Dunavska banovina: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 195.252.64.124, vraćeno na zadnju inačicu suradnika ArthurBot
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 6: Redak 6:


Prema popisu stanovništva iz [[1931]]. godine, u Dunavskoj banovini je živilo 2.387.495 stanovnika. Etnički sastav Banovine je bio sljedeći:
Prema popisu stanovništva iz [[1931]]. godine, u Dunavskoj banovini je živilo 2.387.495 stanovnika. Etnički sastav Banovine je bio sljedeći:
* [[Srbi]] i [[Hrvati]] - 56.9%
* [[Srbi]] i [[Hrvati]] - 56,9%
* [[Mađari]] - 18.2%
* [[Mađari]] - 18,2%
* [[Nijemci]] - 16.3%
* [[Nijemci]] - 16,3%


== Povijest ==
== Povijest ==
Redak 14: Redak 14:
Kada je [[1939]]. godine oformljena [[Banovina Hrvatska]], [[Šid]] i [[Ilok]], koji su prije toga pripadali Dunavskoj banovini, pripojeni su Hrvatskoj.
Kada je [[1939]]. godine oformljena [[Banovina Hrvatska]], [[Šid]] i [[Ilok]], koji su prije toga pripadali Dunavskoj banovini, pripojeni su Hrvatskoj.


[[1941]]. godine, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Sile osovine]] su okupirale Dunavsku banovinu. Bačka i Baranja su su pripojene [[Mađarska|Mađarskoj]], a [[Srijem]] [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Ostali dio Dunavske banovine (koji je uključivao Banat, Šumadiju i Braničevo) je postojao kao dio, od [[Treći Reich|Nacističke Njemačke]] okupirane [[Srbija|Srbije]] od [[1941]]. do [[1944]]. godine sa [[Smederevo|Smederevom]] kao [[glavni grad|glavnim gradom]]. Međutim, Banat je postao separatistička autonomna provincija kojom je upravljala [[njemačka]] manjina.
[[1941]]. godine, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Sile osovine]] su okupirale Dunavsku banovinu. Bačka i Baranja su su pripojene [[Mađarska|Mađarskoj]], a istočni [[Srijem]] [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Ostali dio Dunavske banovine (koji je uključivao Banat, Šumadiju i Braničevo) je postojao kao dio, od [[Treći Reich|Nacističke Njemačke]] okupirane [[Srbija|Srbije]] od [[1941]]. do [[1944]]. godine sa [[Smederevo|Smederevom]] kao [[glavni grad|glavnim gradom]]. Međutim, Banat je postao <!-- separatistička autonomna provincija ??? --> dijelom Srbije kojom su upravljali [[Nijemci u Vojvodini|tamošnji Nijemci]].


Regija je vraćena 1945. godine kao pokrajina [[Srbija|Srbije]] u okviru [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Umjesto imena ''Dunavska banovina'', pokrajini je vraćeno njeno povijesno ime - ''[[Vojvodina]]'', sa [[Novi Sad|Novim Sadom]] kao glavnim gradom. Nova pokrajina se sastojala od Srijema, Banata i Bačke. Baranja je uključena u [[Hrvatska|Narodnu Republiku Hrvatsku]], dok su Šumadija i Braničevo stavljene pod kontrolu Srbije.
Regija je vraćena 1945. godine kao pokrajina [[Srbija|Srbije]] u okviru [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Umjesto imena ''Dunavska banovina'', pokrajini je dobila ime prema Srpskoj Vojvodini iz 19. st. - ''[[Vojvodina]]'', s [[Novi Sad|Novim Sadom]] kao glavnim gradom. Nakon [[razgraničenje Hrvatske i Srbije 1945.|razgraničenja]], nova pokrajina se sastojala od istočnog Srijema, Banata i Bačke. Baranja i zapadni Srijem su se nalazili u [[Hrvatska|Narodnoj Republici Hrvatskoj]], dok su Šumadija i Braničevo stavljene pod kontrolu Srbije.


==[[Ban|Banovi]] Dunavske banovine ([[1929.]]-[[1941.]])==
==[[Ban|Banovi]] Dunavske banovine ([[1929.]]-[[1941.]])==

Inačica od 27. rujna 2011. u 03:48

Mapa Dunavske banovine
Datoteka:Banovine kj.jpg
Banovine Kraljevine Jugoslavije

Dunavska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine. Ova banovina se nalazila na području Srijema, Bačke, Banata, Baranje, Šumadije i Braničeva. Administrativni centar banovine je bio Novi Sad i dobila je ime po Dunavu.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 1931. godine, u Dunavskoj banovini je živilo 2.387.495 stanovnika. Etnički sastav Banovine je bio sljedeći:

Povijest

Kada je 1939. godine oformljena Banovina Hrvatska, Šid i Ilok, koji su prije toga pripadali Dunavskoj banovini, pripojeni su Hrvatskoj.

1941. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata, Sile osovine su okupirale Dunavsku banovinu. Bačka i Baranja su su pripojene Mađarskoj, a istočni Srijem Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ostali dio Dunavske banovine (koji je uključivao Banat, Šumadiju i Braničevo) je postojao kao dio, od Nacističke Njemačke okupirane Srbije od 1941. do 1944. godine sa Smederevom kao glavnim gradom. Međutim, Banat je postao dijelom Srbije kojom su upravljali tamošnji Nijemci.

Regija je vraćena 1945. godine kao pokrajina Srbije u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Umjesto imena Dunavska banovina, pokrajini je dobila ime prema Srpskoj Vojvodini iz 19. st. - Vojvodina, s Novim Sadom kao glavnim gradom. Nakon razgraničenja, nova pokrajina se sastojala od istočnog Srijema, Banata i Bačke. Baranja i zapadni Srijem su se nalazili u Narodnoj Republici Hrvatskoj, dok su Šumadija i Braničevo stavljene pod kontrolu Srbije.

Banovi Dunavske banovine (1929.-1941.)