Primorska banovina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Primorska banovina

Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji.

Uspostavljena je 1929., i postojala je sve do 1939. godine, kada je preorganiziranjem temeljem sporazuma Cvetković-Maček, spojena sa Savskom banovinom i još nekoliko manjih područja u Banovinu Hrvatsku.

Primorska Banovina je obuhvaćala najveći dio južne Hrvatske, konkretno Dalmacije (osim dubrovačkog područja, koje se našlo u Zetskoj banovini, te Zadra, koji je bio pod talijanskom vlašću), kao i zapadne Hercegovine, središnje Bosne, te livanjski i duvanjski kraj.

Ime je dobila po tome što je uključivala najveći dio morske obale tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Glavni grad Primorske banovine je bio Split.


Teritorij i uprava[uredi VE | uredi]

Prema Ustavu kraljevine Jugoslavije iz 1931.:

Primorska Banovina graniči na sjeveru sa južnim granicama Savske i Vrbaske banovine, sve do sjecišta međa triju okruga: Jajca, Bugojna i Travnika (Rakovce, brdo 1217). Od ove točke granica Primorske banovine prati istočnu među okruga Bugojno, zatim sjevernu među okruga Konjic te nastavlja duž istočne međe okruga Konjic i Mostar sve do sjecišta međa okruga Mostar, Stolac i Nevesinje. Zatim nastavlja duž istočne međe okruga Stolac, kojeg uključiva. Na Jadranskom moru, međa Primorske banovine prolazi kroz Neretvanski kanal i Pelješki kanal sve do pomorske granice kraljevine Jugoslavije.

Površina Primorske banovine iznosila je 19.614 km2. Prema popisu iz 1931. godine imala je 901.660 stanovnika, od kojih 76.6 % Hrvata, 15.3 % Srba, 7.7 % Muslimana, 1.8 % Talijana, itd. Upravno se dijelila na 21 kotar i 4 samostalna grada ( Livno - 4.327 st, Mostar - 20.295 st, Split - 43.711 st. i Šibenik - 37.271 st. ). U svim kotarima osim Benkovca, Knina i Konjica većinsko stanovništvo su bili Hrvati.

Banovi Primorske banovine[uredi VE | uredi]

Kasnija povijest[uredi VE | uredi]

Osnivanjem Banovine Hrvatske, Primorska banovina 1939. godine prestaje postojati kao samostalna politička jedinica, ali je ustanovljena ispostava nove banske vlasti u Splitu.

1941. godine, Osovinske sile su okupirale dijelove Primorske banovine. Obalna područja sa zaleđem, od Splita sve do Zadra su pripojena fašističkoj Italiji, dok je ostatak postao dijelom NDH i organiziran u sklopu novih župa sa sjedištima u Kninu, Mostaru i Omišu.

Nakon 2. svj. rata, područja koja je nekad obuhvaćala ova banovina su se našla u novim upravnim jedinicama, NR Hrvatskoj i NR BiH, unutar FNRJ.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]