislite da bi trebalo jer tako je Wikipedija i zamišljena, a kada stignem pogledati ću i ostalo. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 22:34, 31. srpnja 2006. (CEST)

Wiki[uredi]

Dragi Beškeru, jednostavno radite po osjećaju, ukoliko očite neku nepravilnost, a želite ju promijeniti, slobodno to učinite. Činite ono što vas veseli i dok vas veseli. Wikipedija je nekima samo hobi, drugima je ovisnost. A neki članci jesu "problematični", ali onda se na stranicama za razgovor dotičnog članka vode rasprave i uglavnom se tekst nekako uobliči dogovorom. Ukoliko vas zanima pogledajte npr. članak Nikola Tesla i pripadajuću stranicu za razgovor Razgovor:Nikola Tesla ili članak Crkva bosanska i stranicu za razgovor Razgovor:Crkva bosanska, a takvih primjera ima puno. Lipi primorski pozdrav :-)) --Roberta F. 07:48, 1. kolovoza 2006. (CEST)


Jedna molba: Pišem članak o Izoli, i pojavio mi se tekst 'Del sito de Listria'. Dobro, mogu ostaviti i taj "original" (navodnici jer je iz de wiki) no pitam se, da li to mogu i manje nezgrapno napisati. Pozdrav Branka France 18:26, 17. kolovoza 2006. (CEST)


Hvala na brizi! Pomogla mi je šogorica koja živi već 35 godina u Izoli, ali je isto toliko dugo i prevoditelj s (između ostalog) talijanskog. Problem se riješio. Pozdrav Branka France 22:03, 23. kolovoza 2006. (CEST)

Pozdrav[uredi]

Inoslave, veseli me vidjeti Vaše ime u nedavnim promjenama. Lijep pozdrav s vrućeg mora :-)) --Roberta F. 18:25, 5. kolovoz 2008. (CEST)

Predsjednik Republike Hrvatske[uredi]

Uklonio sam Vašu zadnju izmjenu u članku Predsjednik Republike Hrvatske, budući da isti govorio o instituciji predsjednika kako je ona definirana Ustavom od 1990. Odgovarajući popisi za vrijeme Jugoslavije, NDH, itd. nalaze se Predsjednici hrvatskog Sabora u Jugoslaviji ili širi popis Hrvatski vladari. Hvala.--Ex13 (razgovor) 10:32, 16. svibnja 2010. (CEST)

Da, nažalost neke su pogrešno postavljene. Proći ću ovih dana kroz te članke, pa ću pogledati i ispraviti. Hvala na napomeni.--Ex13 (razgovor) 11:01, 16. svibnja 2010. (CEST)

Zadar[uredi]

Inoslave, vidim da je uspješno dodana poveznica prema hu:wiki. Članak je zaključan samo za neprijavljene suradnike, prijavljeni suradnici mogu slobodno uređivati. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 23:34, 8. rujna 2010. (CEST)

Vickov sin[uredi]

Postovani Inoslave, htio bi sa vama stupiti u kontakt moj ujak, sin Vicka Krstulovica (i Vas vrsnjak, 1950), Vladimir Krstulovic. Slao vam je neki e-mail, ali ne znam je li dobro poslao i je li adresa korektna. On nije bas vjest sa internetom ili Wikijem, ali ja bih mu mogao pomoci - ili Vam dati njegovu e-mail adresu. On zna za vas i vase napise i od ranije - a meni se dopao Vas komentar u "Wiki Razgovoru" o Vicku, pa sam mu proslijedio. Srdacno, Ranko Petrovic (Rankosp) Rankosp (razgovor) 01:49, 27. rujna 2010. (CEST)

Ranko, registriraj se na hr.wiki. Kao registrirani ćeš moći poslati poruku kolegi Beškeru i on će biti siguran da je to stiglo od tebe, jer će u zaglavlju od poruke vidit da je stiglo od tebe. Kolego Beškere, oprostite što sam obrisao Vašu poruku. Kubura (razgovor) 03:08, 20. rujna 2010. (CEST)

Nima straha, vidi se u povisti minjanja. Kubura (razgovor) 01:58, 4. listopada 2010. (CEST)

Evo, kad kolega Inoslav Bešker želi [1], vraćam poruku [2] (objasnio sam kolegi zašto sam bio uklonio [3]). Kubura (razgovor) 03:15, 5. listopada 2010. (CEST)

Moja adresa je: inoslav@besker.com Inoslav (razgovor) 12:09, 19. rujna 2010. (CEST)

Ukrajinac[uredi]

Bog, Ino!
Je li mu otac bio po republici rođenja ili po nacionalnosti Ukrajinac [4]? Kubura (razgovor) 05:19, 28. veljače 2011. (CET)

Hvola ti lipa, Ino! Kubura (razgovor) 03:43, 1. ožujka 2011. (CET)

Predložak za neutralnost[uredi]

Bok Inoslave,

Predložak za neutralnost se postavlja pomoću:
{{Neutralnost}}

Pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 10:39, 4. travnja 2011. (CEST)

Potpis[uredi]

Sveza: Poveznica od 4. travnja 2011., 10:31:27 (srednjoeuropsko vrijeme)

Potpis.gif
Potpis vector 2010.png

Information.svg Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima na stranicama za razgovor i usput, prilikom komentiranja molimo vas da se potpišete kako bi komunikacija bila uspješnija. Potpis možete napraviti upisivanjem 4 tilde: ~~~~, ili jednostavnim pritiskom na alat za potpis prikazan na jednoj od slika s desne strane. Hvala na razumijevanju.--Bugoslav (razgovor) 11:02, 4. travnja 2011. (CEST)

Bok Inoslave! Vjerujem kako se uvijek i vazda potpisuješ. Vjerojatno si zaboravio na stranici za razgovor Branke Francé. Nadam se kako opraštaš moju revnost, kao i gornju obavijest. Obavijest sam ti dao u najboljoj namjeri, nemoj zamjeriti. Lijep pozdrav. Face-smile.svg -- Bugoslav (razgovor) 11:30, 4. travnja 2011. (CEST)

Glavniraspored[uredi]

Inoslave, kada je prije kategorija dodana magična riječ GLAVNIRASPORED, kao što je to kod npr. Voje Šiljka ({{GLAVNIRASPORED:Šiljak, Vojo}}) nije potrebno dodavati prezime i ime uz ostale kategorije, jer ju sortira ta magična riječ. Drago mi je što ponovno imate malo slobodnog vremena za volonterski rad na Wikipediji. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 22:42, 8. svibnja 2011. (CEST)

valjda je tako kad Vi kažete. --Zeljko (razgovor) 19:57, 29. srpnja 2011. (CEST)

Karabinijeri[uredi]

Inoslave, premjestila sam karabinijere i sada su pod ispravnim oblikom. Zahvaljujem na primjedbi. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 10:26, 23. siječnja 2012. (CET)

Mlijeko[uredi]

a napisao sam šta je, tu nemaš što mijenjat. A ti dalje nastavi. --Zeljko (razgovor) 14:35, 22. veljače 2012. (CET)

Sredi podnaslova, mliječne proizvode na kraj. unesi malo referenci za tvrdnje, one ne služe samo da se to potvrdi, nego i da se dalje može informirati, i pronaći druge podatke koji se mogu unesti. --Zeljko (razgovor) 14:40, 22. veljače 2012. (CET)

reference nisu bauk. Pogledajte knjige koje pišu stručnaci, prepune su referenci --Zeljko (razgovor) 14:40, 22. veljače 2012. (CET)

Predložak: Nedostaje izvor[uredi]

Inoslave, dodavanje predloška {{nedostaje izvor}} obvezuje suradnika da obrazloži njegovo postavljanje na stranici za razgovor pripadajućeg članka. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 20:57, 22. veljače 2012. (CET)

Inoslave, obrazloženje samo treba napisati na stranicu za razgovor svakog članka na koji se predložak postavlja, kako i piše na stranici predloška. Ako suradnici koji uređuju neki članak požele raspraviti o nekim dijelovima članka, onda je to pravo mjesto. Osobno trenutačno nisam zainteresirana za te teme, već samo molim sve uključene da poštuju uobičajene postupke na ovome projektu. Predlošci čije postavljanje nije obrazloženo, u pravilu se uklanjanju. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 22:17, 22. veljače 2012. (CET)

Jasenovac[uredi]

Izvor se poziva na "Koncentracioni logor Jasenovac", I-III, Narodna knjiga, Beograd, 1986. Na stranici Razgovor Sabirni logor Jasenovac, 14. siječnja 2011., sam upisao citat: u knjizi Vladimira Mrkocija i Vladimira Horvata "Ogoljela laž logora Jasenovac", Naklada E. Čić, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-55176-0-3. Na stranicama 48-49. piše i o knjigama Antuna Miletića "Koncentracioni logor Jasenovac", I-III, Narodna knjiga, Beograd, 1986. Citirat ću dio sa stranica 48-49. iz knjige V.Mrkocija i V.Horvata a ispod ću iz bilješki iste knjige navesti vol. i stranice iz Miletićevih knjiga.

"Kako su stalno dolazili novi isto tako su, zbog raznih razloga, stalno odlazili: "7.II.1942. pušteno 13 Srba u Beograd,(83), 22.II.1942. pušteno 42 osobe.(84). Dana 31.II.1942. na intervenciju Njemačke došlo je do sporazuma i s NDH o puštanju 1400 Srba iz logora u Srbiju, (85), u veljači 1942. 500 Srba u Zemun, u prosincu 1942. 19 Srba iz Vojnića pušteni u Beograd, (86). U jednom izvještaju jedne komunistkinje se javlja: 'mnogo drugarica izašlo iz logora'(87), a u drugom u XI.1942. piše 'počinju puštanjem kući što je neobjašnjivo'(88). Popis 150 žena koje odlaze kući, spisak 31 logorašice kojima za mjesec dana ističe rok u prvoj polovici 1944.(89). Prijedlog vlasti u Vitezu da se 23 logoraša puste kući u Vitez.(90). Pušten kući na molbu roditelja.(91)" Amnestije su, čini se, bile uobičajene povodom svakoga vjerskog ili državnog blagdana. "Za Božić 1943. amnestija.(92). Povodom rođendana Pavelića 14.VI.1944. pušteno iz logora 170 osoba.(93). Za Božić 1944. pušteno iz logora 500 osoba.(94). Lisak izjavio u zapisniku da je 1944. pomilovao 350 osoba, a 10.IV.1945 pomilovao 400 osoba.(95). I na koncu treba još dodati da je 800-900 logoraša zamijenjeno s partizanima.(97)."

