Dunavska banovina: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 195.252.64.124, vraćeno na zadnju inačicu suradnika ArthurBot |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 6: | Redak 6: | ||
Prema popisu stanovništva iz [[1931]]. godine, u Dunavskoj banovini je živilo 2.387.495 stanovnika. Etnički sastav Banovine je bio sljedeći: |
Prema popisu stanovništva iz [[1931]]. godine, u Dunavskoj banovini je živilo 2.387.495 stanovnika. Etnički sastav Banovine je bio sljedeći: |
||
* [[Srbi]] i [[Hrvati]] - 56 |
* [[Srbi]] i [[Hrvati]] - 56,9% |
||
* [[Mađari]] - 18 |
* [[Mađari]] - 18,2% |
||
* [[Nijemci]] - 16 |
* [[Nijemci]] - 16,3% |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Redak 14: | Redak 14: | ||
Kada je [[1939]]. godine oformljena [[Banovina Hrvatska]], [[Šid]] i [[Ilok]], koji su prije toga pripadali Dunavskoj banovini, pripojeni su Hrvatskoj. |
Kada je [[1939]]. godine oformljena [[Banovina Hrvatska]], [[Šid]] i [[Ilok]], koji su prije toga pripadali Dunavskoj banovini, pripojeni su Hrvatskoj. |
||
[[1941]]. godine, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Sile osovine]] su okupirale Dunavsku banovinu. Bačka i Baranja su su pripojene [[Mađarska|Mađarskoj]], a [[Srijem]] [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Ostali dio Dunavske banovine (koji je uključivao Banat, Šumadiju i Braničevo) je postojao kao dio, od [[Treći Reich|Nacističke Njemačke]] okupirane [[Srbija|Srbije]] od [[1941]]. do [[1944]]. godine sa [[Smederevo|Smederevom]] kao [[glavni grad|glavnim gradom]]. Međutim, Banat je postao separatistička autonomna provincija kojom |
[[1941]]. godine, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Sile osovine]] su okupirale Dunavsku banovinu. Bačka i Baranja su su pripojene [[Mađarska|Mađarskoj]], a istočni [[Srijem]] [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Ostali dio Dunavske banovine (koji je uključivao Banat, Šumadiju i Braničevo) je postojao kao dio, od [[Treći Reich|Nacističke Njemačke]] okupirane [[Srbija|Srbije]] od [[1941]]. do [[1944]]. godine sa [[Smederevo|Smederevom]] kao [[glavni grad|glavnim gradom]]. Međutim, Banat je postao <!-- separatistička autonomna provincija ??? --> dijelom Srbije kojom su upravljali [[Nijemci u Vojvodini|tamošnji Nijemci]]. |
||
Regija je vraćena 1945. godine kao pokrajina [[Srbija|Srbije]] u okviru [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Umjesto imena ''Dunavska banovina'', pokrajini je |
Regija je vraćena 1945. godine kao pokrajina [[Srbija|Srbije]] u okviru [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Umjesto imena ''Dunavska banovina'', pokrajini je dobila ime prema Srpskoj Vojvodini iz 19. st. - ''[[Vojvodina]]'', s [[Novi Sad|Novim Sadom]] kao glavnim gradom. Nakon [[razgraničenje Hrvatske i Srbije 1945.|razgraničenja]], nova pokrajina se sastojala od istočnog Srijema, Banata i Bačke. Baranja i zapadni Srijem su se nalazili u [[Hrvatska|Narodnoj Republici Hrvatskoj]], dok su Šumadija i Braničevo stavljene pod kontrolu Srbije. |
||
==[[Ban|Banovi]] Dunavske banovine ([[1929.]]-[[1941.]])== |
==[[Ban|Banovi]] Dunavske banovine ([[1929.]]-[[1941.]])== |
Inačica od 27. rujna 2011. u 03:48
Dunavska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine. Ova banovina se nalazila na području Srijema, Bačke, Banata, Baranje, Šumadije i Braničeva. Administrativni centar banovine je bio Novi Sad i dobila je ime po Dunavu.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 1931. godine, u Dunavskoj banovini je živilo 2.387.495 stanovnika. Etnički sastav Banovine je bio sljedeći:
Povijest
Kada je 1939. godine oformljena Banovina Hrvatska, Šid i Ilok, koji su prije toga pripadali Dunavskoj banovini, pripojeni su Hrvatskoj.
1941. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata, Sile osovine su okupirale Dunavsku banovinu. Bačka i Baranja su su pripojene Mađarskoj, a istočni Srijem Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ostali dio Dunavske banovine (koji je uključivao Banat, Šumadiju i Braničevo) je postojao kao dio, od Nacističke Njemačke okupirane Srbije od 1941. do 1944. godine sa Smederevom kao glavnim gradom. Međutim, Banat je postao dijelom Srbije kojom su upravljali tamošnji Nijemci.
Regija je vraćena 1945. godine kao pokrajina Srbije u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Umjesto imena Dunavska banovina, pokrajini je dobila ime prema Srpskoj Vojvodini iz 19. st. - Vojvodina, s Novim Sadom kao glavnim gradom. Nakon razgraničenja, nova pokrajina se sastojala od istočnog Srijema, Banata i Bačke. Baranja i zapadni Srijem su se nalazili u Narodnoj Republici Hrvatskoj, dok su Šumadija i Braničevo stavljene pod kontrolu Srbije.
- Daka Popović (1929.-1930.)
- Radoslav Dunjić (1930.)
- Svetomir Matić (1930.-1931.)
- Milan Nikolić (1931.-1933.)
- Dobrica Matković (1933.-1935.)
- Milojko Vasović (1935.)
- Svetislav Paunović (1935.-1936.)
- Svetislav Rajić (1936.-1939.)
- Jovan Radivojević (1939.-1940.)
- Branko Kijurina (1940.-1941.)
- Milorad Vlaškalin (1941.)
|