Davor Domazet-Lošo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
Davor Domazet-Lošo je sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata. Prebjegavši iz JNA po završetku Ratne škole u jesen 1991., odmah se uključio u ondašnji ZNG, te je prvo radio na ustroju obavještajne službe, a 1992. je, uz [[Ante Gotovina|Gotovinu]] jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu. Neki od glavnih vojnostrateških uspjeha Domazetovih obuhvaćaju planiranje većih operacija HV, kako u Hrvatskoj, tako u BH ([[Operacija Bljesak]], [[Operacija Oluja]], [[Operacija Južni potez]]), a i razbijanje protivničkih obavještajnih struktura, te prodor u protivnički tabor (vjerojatno najspektakularniji je primjer prisluškivanja [[Slobodan Milošević|Miloševića]] u njegovu beogradskom sjedištu.) |
Davor Domazet-Lošo je sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata. Prebjegavši iz JNA po završetku Ratne škole u jesen 1991., odmah se uključio u ondašnji ZNG, te je prvo radio na ustroju obavještajne službe, a 1992. je, uz [[Ante Gotovina|Gotovinu]] jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu. Neki od glavnih vojnostrateških uspjeha Domazetovih obuhvaćaju planiranje većih operacija HV, kako u Hrvatskoj, tako u BH ([[Operacija Bljesak]], [[Operacija Oluja]], [[Operacija Južni potez]]), a i razbijanje protivničkih obavještajnih struktura, te prodor u protivnički tabor (vjerojatno najspektakularniji je primjer prisluškivanja [[Slobodan Milošević|Miloševića]] u njegovu beogradskom sjedištu.) |
||
Zbog toga što je bio supotpisnikom [[:s:Otvoreno pismo dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti|Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti]] od 28. rujna 2000. godine, ondašnji predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] ga je prisilno umirovio.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000929/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Ne sudite Domovinskom ratu, 29. rujna 2000.</ref><ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000930/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Mesić umirovio sedam generala, 30. rujna 2000.</ref> |
|||
Osim brojnih stručnih članaka o ratovodstvu, mornaričkoj i podmorničkoj problematici (koje je počeo objavljivati još dok je bio u JNA), Domazet se istaknuo kao vojni analitik s težištem interesa na geostrategijskim raščlambama. Tu mu je najvažnije djelo "[[Hrvatska i veliko ratište]]", Zagreb, 2002. |
Osim brojnih stručnih članaka o ratovodstvu, mornaričkoj i podmorničkoj problematici (koje je počeo objavljivati još dok je bio u JNA), Domazet se istaknuo kao vojni analitik s težištem interesa na geostrategijskim raščlambama. Tu mu je najvažnije djelo "[[Hrvatska i veliko ratište]]", Zagreb, 2002. |
||
| Redak 39: | Redak 41: | ||
== Odlikovanja, priznanja i nagrade == |
== Odlikovanja, priznanja i nagrade == |
||
* nagrada [[nagrada Bili smo prvi kad je trebalo|"Bili smo prvi kad je trebalo"]] 2004. |
* nagrada [[nagrada Bili smo prvi kad je trebalo|"Bili smo prvi kad je trebalo"]] 2004. |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
Inačica od 2. prosinca 2011. u 16:18
| Davor Domazet | |
|---|---|
 na predstavljanju knjige u Kupresu, 2011
| |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 1948. |
| Mjesto rođenja | Sinj, Hrvatska |
| Nacionalnost |  Hrvat
|
| Nadimak | Lošo |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Godine u službi | . |
| Čin | admiral |
| Ratovi | Domovinski rat |
| Vojska | Hrvatska ratna mornarica |
Davor Domazet-Lošo (Sinj, 1948.), hrvatski pisac i političar, vojni strateg i admiral u mirovini.
Životopis
Nakon karijere u Ratnoj mornarici JNA (završio je sve jugoslavenske vojne škole, uključujući i glavnu, Ratnu školu), prebjegao je u nastajuću Hrvatsku vojsku u činu kapetana fregate. Ubrzo se uključuje u vojne operacije i organizira ustroj vojne obavještajne službe. U OS RH je napredovao preko čina kapetana bojnog brodaa do admirala (2000.). Obnašao je dužnosti načelnika Ureda za strateška istraživanja (1991.), načelnika Obavještajne uprave GS OS RH (1992.), zamjenika načelnika Glavnog stožera i načelnika Glavnog stožera OS RH (1998.-2000.). Smijenjen je 2000., nakon prosvjedne izjave u kojoj se sadašnji (2005.) predsjednik RH Stjepan Mesić optužuje za sudjelovanje u trivijalizaciji i kriminalizaciji Domovinskoga rata. Nakon toga angažira se u HIP-u.
Davor Domazet-Lošo je sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata. Prebjegavši iz JNA po završetku Ratne škole u jesen 1991., odmah se uključio u ondašnji ZNG, te je prvo radio na ustroju obavještajne službe, a 1992. je, uz Gotovinu jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu. Neki od glavnih vojnostrateških uspjeha Domazetovih obuhvaćaju planiranje većih operacija HV, kako u Hrvatskoj, tako u BH (Operacija Bljesak, Operacija Oluja, Operacija Južni potez), a i razbijanje protivničkih obavještajnih struktura, te prodor u protivnički tabor (vjerojatno najspektakularniji je primjer prisluškivanja Miloševića u njegovu beogradskom sjedištu.)
Zbog toga što je bio supotpisnikom Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti od 28. rujna 2000. godine, ondašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio.[1][2]
Osim brojnih stručnih članaka o ratovodstvu, mornaričkoj i podmorničkoj problematici (koje je počeo objavljivati još dok je bio u JNA), Domazet se istaknuo kao vojni analitik s težištem interesa na geostrategijskim raščlambama. Tu mu je najvažnije djelo "Hrvatska i veliko ratište", Zagreb, 2002.
Domazetove su posljednje knjige "Gospodari kaosa", 2005., "Klonovi nastupaju", 2007., "Hrvatski Domovinski rat 1991.-1995. strateški pogled", 2011., u kojima se bavi problematikom povijesti i trenutne zbilje uspostave "Novog svjetskog poretka", kao i pogledom na oslobađajući Domovinski rat sa strateškog gledišta i Hrvatskom geostrateškom položaju u Europi.
Piše za hrvatske dnevne novine i časopise (Hrvatski list i drugi).
Odlikovanja, priznanja i nagrade
- nagrada "Bili smo prvi kad je trebalo" 2004.
Izvori
- ↑ Slobodna Dalmacija Ne sudite Domovinskom ratu, 29. rujna 2000.
- ↑ Slobodna Dalmacija Mesić umirovio sedam generala, 30. rujna 2000.
Vanjske poveznice
| |||||||