Bilješke na stranici 100.

(83) Miletić, I. 316. (84) Miletić, I. 170. (85) Miletić, I. 152. (86) Miletić, I. 379. (87) Miletić, II. 705. (88) Miletić, I. 567. (89) Miletić, II. 362. (90) Miletić, III. 343. (91) Miletić, III. 341. (92) Miletić, II. 863. (93) Miletić, III. 383. (94) Miletić, II. 861 (95) Miletić, III. 582 (97) Miletić, 132.--Rovoobo oboovoR 11:27, 23. veljače 2012. (CET)

Spajanje suradničkih računa[uredi]

Moguće je spajati istoimene suradničke račune, dakle Željeno_ime i Željeno_ime je moguće spojiti bez obzira na kome se projektu nalazili, Željeno_ime1 i Željeno_ime2 nije moguće spojiti, nego je prvo potrebno zatražiti preimenovanje:

  • Željeno_ime1 u Željeno_ime2 ili
  • Željeno_ime2 u Željeno_ime1

Kad se preimenovanje obavi, onda je moguće spojiti račune Željeno_ime1 ili Željeno_ime2, bez obzira na to koje je odabrano. Preimenovanje se traži na onom projektu gdje se želi ime preimenovati, kod nas na stranici Wikipedija:Zahtjev za promjenu imena suradnika, za druge projekte vidjeti međuwikije (međuwikipoveznice) na našoj stranici za preimenovanje. SpeedyGonsales 15:48, 13. svibnja 2013. (CEST)

Gospodine Beškere (moram tako reći jer ste gospodine), hvala za sve što ste branili našu Wikipediju. I vašim se riječima NEMA ŠTO DODATI, svaka Vam je bila na mjestu. --Zeljko (razgovor) 19:47, 19. rujna 2013. (CEST)

Točno. I meni je često prva informacija o nečemu. --Zeljko (razgovor) 02:08, 20. rujna 2013. (CEST)

OZNA[uredi]

Inoslave, članak kao što ste primijetili nema izvora, a započet je 2004. godine dopunama mnogih suradnika. Možda se netko nakon primjedbe na stranici za razgovor potrudi dopuniti članak uz navođenje izvora, a možete naravno i sami pokušati. Koliko vidim članak na en:wiki također nema nijednog izvora. Kao Željko i ja Vam želim zahvaliti na medijskoj potpori. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 11:07, 20. rujna 2013. (CEST)

Pisanje članaka unutar vlastitog suradničkog prostora[uredi]

Bok Inoslave,

javljam ti o mogućnosti stvaranja stranica unutar vlastitog suradničkog prostora. To ti je najjednostavnije mjesto za stranicu na kojoj će se moći kiseliti, recimo, 15 dana, na ogledu, uz primjedbe.

Evo, ovdje ti je formular za otvaranje takvih stranica.

Naslov članka upisati iza kose crte[uredi]

Možda bi se čak moglo izvesti, da Vam sustav automatski dohvati postojeći tekst članka u stranicu unutar Vašeg suradničkog prostora, ali je ipak jednostavnije da sami prekopirate sadržaj članaka koje želite uređivati u pripremljenu praznu stranicu unutar vlastitog suradničkog prostora.

To su Vam wikipedija: podstranice, a vezano uz suradničke podstranice. Nema puno za pročitati koliko je jednostavno. Face-smile.svg.

Sve podstranice će Vam se lijepo moći prikazati i u ovakvom popisu #Dosad napisani članci u suradničkom prostoru, ali tek dok napravite barem jednu takvu podstranicu.

Dosad napisani članci u suradničkom prostoru[uredi]

Te podstranice poslije su Vam sve lijepo organizirane ovdje. Evo i primjera da se tako i prije radilo ovdje, ovdje i ovdje. Za kraj Vam želim ugodan rad na Wikipediji, te Vas lijepo pozdravljam. Sretno! -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15:44, 23. rujna 2013. (CEST)

Veselo[uredi]

[5] Veselo, šjor Ino. Kubura (razgovor) 06:42, 2. studenog 2013. (CET)

Liga militantnih ateista[uredi]

Pozdrav, već sam ga upozorio da mu je prijevod loš, još dok je članak imao samo jedan odlomak teksta. Upozorit ću ga da pripazi na pravopis. Hvala na obavijesti.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 15:46, 7. studenog 2013. (CET)

Odg: Boje radit ven se karat[uredi]

Šjor Ino, znon za te stvori. Ni problem reć ča je istina. Somo rečeš ča je u prove libre i eto. Riceta Von vajo, ma tuo somo vridi kad se imo posla s normalnin sviton. Talijonci su me kapili puok su ostavili muoje riči. Pa ni bilo potriba se karat. Eno son in i jo bil reka za škver ol Košćinih.[6]
Tako ni svudir, nike druge wikice su u lošen stanju. Zaradi tega son pobiga ol nikih projektih jerbo je lašnje provjat mirima, jerbo višje ni onin svit ča je bil pri na tin projektiman. Sal bis pri uviril Mosor da se okriene, nego bidu oni čuli ča in hoćeš reć.
Ala, veselo. Kubura (razgovor) 06:42, 8. studenog 2013. (CET)

Jutarnji[uredi]

Pozdrav!

Znam da je članak Jutarnji list žrtva kontroverze oko wikipedije koju je pokrenuo, no što se tiče dopune članka, mislim da ipak možete (vi ili kolege) i sami dopuniti. Wikipedija prepoznaje pojam sukoba interesa, ali to nije toliki problem ako se sukob interesa ne skriva. Dakle, pozvao bih vas i kolege da pokušate dopuniti članak. Također, ako je bilo kršenja pravila u obliku brisanja dijelova članka, zamolio bih da to vi ili netko tko ima vremena pojasni na Razgovor:Jutarnji list, pa da vidimo tko je što pobrisao bez razloga i zašto. --Argo Navis (razgovor) 13:07, 28. prosinca 2013. (CET)

Wikipedija:Nepristrano gledište[uredi]

Inoslave, istina, članak trenutačno nije uravnotežen, ali u ovome sam trenutku sama također u sukobu interesa i ne bih prinosila ni svojim mišljenjem ni svojim uređivanjima oko članka o Jutarnjem listu. Hrvatska je Wikipedija imala jedno iznimno pozitivno razdoblje s Jutarnjim listom i gospodinom Nikolom Francetićem, suradnju kakvu nije imala s nijednim drugim novinskim kućama. I ja Vama želim svako dobro u Novoj 2014. godini i na svakom putu kojim odlučite krenuti. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 22:15, 28. prosinca 2013. (CET)

Zamolba[uredi]

Veselo, šjor Ino.
Vidio sam Vaše poruke na temu sadržaja članka o Jutarnjem listu.
Molim Vas da Vi sročite članak o Jutarnjem listu.
Napisali ste "Kad bih nešto izbacio, možda bih bio optužen za vandalizam i blokiran." Ta zar zbilja mislite da bismo tako nešto napravili kolegi (a niste ovdje "dva dana", nego znatno dulje, pa smo mogli steći neku sliku o Vama kao kolegi i suradniku) koji se nikad nije nedolično ponašao prema kolegama s ovog projekta (koliko nam je poznato, ni u wikipedijskim ni u izvanwikipedijskim sferama) niti prema ovom projektu, koji nikad nije destruktivno uređivao? Kolegi koji ovdje djeluje pod svojim pravim imenom i prezimenom? Koji se pokazao uživo na wikisusretima? Poštujemo Vaš autoritet i Vašu riječ. Životna dob donosi veću mudrost [7] i tako smo se uvijek odnosili prema doajenima s našeg projekta.
Zato, nema straha, samo sročite članak. Bolje da Vi napišete nego netko od drugih kolega. Drugi se kolege boje da ih se medijski ne razapne ako im mediji nađu krivu riječ ili ne nađu ono što žele u članku. A ako novine netkog žele razapeti, učinit će to, pa makar autori članka budu samo prenijeli suhe podatke iz impresuma; jer će biti "nema ovog, onog pozitivnog, obrisao je ovo, ono".
Ako Vi napišete članak, Vi koji pišete za taj list, tog problema s medijskim linčem ne će biti.
Srdačni pozdrav i nadam se nastavku naše dugogodišnje suradnje. Kubura (razgovor) 03:20, 29. prosinca 2013. (CET)

[8] Ooo, veselo, tko je to bia marljiv u ove ure :)
Ma ča se tiče Jutarnjega, morete stavit i samo suhi impresum. Da to tko drugi od nas stavi makar samo to, bilo bi opet (udri) po nami, a s impresumom bi bilo neutralno do kraja. Pa virujen da morete i Vi. Ne ćete ugrozit svoju neutralnost.
O onome što je livo ili desno, davno je to zastarilo a o zastarilosti te podile napisalo se dosta.
Ča se tiče en.wiki, tu si moremo dat ruku. Nekad san se ondi moga objašnjavat i prinosit. Ondi je zanje tri-četiri godine sve pošlo po zlu. Ovo je slika tega.[9][10] Vidite tko je bia vraća. Zbog toga ljudi masovno napuštaju en.wiki, a i sami ste ositili na svojoj koži šta je ondi.
Na de.wiki još veća nevoja. Zbog toga šta san stavia da su hrvatski športaši (i još nike osobe iz doba pri osamostaljenja RH) hrvatski, a ne "jugoslavenski", dobia pri 6 i pol godina blok zauvik [11] (ovo iz 2009. to su uvezli podatke s druge wiki).
U isto vrime, na toj istoj de.wiki uredno je stalo za slovenske športaše iz doba SFRJ da su slovenski, za srpske - srpski, onoj interesnoj skupini nije bilo bitno da se za njih gura "jugoslawisch". Ali za Hrvate - ma kakvi, nima šanse, uvik "jugoslawisch". Zaludu san bia citira Olimpijski komitet Srbije di i oni hrvatske športaše iz doba SFRJ zovu hrvatskima. [12]
I to Vam je to.
Hvala Vam lipa na brzon odgovoru. Stojte mi ga dobro, Kubura (razgovor) 06:47, 29. prosinca 2013. (CET)

Nekoliko pojašnjenja[uredi]

Napisali ste: Imate moj odgovor u Kafiću, a primjedbe na natuknicu Jutarnji list u Razgovoru uz taj tekst. Ne morate mi odgovarati ni uvjeravati me. Što ćete učiniti - ostaje na Vama i Vašoj savjesti. Nisam ja administrator.

  • Svaki je suradnik odgovoran za svako svoje uređivanje. Ispod okvira za uređivanje lijepo piše: Pogledajte Uvjete uporabe za dodatne obavijesti. Dakle, odgovornost administratora nije ništa veća niti išta manja od odgovornosti svakog drugog suradnika za bilo koji članak na ovome projektu. Ako ste suradnik ovoga projekta, ako ste vidjeli nešto što nije u redu, ako ste pokušali to ispraviti u članku, ako ste jasno obrazložili što treba učiniti na stranici za razgovor, onda ste učinili što ste mogli. Ako mislite da pisanjem u Kafiću skidate odgovornost za Vaša uređivanja nekog članka sa sebe, mislim da to baš i ne funkcionira tako.

Napisali ste: Ako Vi i ostali administratori dopuštate i dalje da Wikipedija bude poligon za privatne ideološke obračune - ja se u to ni dalje neću pačati.

  • Količina vremena koju provodim na Wikipediji smanjena je upravo zbog napada od kojih je tek dio ideološke prirode. Nedavno su na wikipediji izabrana 3 nova administratora, od kojih se nijedan ne slaže previše kako ja radim na ovome projektu, zašto se njima ne obratite za pomoć? Oni su novi, ako o mome radu misle loše, to valjda znači da oni sigurno rade bolje i efikasnije? Pa je zapravo valjda na njima odgovornost o kojoj pišete gore. Jer oni su tu, oni vide što se događa, i oni su dužni reagirati. Ja sam tu malo, dođem tek pogledati jel mi netko ostavio neku poruku, mogu li kome kako pomoći.

Napisali ste: Nisam reagirao ni kad me Croq uzeo z rende u Wikicitatima. Ali ovo što se radi s Jutarnjim listom - i to otprije napada otjeranih suradnika na Vas - mene tjera iz hrvatske Wikipedije i oslobađa lojalnosti prema onima koji sada vode taj projekt.

  • Oprostite, ali kao što Vi niste Jutarnji list, jednako tako Jutarnji list niste Vi. Obično se ljude i pokrete mjeri po njihovim najvećim i najpoznatijim djelima. Bivši američki predsjednik Clinton možda bude poznat po vođenju SAD-a za vrijeme rata u Somaliji, u vrijeme Domovinskoga rata, za vrijeme njegova predsjednikovanja potpisan je Daytonski sporazum. Ali bojim se da će ga većina više pamtiti po aferi s Monicom Lewinsky. Tako se najvjerojatnije Jutarnji list manje prepoznaje ili pamti po onim dobrim stvarima, a više po onim lošim koje neću ovdje nabrajati. Meni je žao što je to tako, jer time se nanosi šteta svim poštenim i vrijednim ljudima koji rade tamo, ali to je problem vlasnika i glavnoga urednika, ne Vaš osobni problem.

Napisali ste: Ja ću se ravnati prema rezultatima. A znajući Vaš stil, pretpostavljam da je ovo naše zbogom. Još nešto: ovo je moje privatno pismo Vama. Nemate moju suglasnost da ga ikome pokažete. S poštovanjem, --Inoslav (razgovor) 20:37, 28. prosinca 2013. (CET)

Napisali ste: U pogledu loše namjere posve ispravno pretpostavljate. Ona je razvidna iz sve moje suradnje na hrvatskoj Wikipediji, iz svake intervencije, i iz svakoga javnog nastupa o hrvatskoj Wikipediji. Ona je razvidna i iz toga što o natuknici Jutarnji list raspravljam ovdje, unutar Wikipedije, a ne u Jutarnjem listu. Vazda je korisno pretpostaviti tuđu zlu namjeru.
  • Ovo gore liči na cinizam. Ako je tako, ne služi Vam na čast. Upozorio sam na Vašu moguću lošu namjere glede Vaše rečenice:
A znajući Vaš stil, pretpostavljam da je ovo naše zbogom. - uređivanje Inoslava Beškera od 28. prosinca 2013. godine, 20:37
  • Gornje riječi nisam ja napisao, nego Vi, te one govore o Vama, ne o meni. Toliko o ad hominem raspravi.
Napisali ste: Ponekad se i pogodi, ali se uvijek stvara zla krv ili povećava njezina količina. Da smo prijatelji, rekao bih Vam nešto prijateljski u tom pogledu. Ali nismo.
  • Ja sam samo volonter na wikipediji, radim kako najbolje znam i umijem. Moj prošli odgovor je odgovor na Vašu poruku meni, na konkretne riječi upućene meni osobno. Vi imate pravo percipirati te riječi kako god želite, imate ih pravo tumačiti kako god želite. Ali činjenica stoji, Vi ste procijenili moj stil, i na temelju Vaše procjene ste zaključili da je to "naše zbogom". Ja nisam Vas procijenio jučer, niti danas niti ću to ikad raditi ikojem suradniku. Doprinos svakog suradnika se cijeni, dobri admini reagiraju i upućuju suradnike ako ne rade korektno, i to je sve. Zato neću odgovarati na ostatak Vaše poruke, jer ne mislim da bi se time išta dobilo, niti wikipedija, niti Vi ili ja. Svako dobro u Novoj 2014! SpeedyGonsales 14:49, 29. prosinca 2013. (CET)

Volonteri[uredi]

Napisali ste: Pogledajte, molim, što je ironija, a što cinizam. U navedenu slučaju bila je ironija. Koristim se - kada to smatram stilski korisnim - i ironijom, i sarkazmom, i cinizmom. Ne vidim po čemu cinizam ne bi služio nekome na čast. To je stilski postupak koji je uveo Demosten.

  • Nemam ja ništa protiv ironije niti cinizma. U privatnoj komunikaciji. Na volonterskom projektu u javnoj komunikaciji dva suradnika, ako je ironija usmjerena protiv nekoga, onda mislim da to nije primjereno, niti onome koji se time služi, služi na čast.

Napisali ste: Nisam bilježio koliko tekstova sam popravljao, ali bilo ih je mnogo. Ne moram bilježiti: samo jednom, ovaj put, sam u stranici za razgovor napisao što mislim da treba mijenjati (nekoliko inih puta sam na stranici za razgovor samo otvorio dilemu, jer se nisam smatrao dovoljno kvalificiranim ili informiranim da interveniram, htio sam barem čuti dodatno mišljenje). Ne razumijem stoga zašto ste mi u Kafiću napisali: "Neki nisu voljni ispravljati članke, jer to zna zahtijevati dosta vremena, pa pišu na stranici za razgovor što misle da bi trebalo učiniti." Je li to bila optužba za lijenost, za prebacivanje mog posla na druge? Može se i tako shvatiti. Ta optužba ne bi bila fer, u najmanju ruku. I veoma je nekorektno pred ostalima, koji možda neće poći pogledati koliko prinosa imam i kakvih, uz tri profesionalna posla koja radim, nego bi mogli pomisliti da me Vi ružite jer ste stekli uvid.

  • Nabrojio sam sve moguće modalitete nečije reakcije. Ako ste se osjetili prozvani za neki ne previše pozitivan modalitet, lijepo Vas molim da mi oprostite ako sam nejasnim izričajem dopustio tu mogućnost, ali to nije bila moja namjera. Kafić čitaju svi suradnici, pa tamo pišem tako da iz mojih riječi svatko može nešto naučiti. Na stranicama za razgovor suradnika obraćam se suradnicima direktnije.
  • U Kafiću ili slavimo ako se ima što za slaviti, ili raspravljamo tekuće probleme. Ne vidim zašto bi članak Jutarnji list bio neki posebni problem, pa sam uputio kako dotični članak možete popraviti, i pri tome sam nabrojio sve mogućnosti. Kako je Kafić zajedničko mjesto svih suradnika, ne vidim ništa čudno što sam se tamo javio. Svako dobro želim! SpeedyGonsales 16:24, 29. prosinca 2013. (CET)

Ironija[uredi]

  • Napisali ste: U pogledu loše namjere posve ispravno pretpostavljate. Ona je razvidna iz sve moje suradnje na hrvatskoj Wikipediji, iz svake intervencije, i iz svakoga javnog nastupa o hrvatskoj Wikipediji.
  • Napisali ste: Ironija je, izrijekom, bila na moj račun.
  • Ako ja dobro vidim, ironija je izrijekom bila na moj račun.
  • Napisali ste: Ispričavam se, neću nikada više.
  • Iako niste prije toga napisali "Časna pionirska, ...", u redu je. Svatko ima pravo na pogrješku. Nije bitno jel isprika zafrkantska, poluozbiljna ili ozbiljna, bitno je znati da ovaj volonterski projekt funkcionira malo drugačije od plaćenih, kapitalističkih medija. Nadam se da to krajem 2013. godine u Hrvatskoj više nije pogrda, ali činjenica je da je Jutarnji list kapitalistička tvrtka. Kao i svaki drugi d.o.o. ili d.d. u Republici Hrvatskoj. Smiley.svg Svako dobro želim! SpeedyGonsales 16:47, 29. prosinca 2013. (CET)

RE:Culo[uredi]

Pozdrav, niste prvi koje to zanima :) Zapravo je Čulo-šija, ali sam maknuo dijaktičke znakove zbog lakšeg korištenja na ostalim Wikipedijama. Čulo mi je nadimak, dok je šija nadimak ili lokalna skraćenica kvarta. Zapravo je trebalo biti samo Culo, ali sam zaboravio lozinku za taj račun.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 22:42, 29. prosinca 2013. (CET)

Hvala, također sve najbolje u Novoj godini!--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 22:58, 29. prosinca 2013. (CET)

Kako izaći na kraj sa wikipedijom?[uredi]

Šjor Inoslave, pratio sam raspravu u Kafiću, kao i razmjenu između vas i Speedija i htio bi vam prenijeti par svojih opservacija:

Prvo bi vas zapitao zašto se ustručavate uređivati članak o Jutarnjem? Suradnici nisu posve nepristrani niti je to moguće postići obzirom na prirodu wikipedije. Wikipedija ne poznaje koncept "sukoba interesa" u slučaju običnih suradnika. Dok se držite ostalih pravila wikipedije i urednog navođenja izvora (pogotovo za djelove članka koji su osporavani od drugog suradnika) ne bi trebalo biti nikakvih problema.

Drugo, istaknuo bi da se neutralnost članaka na wikipediji ne postiže toliko snagom argumenata ili pozivanja na autoritet suradnika, obzirom da su svi argumenti relativni, a suradnici obično anonimni, koliko poštivanjem pravila uređivanja članaka. Naime, postoji pravilo koje kaže da na wikipediji nije dozvoljeno iznostiti originalna istraživanja i to je, po mom shvaćanju, najvažnije pravilo. Moje tumačenje tog pravila je slijedeće: Svako uređivanje članka, svaki pasus, svaku rečenicu potrebno je potkrijepiti vanjskim izvorom kojeg koristimo kao autoritet koji potvrđuje sadržaj našeg uređivanja članka. To je posebno važno ako postoji suradnik koji obriše naše uređivanje jer time taj suradnik ne osporava samo naše stavove i argumente, već osporava i neki vanjski autoritet (na kojeg smo se pozvali), koji je po definiciji (i navedenom pravilu) IZNAD vlastitih stavova i argumenata svakog pojedinog suradnika. Ako se takav suradnik prilikom brisanja sadržaja našeg uređivanja ne pozove na neki drugi vanjski autoritet i time ne opravda svoje postupke, riskira da ga se označi za vandala i blokira. Naravno, korištenje vanjskih izvora nije potrebno koristiti stalno i za baš svaku rečenicu, ali je u slučaju konflikta jedino rješenje.

Treba reći i to da je svakom suradniku zapravo u interesu da iznese što neutralnije gledište (Neutral Point Of View ili NPOV) i primjeni jedan oblik autocenzure vlastitih inherentno pristranih stajališta iz jednostavnog i praktičnog razloga razloga što ako postupi drugačije i pokuša progurati neku svoju istinu, vrlo brzo će se naći suradnik koji će tu njegovu istinu pobiti, a onda je to čisti gubitak vremena kojeg nitko na ovom projetu, obzirom da svi volontiramo i nema previše. Naravno, suradnik se može zainatiti i koncentrirati na jedan članak i gurati svoje pristrano gledište, ali dok je koncentriran na jedan (ili nekolicinu) članka, ne može napraviti veću štetu u globalu.

Treće, ono što sam rekao za suradnike - da se od njih ne očekuje nepristranost i osjećaj za sukob interesa, ne vrijedi za administratore. Administratori moraju biti i nepristrani i moraju imati osjećaj za sukob interesa. Nažalost, veliki broj admina na hr.wiki nisu dorasli tom zadatku, što se vidi i letimičnim pogledom na moju SZR. Moram priznati da je Speedy u pravu što se tiče jedne stvari - suradnici su sami odgovorni za članke i ne postoji obaveza administratora da po automatizmu ispravljaju svaku pristranost koju suradnici u članke unesu. Štoviše, po mom sudu oni bi to trebali izbjegavati raditi sve dok suradnici koji uređuju sporni članak poštuju proceduru i pravila.

Naime, koliko znam (a neznam sve, pošto sam novi) postoje tri načina eskalacije uređivačkog sukoba prema adminima - Prvi je taj da se namjerno uđe u opetovano brisanje izmjena s kojima se ne slažemo i time isprovociramo reakciju admina na način da revertamo NE VIŠE od 3 puta izmjenu koju je napravio drugi suradnik. Ako taj suradnik napravi četvrtu unutar 24 sata, zaradit će blok prema pravilima. Svakako, admin bi trebao reagirati. Drugi način je "Zahtjev za mišljenje admina" gdje se postavlja direktan upit kolegiju admina. Treći način je direktan kontakt sa adminom bilo putem emaila, bilo putem poruke na njegovoj SZR.

U svakom slučaju, jednom kada je obaviješten o sukobu (i tek tada), admin bi trebao uzeti u obzir sve činjenice i postupiti u interesu, ne suradnika, nego nepristranog članka. Naravno, stvari na hr.wiki nisu idealne... --Imbehind (razgovor) 01:08, 30. prosinca 2013. (CET)

Re: Admin[uredi]

Inoslave, slažem se sa vama da odgovornost ipak postoji. Ali, odgovornost je na svima, a kako to onda obično biva, nije na nikomu. Admini nemaju posebnu odgovornost za sadržaj članaka u odnosu na suradnike, osim naravno etičku. Da sam ja admin, sigurno bi veći prioritet dao ispravljanju POV članaka nego da npr. radim nove članke, ali to sam ja. Što se tiče Nemo iudex in causa sua, ako mislite da radi samog Jutarnjeg (i vaših kolega) trebate izbjegavati uređivanje članka, onda dobro, imate na to pravo, ali radi same wikipedije (kako je ja doživljavam) to nipošto nije potrebno. Vi samo dodajte ono što mislite da nedostaje, a ako neki suradnik misli da ste pristrani, ispravit će vas - "Business as usual" na wikipediji.

Iskoristio bi i priliku i zamolio bi vas za pomoć oko jednog članka na en.wiki. Naime, radi se o članku o Moliškim Hrvatima. Da li možda na Internetu, ako imate volje i vrimena, možete pronaći podatke popisa stanovništva u regiji Molise da vidim kako se ti ljudi etnički i nacionalno izjašnjavaju. Pogledajte raspravu na člnaku pa će vam biti jasnije: https://en.wikipedia.org/wiki/Talk:Slavomolisano_dialect#Italians_vs._Croatians. U svakom slučaju, sve najbolje u Novoj 2014. također želim!--Imbehind (razgovor) 22:03, 30. prosinca 2013. (CET)

Samo da reagiram na ono napisano na behindovoj SZR: nisam admin još od 2009. Prijedlog sam dao kao iskusan suradnik. Što se tiče obaveze da se članak ispravi, to ne postoji. Jedino što su admini dužni je pomoći u slučaju spora, a obični suradnici ni to. --Argo Navis (razgovor) 22:24, 30. prosinca 2013. (CET)

Niste se trebali ispričavati :). Što se tiče spornih članaka, ako je obaveza svačija, onda je ničija, tako to uvijek biva. --Argo Navis (razgovor) 22:45, 30. prosinca 2013. (CET)

Re: Moliški Hrvati[uredi]

Inoslave, da do tog sam zaključka i ja došao, ali sam se prije morao oko toga "posvađati" sa Kwamijem koji je englez. Međutim, našao sam istraživanje u kojem doslovno piše to što ste rekli pa sam se čovjeku morao ispričavati. Htio bi radi potpunosti članka ubaciti i podatke sa popisa kako i ubuduće netko nebi upao u sličnu zamku kao i ja. :) Hvala na otklanjanju i zadnjeg tračka sumnje. --Imbehind (razgovor) 22:39, 30. prosinca 2013. (CET)

Čestitka[uredi]

Šjor Ino, na dobro Vam došlo mlado lito! Kubura (razgovor) 05:22, 5. siječnja 2014. (CET)

[13] Znon da se bavite ričiman.
Ču son nušto za "morat" da je novijeg postanja. Ne barž toliško novijeg :)
Za "tribat", ne znan okle je tuo ušlo kako glagol. Jie to ol Talijoncih (c'e bisogno, "potriba je") ili ol nimaškeg "sollen".
Za kruto stvorih čovik bi penso "finilo je tuo", "mortov je", a onda kal si bil sigur da je gotovo, ono je duošlo jačje vengo je ikad bilo. Uskarslo, ne znon. Tako se za jazik nikad ne zno jie se more reć "adio barako".
A eto Von sal i jedna za u Wičnik ili za u foje, kako je nastalo "adio barako". :)
Ala, veselo! Kubura (razgovor) 04:12, 6. siječnja 2014. (CET)

EPH i dr.[uredi]

Dragi Ino! ( Ne ćemo reć "Dragi Ivo " ka svojevrimeno kolega van Butković)

Index.hr ima svojih propusta , ali po pitanju objavljivanja netočnih neprovjerenih i lažnih podataka i osuđenih novinara se ipak ne može mjerit sa Jutarnjim.

Matija Babić ima svojih "ludih". To je uglavnon njego osobnih animozitet prema određnin društvenin skupinama (prvenstveno prema Crkvi, vjernicima i ljudima iz postojbine vašeg kolege Tomića) Pa ugošćuje razne redikule koji taj medijski prostor ni po kojin kriterijima ne zaslužuju ( )

Ali ga je Jutarnji svojon akcijon "Naprijed" debelo prešiša.--Àntó Añtó 11:14, 15. siječnja 2014. (CET)

Wikicitati „nije li lažno predstavljanje kazneno djelo, dok intervjuiranje mailom zasad nije?”

Ja mislin da bi mnoštvo Sanadera i Milanovića na facebooku razrišilo dvojbu. Pitan se bi li Butković njih pita za intervju priko FB??

Ja ne prozivan vas za (sve) greške Jutarnjeg pa ne razumin zašto se tu češete. Ja i drugi smo samo navodili očite propuste. --Àntó Añtó 13:39, 16. siječnja 2014. (CET)


Da, dobra je to taktika. Tvrtke kćeri duguju državi (ah taj Linić i lista srama!) dok sam EPH duguje njima a ne izravno državi. Malo lukava taktika, ali ipak razrješiva. Ali, svaka čast: bolje se borite nego kolega van Jergović za rodno Sarajevo.--Àntó Añtó 19:24, 22. travnja 2014. (CEST)

svez, suvez[uredi]

Scijenjeni Inoslave, ne možete tvrditi takove gluposti da nešto nije potkrijepljeno s dokazi, samo zato što ih vi ne znate, ne znači da ne postoje.
Ne možete tvrditi da "koja je riječ hrvatska, a koja nije, određuje jezična praksa", ova izjava pokazuje vaše duboko nerazumijevanje općega jezikoslovlja, vi očito ne lučite jezik od govora. Jezična praksa je govor, a ne jezik. Govor je samo mala čest jezika.
To da je bječva latinizam za to ne postoje čvrsti dokazi, navodno da dolazi od latinske riječi vitta, što uopće ni najmanje ne objašnjava njen postanak, a kamo li pojavu jata. Prije svega najpodrobnije njen postanak bi bio sličan riječi bačva koja se navodno razvila u ranom stupnju jezičnoga razvoja uz pomoć latinske riječi buttia, što bi ukazivalo na praslavenski iskon *běči ili *běčьvь, nu to su samo moje slutnje i zato ne imam čvrstih dokaza. Stoga i dalje iskon ove riječi ostaje upitan. Uz bječvu u hrvatskom jeziku postoji još nanogavka i nazuvka, a u hrvatskom govoru štomfa, zokna, čarapa, šoseta, kalca... i ne znam još koje. Isto tako za riječ bubreg isto tako ne postoje čvrsti dokazi da je iskon te riječi turski. Istina u turskom jeziku postoji riječ böbrek koja im dolazi najvjerojatnije od otomanskoga turskoga jezika gdje imamo riječ بوبرک, ali je upitan njen postanak. U svakom slučaju riječ bugreg je slavenska riječ vjerojatno iskona nalik na *bubregъ. Po mojem mnijenju böbrek je zapravo slavenska tuđica u turskom jeziku. Što se tiče riječi postola ona nikako ne može biti grecizam, za to isto uopće ne postoje čvrsti dokazi. Ona bi po postanku bila od glagola postati što bi zapravo značilo nešto na čem se stoji, ili po sličnom postanku od pod + stol nešto što se nalazi ispod stola zapravo iskona *postolъ.
Vaša tvrdnja da riječi čelik, čarapa, cipela su hrvatske riječi poradi njihove porabe, ustaljenosti... ne ima veze sa stvarnošću, ovo opet pokazuje vaše duboko nerazumijevanje pojma jezika. Riječ ne postaje dio jezika radi njene porabe, ona tako postaje samo dio govora, i to je vrlo bitno razlikovati. Jer po tom riječ shoping za sto godina po vas bude hrvatska, a to jednostavno ne ima veze s jezikom. Primjerice riječ filozofija nije hrvatska ni nikada ne može biti, hrvatske riječi su mudroslovlje, mudrenje, mudroljublje..., isto kako u engleskom jeziku riječ philosophy nije engleski iako se ona koristi jur petstoljeće, engleska riječ je wisdomlore, wisdomlove, wisedom...
Vaša tvrdnja da zapravo leksik Marulića, Hektorovića, Zoranića... ne spada u hrvatski standardni jezik pokazuje upravo vaše nepoznavanje standardnoga jezika. To što su Rešetar, Budmani, Maretić, Gršković, Šuvar, Anić... i ini im slični, sprovodili hrvatski autolingvicid i mislili da u standard mogu samo riječi koje istočnohercegovački čoban poznaje ne ima veze sa stvarnošću ni s hrvatskim standardom, jur s nekim propalim jezikom prošloga i pretprošloga stoljeća.
U leksik hrvatskoga standardnoga jezika spadaju sve riječi hrvatskoga književnoga jezika (uključujući i Marulića, i Zoranića, i Gundulića, i Domjanića...) samo što moraju biti stilizirane po novoštokavskoj jekavskoj normi (po standardu). Uporno krivo se mni da novinarski jezik je odraz standardnoga jezika, požalost rijetko koji novinar je pismen i poznaje standardni jezik (čast izuzekom) te novinarski jezik nikako ne može biti odraz, a kamo li primjer standardnoga jezika.
O poeziji i umjetnosti ne ćemo ovom prilikom. Nemojte kaj zamjerit.
Nigdje ja nisam spomenuo da je savez nastao od союз. Da pojasnimo, u slavenskih jezicih postoje srodne riječi različitih iskona. Poljski związek, češki svaz, slovački zväz, ruski союз, bjeloruski саюз, ukrajinski союз, slovenska zveza, bugarski съюз, makedonski сојуз što ukazuje na razne iskone *sъvęzъ, *sǫvęzъ, *sǫǫzь i *sъǫzь.
Riječ savez nastala je od ruske riječi совязь, a ne od союз. Posudio ju je Šulek prilagodivši ovaj со- u sa- i вязь u vez, te tako imamo savez. Vi velite da Šulek koristi savez, to je istina, samo ste zaboravili reći da taj isti Šulek koristi i oblike savremen, sagrađan..., po ovom slika je više no jasna (Šulek ne luči hrvatski jezik od srpskoga), suvez je hrvatski jer *sǫ- u hrvatskom jeziku uvijek prelazi u su-, a to je, kako ste ono rekli ; "notorna činjenica". Štono ovdje nije riječ o čistom rusizmu kako primjerice bodriti, točka, ogroman, obrazovanje... hrvatski je badriti, bodak, golem, naobrazba..., jur zapravo posrbljenom rusizmu, pače srbizmu. Riječ savez je isti kako saveršen od ruskoga совершенный dok bi hrvatski bilo svršen, suvršen, dokonalan...
Vidite Inoslave, naš novinarski jezik prihvati oblike suvremen, sugrađan..., ali ne prihvati oblike suvez, suvršen...
"Bilo kako bilo – koristi se u standardnome hrvatskome barem dva stoljeća. Savez, dakle, jest hrvatska riječ", ovo je opet glupost par excellence da se riječ savez koristi i sljedeće tisućljeće ona ne će biti hrvatska riječ.
Podalje pišete da je svez vrpca za kosu, e za ovo zaslužujete pljesak, zaboravili ste jošte reći da ima značenje isto kako riječ čvor. Riječi mijenjaju značenje od ljeta do ljeta. Pak uzmimo latinizam federacija od francuskoga fédération od latinskoga fœderatio što pak vuče na koncu od glagola fœdero kaj bi značilo dogovoriti sporazum, potpisati sporazum. Veze ne ima s današnjim sveopćim svejezičnim značenjem. Ista stvar vrijedi i sa suvezom.
To što se neke riječi javljaju od Šuleka ili ne, uopće nije bitno. Šulek je jedva poznavao hrvatski jezik, nikad ni nije bio njegov, niti je on imao ćuti za nj. Zašto to tako izgleda, zašto imamo ove oblike, a ne one, to je sve pitanje politike, a ne jezikoslovlja. Ja ne imam namjere mijenjati "športsku terminologiju", nu za me bude uvijek svez, možda pače i suvez (suvez koristi Bulcsú László), sve prije nego savez. Vi ako hoćete možete to prihvatiti, ali ni ne morate. Uvijek bude pravilnije u hrvatskom jeziku reći svez nego li savez, isto kako uvijek bude pravilnije napisati uviek nego uvijek. Bez obzira na politiku, novinarstvo ili da li se to komu sviđa ili ne sviđa, to je jednostavno po jezikoslovlju tako.
Moj velemožni naklon, scijenjeni Inoslave. Gorska vila (razgovor) 23:20, 20. siječnja 2014. (CET)

Strčić[uredi]

Inoslave, slažem se, uklonih. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 00:03, 22. siječnja 2014. (CET)

Močilac[uredi]

Inače, pohvala za odgvoro Močilcu niki dan. Da ne bismo samo negativno... --Àntó Añtó 19:26, 22. travnja 2014. (CEST)

Danas[uredi]

[14] Šjor Ino, mislin da je Danas izlazia od 1982. godine ;) Kubura (razgovor) 08:17, 19. srpnja 2014. (CEST)

[15] Ma svi smo mi samo 'judi. :) Kubura (razgovor) 09:07, 19. srpnja 2014. (CEST)

Nego, rec'te mi, hoćemo li unit poznatu rodbinu u članak o Tomici Simoviću? Kubura (razgovor) 05:25, 21. srpnja 2014. (CEST)

[16] Hvola Von lipa ča ste mi veselo otpovidili! Kubura (razgovor) 03:09, 26. srpnja 2014. (CEST)

odg: Filipe ili Filip[uredi]

Ništa lošeg nema u tome što ste čitali razgovor između mene i Kubure, sve što napišem na Wikipediji - javno je vlasništvo. Moj cilj je bio ujednačiti nazive, tako da imamo ista pravila za sve članke o kraljevima/kraljicama i drugim vladarima. To rade i druge slavenske wikipedije, pa mi to nije predstavljalo neki problem. I na kraju, priznam da o tome malo znam, nisam lingvist, kroatist, to ću rado prepustit onima koji su bolji od mene na tom području. --Wüstenfuchs 17:53, 21. srpnja 2014. (CEST)

Odgovor[uredi]

Zaprimio sam Vašu poruku, međutim iz svega nisam mogao iščitati u čemu se sastoji problem koji pokušavate iznijeti na mojoj stranici za razgovor. Odmah ću Vam reći kako Vašu tvrdnju da neki suradnik na turskoj Wikipediji valjda zna bolje može biti točna, ali i ne mora. Osobno se radije rukovodim stvarnim vrelima (izvanwikipedijskim), nego međuwiki referenciranjem, a osobito kada sam u dvojbi. Naravno, druge wikipedije uvijek posluže za daljnje istraživanje.

U naslovu ste postavili pitanje na koje, nadam se, znadete odgovor. Davutoglu je izabran za čelnika AKP na 1. izvanrednoj konvenciji stranke koja je održana 27. kolovoza 2014. u Ankarskoj sportskoj areni (http://www.akparti.org.tr/site/yonetim/genel-baskan), kada je nasljedio svog prethodnika (Erdogana) na istoj dužnosti, koji je izišao iz stranke zbog ustavne odredbe o nužnosti prekida veze s političkom strankom iz koje dolazi. Naravno, pitanje je da li je učinjeno u pravom trenutku, o čemu se vodila rasprava - o čemu više http://www.todayszaman.com/op-ed_serving-as-president-prime-minister-and-party-chair-at-the-same-time_356325.html, kao i o načinu kako je (valjda) riješen problem http://www.hurriyetdailynews.com/official-gazette-publishes-presidential-elections-results-just-in-time-for-erdogans-oath.aspx?pageID=238&nID=71015&NewsCatID=338 .

Tvrdite da je čelnik manje određen pojam. Meni je on jasan i moram priznati da mi nije razumljivo što je sporno kada sam istovremeno u infookviru s desne strane stavio kako je Davutoglu predsjednik AKP (to valjda uključuje da je on čelnik stranke, ne?). Nadalje, riječ čelnik sam namjerno uporabio, međutim meni nije sporna Vaša izmjena te je neću mijenjati. Nadalje, primjećujem kako rabite englesku riječ "leader". Moram Vas upozoriti kako službena engleska stranica AKP-a rabi riječ "chairman" (http://www.akparti.org.tr/english/yonetim/genel-baskan). Osobno bih prije tu riječ preveo kao "predsjedavajući" (ali o tome zašto to mislim možemo razglabati negdje drugde). Naravno može i "predsjednik". Turska riječ je "Genel Başkan" (prva poveznica koju sam naveo), što bi u doslovnom prijevodu mogli prevesti i kao "glavni glavar/poglavar", jer turska riječ "baş" znači - glava. "Başkan" se inače rabi u raznim kombinacijama, stoga može biti "devlet başkanı" (državni poglavar), "belediye başkanı" (načelnik općine), "daire başkanı" (načelnik odjela, voditelj odjela). Ovo pišem samo kao primjer kako se sve riječ "başkan" može prevesti.

Nadam se kako sam Vam pojasnio neke stvari i da sam, nadam se, odgovorio na Vaša pitanja. Srdačno, --Ex13 (razgovor) 22:39, 28. kolovoza 2014. (CEST)

Evo, službena stranica rabi riječ "Chairman" (predsjednik) - [17] (dakle ne čelnik ili "leader"). I navodi Davatoglua kao predsjednika. --Wüstenfuchs 03:00, 29. kolovoza 2014. (CEST)

Odg: O jeziku, rode[uredi]

[18] Ma baš je lijepo kad netko piše hrvatskim jezikom visoke stilske razine! Obraćanje pozornosti na vokativno slaganje znak je učenosti.
Inače, nitko od nas nije savršen. Svi smo mi s našom okolinom manje ili više izloženi utjecaju drugih jezika, pa nam dosta pogrješaka koje napravimo dolazi s te strane.
O tome da se jezik mijenja kroz vrijeme, to je poznata stvar. I ljudi. Znate ono koja se vrsta ljudi nikako ne mijenja :)
Kad je promjena u standardnom jeziku evolutivna, onda to nije problem.
Što se tiče inojezičnih wikipedijskih projekata, ono je priča za sebe. S razumnim ljudima lako nam je raditi, njima je jasno, prepoznaju ozbiljnu i obrazovanu osobu i ne treba im mnogo objašnjavati.
Problem su oni s (antihrvatskom ili kojom drugom političkom) agendom, ondje je svaki argument uzaludan. Znate to i sami kako je s aparatčicima, plaćenicima i zaluđenima.
Treću skupinu čine oni inozemci koji su površno i/ili loše informirani, a misle da znaju sve, osobito šport, politiku i u ovom slučaju hrvatski jezik. Usporedba s diletantima Vam je fantastična! Dobro ste ih opisali.
Niste me ugnjavili, bilo mi je zanimljivo čitati Vašu poruku. Kubura (razgovor) 06:45, 8. rujna 2014. (CEST)

Umberto Eco[uredi]

Ciao Inoslave,
Pretpostavljam da ne pises clanke u JL po narudzbi ali eto palo mi je na pamet da bi mozda trebalo napisati jedan clanak o Umbertu Ecu (dok je jos ziv). Zbilja je steta da facebook generacija ne zna bas puno o njemu i vjerojatno je malo pretezak za njih ali opet treba im ukazati na njega, a vjerojatno je interesantan i drugim generacijama. U svakom slucaju pozz--El hombre (razgovor) 21:04, 6. studenog 2014. (CET)

Eh nasmijao sam se dobro, No da pokusam to reci ovako. 80-ih godina proslog stoljeca su dvije knjige bile bestseleri koje po svim logikama nisu trebale biti: jedna je iz fizike Kratka povijest vremena i jedna iz filozofije "Kritika cinicnog uma" Petera Sloterdijka. Onda se u to desetljece ugurava i Eco s "Ruzom". No misljenja sam da je ta knjiga nesto za siroke mase (vjerojatno i zbog istoimenog filma) kao npr. Coelhov Alkemicar mada on ima puno boljih knjiga (bar po meni) npr. Veronika odlucuje umrijeti ili 11 minuta. Osobno mislim da je to isto u slucaju Eca, da mu je Foucaultovo njihalo puno bolje ili pak mi svi koji smo odrasli na talijanskim stripovima i Zagoru knjiga Tajanstveni plamen kraljice Loane. Kada sam ovu potonju procitao osjecao sam se kao da sam je ja napisao. Tvoja tvdnja o starosti/mladosti ne pije bas vodu jer mislim da treba biti solidno potkovan i naravno imati i pomalo zivotnog iskustva da bi Eco "sjeo" na mjesto. U mom slucaju tako je bilo s Arsenom D. ciji mi je glas bio iritantan a danas mi je muzika. Arsenov glas je isti znaci da sam se ja promjenio. No bilo kako bilo ugodan vikend. --El hombre (razgovor) 16:20, 7. studenog 2014. (CET)

RE: Nessun dorma[uredi]

Poštovani Inoslave, sasvim je nepotrebna Vaša isprika na mojoj SZR: niste me nimalo "gnjavili". Dapače, zahvaljujem Vam za komentar u vezi mogućega hrvatskoga prepjeva spomenute arije Kalafa iz Puccinijeve opere "Turandot", koji me je u nekim dijelovima i nasmijao. Prepjev sam pokušao pronaći zbog pjesničko-glazbenih razloga da se u članku eventualno može usporediti originalni tekst i prijevod s prepjevom. No do danas ga, nažalost, nigdje nisam uspio "iskopati", pa ni u jednom prilično velikom a meni dostupnom fonoarhivu nema nijedne snimke te arije otpjevane na hrvatskom jeziku. Stoga zasad sve ostaje samo na ideji, a ako Vi poželite dopuniti taj ili bilo koji drugi članak glazbene tematike, samo dajte... Slatko sam se nasmijao i spominjanoj ariji mlinara Sime i prepjevu na njemački jezik: vjerojatno su i u tom slučaju posrijedi bili razlozi praktične prirode, jer koliko god se njemački mnogima činio "kvrgav", zamislite samo da su Gotovčeva "Era" njemački pjevači pjevali u originalu? E to bih zbilja htio čuti i doživjeti... Face-wink.svg Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 14:56, 7. studenog 2014. (CET)

Ha, ha, ha... Moram priznati da sam se i sam naslušao svakojakih doskočica starijih kolega i naraštaja, za krepat od smijeha... Face-grin.svg Hvala vam za informaciju o splitskome HNK, imam tamo neke drage kolege pa ću njih kontaktirati za prepjev Kalafove arije. Osobno nisam pobornik pjevanja bilo koje ili čije opere u kojekakvim prepjevima, a danas se od te prakse uglavnom i odustalo. Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 15:29, 7. studenog 2014. (CET)

:)[uredi]

Rijetko išta zvuči ljepše nego kada Splićanka naglas čita tekst na standard(izira)nom hrvatskom. S druge strane, nema ništa gore od prisilnoga F u ljubavi, a troké od naglašavanja zadnjeg sloga u proGRAM i sl. Splićanin (razgovor) 17:54, 7. siječnja 2015. (CET)

Enci menci na kamenci igra Osim u Firenci[uredi]

Ciao Inoslave,
Kratko i jasno u pravu si za Firencu i to sam upravo ispravio. Bila je vec poveznica Firenza ----> Firencu i ja sam je izabrao da mi ne bode oko crvenilo nenapisanog clanka Firenze. Ne persiram nikoga na wikipediji jer svi smo isti (mozda neki malo istiji) za okruglim wikipedijskim stolom. Nadam se da je ono "el burro" karatkeristika tvoje tvrdoglavosti. Lako je se skriti iza nekog imena ali brzo se moze uvidjeti tko koliko vrijedi po radu koji ostavlja iza sebe. Uostalom wikipedija i jest zamisljena kao projekt stalnog poboljsanja clanaka tako da bi vjerojatno neko u buducnosti ispravio Firenza u Firencu na clanku o Adolfu M. koji nece biti presucen. Mirno more i puno zdravlja.--El hombre (razgovor) 20:06, 7. siječnja 2015. (CET)

Stjepan I. Cosmi[uredi]

Kolega,

u hrvatskom je jeziku uvriježeno "pohrvaćivati" imena vladara i drugih dostojanstvenika (pr. kraljica Elizabeta, a ne Elizabeth) i to je pravilo. Biografski leksikoni, enciklopedije i znanstveni radovi poznaju isključivo "Stjepana Cosmija", mada je sasvim jasno da je njegovo ime bilo Stefano ili neka varijanta tog imena. Zato Vas molim da ne korigirate ono što je napisano u skladu sa jezičnim i leksikografskim normama, a isto važi i za ostale takve članke. Hvala.

Hrvatska enciklopedija: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12569 Bonus vir semper tiro Hrvatski biografski leksikon: http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3686

Walter9 (razgovor) 15:17, 8. siječnja 2015. (CET)

. Poštovani,

Ako sve znate i sve Vam je jasno, zbilja se čudim što ste me uopće kontaktirali. Što se tiče upita, rekao sam vam svoje mišljenje i budući da ste, kako sami kažete Zagrepčanin, molio bih Vas da mi ispunite malu želju, ukoliko Vam nije teško i naporno, i da se ljubazno suzdržite od zadiranja u našu, mislim splitsku, kulturnu baštinu i dopustite da ljude iz svoje prošlosti nazivamo kako je kod nas "uvriježeno", što nije u kontradikciji sa Vama dobro poznatom leksikografskom praksom. Pozdrav. Walter9 (razgovor) 21:14, 10. siječnja 2015. (CET)

Poštovani,

hvala Vam na iscrpnim biografskim podacima, iako Vas to nisam tražio niti Vas na to poticao, ali tema razgovora nije bilo čije podrijetlo pa ni Vaše. Bez želje da ulazim s Vama u raspravu na osobnoj razini, jer hoc facias homini, quod cupis esse tibi, ipak ću Vam dati jedan mali savjet ili ako će Vam tako zvučati dobro (da ne bih napisao 'bolje'), jednu vlastitu opservaciju. Rasprave se vode snagom argumenata, a ne zloupotrebljavaju se akademske titule kako bi se ostavio dojam ili prisnažili argumenti. Mislim da to ipak ne pristoji čovjeku Vašeg očitog znanja i renomea. Meni nikad nije palo na pamet koristiti akademske titule kao argument i štoviše, ne smatram se, zbog svojih stručnih kompetencija, nimalo boljim (a ni lošijim) od bilo kojeg drugog volontera na ovom projektu.

Tražili ste podatke o dotičnom Cosmiju i uporabi njegovog imena u stručnoj i znanstvenoj literaturi, na što sam Vam priložio što o tome stoji u internetskim leksikografskim izdanjima. Imate li kakvih primjedbi na dosljedan upis imena "Stjepan" u Hrvatskoj enciklopediji ili Hrvatskom biografskom leksikonu (koji priznajem datira iz davnijih godina), molim da se za to obratite Vašim kolegama koji su se domislili takvom konsenzusu i time ga, de facto, proglasili standardom (nadam se kako ne mislite da je Hrvatska enciklopedija trivijalno djelce).

Vrijeme bespotrebno potrošeno na samoprezentaciju, mogli ste iskoristiti na kompetenciju opće razine, odnosno, ugooglati ime "Stipan" uz riječ "Cosmi" pa biste i sebe i mene oslobodili suvišnog nadrintelektualnog razgovora, i usput naišli i na ovaj, možebitno koristan podatak: http://kis.carnet.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&fid0=4&fv0=appresso+Andrea+Poletti&spid0=1&spv0=&selectedId=303000431

Naredbe od Zbora darxave splitske / dane na svitlo od prisvit. i prip. gna. gna. Stipana Cosmi arkibiskupa splitskoga, inako solinskoga, poglavice Dalmatie i sve harvatske zemglie ... ; kogesu bile prinesene u slovinski giazik od Mikule Biankovichia vicaria splitskoga i apostolskoga, obranoga biskupa od Makarske

Autor: Cosmi, Stjepan Nakladnik: In Venetia : appresso Andrea Poletti, 1699. Materijalni opis: 167 str. ; 18 cm Napomena o izvoru naslova: Podaci o naslovu, mjestu i godini tiskanja te autoru iz kataloga Sveučilišne knjižnice u Splitu. Napomena: Hrbat uništen. Primjerku nedostaje naslovni list i dva nepaginirana lista. Jezik: hrvatski Građa: Knjiga Knjiga

Quidquid agis, prudenter agas et respice finem.

Pozdrav.

Odg.: Ortografija i ortoepija[uredi]

[19] Veselo, šjor Ino. Prije jednu dvadesetak godina na tu je temu László Bulcsú napisao šaljivi članak u jednom tjedniku. Išao je do u veće nanodetalje od Vas :)
Znam da je bila dvojnost oko toga -tc/-dc i -c, ali ono s -tc i -dc umjesto "jednačenja" u -c (kod -tak) pokazalo se vrlo praktičnim. Sad se jasno razlikuje korijen i nema zabuna a također i ostavlja više prostora za tvorbene mogućnosti (poček -> počeci, početak -> početci umjesto počeci, gdje samo naglasak razlikuje), s obzirom na to da će nastajati nove riječi. Ja se još spominjem kolika je nekad bila muka dok su djeci utuvili u glavu da nisu "petci, redci, patci, metci, zadatci, zadci, iscjedak", kako su djeca isprve odmah pisala, nego "peci, reci, paci, meci, zadaci, zaci, iscjeci"; ovim je rješenjem sav taj problem riješen.
Babić-Ham-Moguš su pisali o tome. Ostavili su samo nekoliko iznimaka (otac, sudac, svetac), premda je sad u praksi zaživilo i sudci i svetci. (Babić, Ham, Moguš: Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 31, ISBN 953-0-40026-8).
Stojte mi ga dobro, Kubura (razgovor) 02:53, 9. siječnja 2015. (CET)

Odg.: Performer[uredi]

[20] E, da, ima u engleskom performer kao izvođač (skladbe) i to se prevodi kao izvođač, ali postoji i u značenju onog koji izvodi performans (eng. performance). Vjerojatno će naši to pokušati prevesti prema latinskom predlošku. Ovdje sam naišao da rabe latinsku riječ (performator) u zamjenu za englesku performer, tekst--109.60.12.236 17:06, 27. siječnja 2015. (CET) je s culturenet.hr: [21] Antonio Kiselić performans u Galeriji O.K., "Performans završava kada performator odluči završiti performans tako što prestane postavljati pitanje sudionicima/promatračima... performator prilazi publici i traži njihovu reakciju,... ". Kubura (razgovor) 03:04, 9. siječnja 2015. (CET)

Slike[uredi]

Bog, jucer sam slucajno svratio na Wiki i vidio sam problem. Dok sam se isao prijaviti netko drugi je to uredio. Radi se da jpg na kraju spisa treba biti malim slovom. Pozz 109.60.12.236 17:06, 27. siječnja 2015. (CET)

Ispricavam se, ovaj put sam napisao poruku prije nego sto sam se prijavio.Srdacan pozz Lasta 17:20, 27. siječnja 2015. (CET)

Hvala ti za osmijeh[uredi]

Ciao Inoslave,
citajuci jutros tvoj clanak o Umbertu Ecu zakljucio sam da ga vise volis i cijenis od mene. Eh kako se covjek prevari. Eto vidis da nekad ne treba ni naruciti vraga, vec on sam dodje.:) Pozz--El hombre (razgovor) 18:33, 22. veljače 2016. (CET)

Odg.: Hrvatsko novinarsko društvo[uredi]

Zdravi bili, šjor Ino.
Evo sam malo popravio članak. Još bi trebalo dodati neke pojedinosti spomenute u internetskoj Hrvatskoj enciklopediji [22]. Slažem se da nije u redu cijelu generaciju strpati u jugoudbaške kadrove; pa ni svaki glavni urednik (bio u Partiji ili ne) nije bio prljav - netko je u teškim vremenima pokrio svoje ljude koliko je mogao, neki i izloživši sebe. Ipak su se u onim vremenima iznjedrili brojni kvalitetni ljudi koji su bili vjesnici demokratizacije hrvatskog društva, koji su bili ispred svog vremena. Ala, veselo, Kubura (razgovor) 06:20, 1. ožujka 2016. (CET)

Katolicke crkve[uredi]

Ciao Inoslave,
viriti na wikipediji sto drugi pisu nije kaznjivo, cak sta vise pozeljno je. Djelomicno se slazem s tobom. Naime suradniku Kuburi sam napisao da sve clanke koje sam zapoceo, zapoceo sam s "Katolicka Crkva u ...". Koliko se sjecam Kat. Crkva se sastoji od brojnih crkava (nesto vise od 20 koje spadaju pod jurisdikciju Rima tj. pape). Jedna od njih je i crkva koja koristi latinski obred tj. tradiciju i to je Rimokatolicka Crkva. Dakle ona je, matematicki govoreci, podskup ovih svih. E sada dolazimo do onoga sto ti zelis reci a to je da se ova poistovjecuje sa svim ostalim. To sam Kuburi i nabacio da se to kolokvijalno rabi. Bar kada se sluzimo hr. jezikom. U drugim jezicima to moze varirati i ovlas gledajuci ostale wikipedije ima ih veliki broj koji Katolicku Crkvu nazivaju rimokatolickom, ukljucujuci i mog biskupa (pojma nemam ko je) i koji špreha njemacki. Otprilike kao sto se za Srbe govorilo Vlasi, za Hrvate Šokci, za muslimane bolje da ne kazem, ili puma za sve vrste tenisica u Hercegovini. Ja ti nisam toliko zainteresiran u 100%-nu koncisnost clanka, jer ideja wikipedije je da se clanak cijelo vrijeme dotjeruje ili sminka tako da i ako napravim pogresku ne osjecam se krivim. Ovdje su podbacili pravopisdzije, osobe koje normiraju jezik a zajedno sa njima vjerojatno i svecenici koji sami ne forsiraju uporabu pravih izraza i rijeci, pa nadalje televizija s losim programima, i naravno roditelji kod kuce. Zavrsicu s adekvatnim citatom “The right word and the almost right word is the difference between lightning and the lightning bug.” Pozz--El hombre (razgovor) 12:51, 13. studenog 2016. (CET)

Odg.: Rimokatolička Crkva[uredi]

Veselo, šjor Ino!
[23] Evo nušto ovuod [24] u Glas Koncila:
Rubrika Pitali ste": Je li velika razlika između rimokatoličke i i grkokatoličke Crkve?
"Rimokatoličke biskupije u Hrvatskoj i grkokatolička Križevačka eparhija, koja ima status samosvojne Crkve bizantsko-slavenskog obreda, dijelovi su jedne Katoličke Crkve kojoj je na čelu Petrov nasljednik – papa.

Katolička Crkva obuhvaća ukupno 22 autonomne Crkve (ecclesiae sui iuris – Crkve svoga prava) koje uživaju položaj relativno neovisne samouprave prema rimskom papi s kojim su u punom zajedništvu i koji okuplja sve Crkve u univerzalnu katoličku zajednicu. Od tih 22 Crkava jedna je latinskoga obreda – ona koju se katkad neslužbeno zove rimokatoličkom – a sve ostale su Istočne Katoličke autonomne Crkve koje njeguju specifičan obred koji potječe od jedne od pet istočnih tradicija: od aleksandrijske, antiohijske, carigradske, istočnosirske (kaldejske) ili armenske.

Grkokatolička (tako se zove popularno, a ne službeno) Križevačka eparhija jedna je od tih 21 Istočnih Katoličkih Crkava koja njeguje tradiciju carigradskog obreda obogaćenog elementima slavenske kulture i baštine.

Sve Crkve koje tvore jedinstvenu Katoličku Crkvu baštinice su i oživotvoriteljice istoga poklada vjere, dakle i vjernici »rimokatoličkih« biskupija u Hrvatskoj i po svijetu kao i vjernici »grkokatoličke« Križevačke eparhije, ispovijedaju jednu te istu vjeru. Razlike su u obredu i u vlastitom pravnom poretku. Dok se Katolička Crkva latinskoga obreda ravna po Zakoniku kanonskoga prava, svih 21 Istočnih Katoličkih Crkava, dakle uključujući i Križevačku eparhiju, ravna se po Zakoniku kanona Istočnih Crkava – a oba zakonika svojom vlašću proglasio je papa Ivan Pavao II. "
[25] Ovuod som noša nušto o obredima (Splitsko-makarska nadbiskupija, Vjeronaučna Olimpijada - Građa za natjecanje za osnovnu školu, 2012., str. 3):
"Na Zapadu su se uz rimski obred, koji je najrašireniji (a često se krivo naziva i zapadnim ili latinskim), razvili milanski ili ambrozijanski obred u sjevernoj Italiji te toledski ili mozarapski u Španjolskoj. Europski zapad poznavao je u povijesti još i galikanski, keltski, akvilejski i beneventanski obred, kao i mnoštvo inačica rimsko-germansko-franačkoga obreda, među koje je spadao i stari zagrebački obred kao obred zagrebačke (prvo)stolne crkve".
Ufon se da son Von bil ol pomoći. Stuojte mi dobro, Kubura (razgovor) 05:52, 14. studenog 2016. (CET)

Odg.: Jiež i dijasistem[uredi]

Mene su učili pismicu di se jiež smota u kućicu.
Što se tiče dijasistema, čitam ovdje [26], [27], [28], [29], [30]. Za ne iskat, dosta je potražit "dijas" na stranici pa će Vas odvest di piše "dijasistem" ili "dijasustav" u svim mogućim padežiman. Koliko vidin, čini se da pod tim pojmom obuhvaća sva hrvatska narječja.
[31]"...hrvatski dijalekti, zajedno s muslimanskima, crnogorskim i srpskim dijalektima, čine u južnoslavenskoj jezičnoj skupini užu zajednicu, koju u stručnoj terminologiji možemo nazvati jezikom-dijasistemom...Drugim riječima, taj jezik-dijasistem postoji samo zato što se kajkavski i čakavski dijalekti, kojima govore samo Hrvati, i torlački dijalekti, kojima govore samo Srbi, ne mogu po genetskim lingvističkim mjerilima odvajati od štokavskih dijalekata, kojima govore i Srbi i Crnogorci i bosanskohercegovački Muslimani i Hrvati..."
[32]"Kada je dakle zaista potreban takav termin, možemo govoriti o srednjojužnoslavenskom dijasistemu (jeziku dijasistemu). Taj je naziv istinit, radi se o dijasistemu dijalekata koji na zapadu graniče sa slovenskim dijalektima, na istoku s makedonskim i bugarskima. " Kubura (razgovor) 06:10, 14. studenog 2016. (CET)

Standardni hrvatski[uredi]

Nisam siguran da znam o čemu se radi. Da nije poruka slučajno zalutala meni?--MaGaporuči mi 17:06, 25. listopada 2017. (CEST)

Poslao sam e-poruku.--MaGaporuči mi 17:17, 25. listopada 2017. (CEST)

Antonio Ive[uredi]

Scusa se scrivo in italiano. Sto caricando su Wikisource le opere di *Antonio Ive.-Mizardellorsa (razgovor) 08:37, 24. srpnja 2018. (CEST)

2019 anno delle Nazioni Unite per le lingue autoctone[uredi]

Il 2019 è l'anno delle Nazioni Unite per le lingue autoctone che corrono il pericolo di estinguersi ed anche Wikimedia Fundation si interessa al discorso. Su Wikisource c'è il tentativo di raccogliere tutti i testi liberi da diritti di una serie di lingue che hanno una illustre letteratura, ma che sono ora in pericolo. La lingua dalmata è estinta, la lingua istriota si è ridotta a pochissimi locutori, così come quella Istro-romena. Ho raccolto anche i testi in ladino dolomitico e in Romancio. Vedo che tu conosci la lingua Čakavian. Con l'appoggio di qualche Università dovremmo presentare un GRANT a Wikimedia Fundation. per organizzare un grande progetto multilingue e internazionale.--Mizardellorsa (razgovor) 23:03, 2. kolovoza 2018. (CEST)

Citat Rankovića u Politici 1951[uredi]

Poštovani, lijepo molim više informacija, o kojem se članku ili člancima na ovom projektu radi, o kojem nadnevku? Ne jamčim brzinu (svi smo mi volonteri), ali odem u prosjeku najmanje jednom godišnje u NSK, pa ako znam što mi je tražiti, provjerit ću navedeno. Lijep pozdrav! SpeedyGonsales 15:36, 3. kolovoza 2018. (CEST)

Napisali ste: Zamolio bih suradnika Heraklita da kaže odakle mu podatak, ali suradnik s takvim imenom ne postoji.
  • Razgovor sa suradnikom:Heraklit. Suradnička mu je stranica crvena odnosno - ne postoji, ali ako postoje uređivanja, nužno postoji stranica za razgovor suradnika.
Napisali ste: ... ja sam sebi zadao pravilo da ne ispravljam članke koji su diktirani, barem kako se meni čini, više ideološkim nego enciklopedijskim rezonima. Ovdje bi to značilo zaimati more vjedricom.
  • Razumijem odluku, slažem se s tvrdnjom (zaimati more vjedricom). Administratorska je sudbina ispraviti ono što se stigne, kad se stigne. Stoga mogu obećati samo da ću se potruditi kad sljedeći put odem u NSK da ću uzeti Politiku u ruke. Kada, to mi nije znano. Nego, ako se već ne ide u ispravljanje kompliciranijih članaka, nije loš pristup napisati na stranici za razgovor članka što sve ne valja i zašto. Dogodilo mi se već da sam osobno bio u situaciji, ili sam upoznao nekoga tko ima vremena, i želi pomoći oko uređivanja nekoga članka, ali nema dovoljno znanja. U takvim slučajevima ako je na stranici za razgovor članka naznačeno što i zašto valja ispraviti, to nekome može izgledati kao isprazno jamranje, ali marljivom suradniku s manjkom znanja je to koristan putokaz, da ne kažem - svjetlo u tami. SpeedyGonsales 18:26, 3. kolovoza 2018. (CEST)

Odg.: Adminištraturi, lavur i kontreštavanje[uredi]

[33] Veselo Vam, šjor Ino, i na dobro Vam došlo mlado lito! Istina je, ni oto akademija pa da ima meja dokle ih more bit. No, štorija je obo lavuru. Potriba se koji put i kontreštat s divjacima kad se pojavidu na projekt, a ne dišpetavat i kontreštavat se s kolegama adminištraturima i podmećat in. Tuo Vam je isto kako i s profešurima. Ni me briga jie ih na fakultet piet, šiest ili dvadeset i šiest. Ali ni pošteno da se jednakopiše da je bia profešur i onemu ča je puno lavura, pisa, drža mir u kući, učia študente i umiriva ih kad su nemirni, ka i onemu ča niti jedan dan u pet godišć ni doša na posal (a po mogućnosti su linčine još širili ćakule i činili švide onima ča lavuradu). Kubura (razgovor) 22:56, 1. siječnja 2019. (CET)

Odg.: Ante Tomić (novinar)[uredi]

Maknuo sam ono u članku o njemu. Što se tiče Wikicitata, slobodno dopunite skup citata reprezentativnim skupom citata. Nije zaključano. Kubura (razgovor) 02:46, 5. siječnja 2019. (CET)

Telegram (portal)[uredi]

Pozdrav, suradniče! Molim da pripazite na format izvora kada koristite web-stranice kao izvore. Morate navesti i datum kada ste preuzeli sadržaj s izvora, kao i autora i datum kada su informacije objavljene u izvoru (ako su te informacije dostupne). Više o ovome možete pročitati ovdje. Za lakše navođenje možete koristiti i predloške kao što je {{Citiranje www}}.

Primjer: izvor koji ste naveli u članku Telegram (portal) trebao bi izgledati ovako: Telegram, svaki dan: Važna obavijest za sve Telegramove čitatelje i korisnike. Telegram.hr (7. travnja 2016.), preuzeto 24. srpnja 2019.

Lijep pozdrav, --Hmxhmx (razgovor) 17:16, 26. srpnja 2019. (CEST)


Pozdrav! Shvatite to samo kao malu uputu - greška nije toliko ozbiljna. Rado ću ja ispraviti. Face-smile.svg Lijep pozdrav, --Hmxhmx (razgovor) 10:26, 27. srpnja 2019. (CEST)

O stanju na hrvatskoj wikipediji[uredi]

Dobar dan,

Ne znam jeste li pratili Kafić ovih dana. Povod je moj nedavni članak na Signpostu, odnosno njegov skraćeni prijevod, a tema je stanje na hrvatskoj wikipediji.

Kad je hrvatska wikipedija bila predmet medijske afere 2013. godine, vi ste ju javno na neki način branili. Ono što tada jest nedostajalo svim tim novinskim člancima je pravi dokazni materijal u vidu ne samo primjera vrlo problematičnih sadržaja, već i uzročno-posljedične veze koja jasno pokazuje kako i zašto su ti sadržaji nastali. Dakle, ako možete odvojiti 15 ili 20 minuta, molio bih vas da bacite pogled na gore spomenute članke. (Skraćeni prijevod je u tom smislu sam za sebe dovoljan.)

Moj stav je da problem postoji (sada kao i tada), da je vrlo ozbiljan, i da vrlo konkretnu odgovornost snose imenovani suradnici-administratori. Ne znam hoćete li se složiti, ali argumenti su tu, i bio bih vam vrlo zahvalan na svakom mišljenju i komentaru. GregorB (razgovor) 21:56, 16. rujna 2019. (CEST)