Wikipedija:Prosvjed protiv cenzure internetskih sadržaja (SOPA & PIPA)

Zamračenje en wiki u trajanju 24 sata

Wikipedija na engleskome jeziku 18. siječnja od 6 ujutro u trajanju od 24 sata (do 19. siječnja od 6 ujutro) prosvjedovati će zamračenjem svojih stranica protiv zakona predloženih u američkome Kongresu, konkretno protiv prijedloga SOPA i PIPA. Wikipedija na hrvatskome jeziku će na vrhu svojih stranica imati obavijest o tome (sitenotice).

Uzrok zamračenja

SOPA (Stop Online Piracy Act) i PIPA (PROTECT IP Act) prijedlozi su zakona koje njegovi predlagači predstavljaju kao zakone kojima će se primjereno štititi autorska prava, no velik broj pojedinaca, tvrtke i neki članovi američkoga Kongresa protiv su tih prijedloga zakona jer se sudstvu i nositeljima autorskih prava u borbi protiv kršenja autorskih prava efektivno daje moć cenzuriranja internetskih sadržaja.

Suradnici hr wiki protiv cenzure

Osobno cenzuru ne smatram pozitivnom, pa bih obavijesti dodao rečenicu: "Suradnici Wikipedije na hrvatskome jeziku protiv su cenzure internetskih sadržaja". Molim suradnike da se izjasne o ovome prijedlogu tijekom današnjega dana, hvala. SpeedyGonsales 12:30, 17. siječnja 2012. (CET)

1. Protiv svake zlonamjerne cenzure. Tomec (razgovor) 12:48, 17. siječnja 2012. (CET)
2. Za cenzuru sadržaja neprimjerenih maloljetnicima, ali svakako protiv svake zlonamjerne cenzure. Predložena rečenica čini mi se zato preopćenitom, predlažem dopunu upravo onako kako je Tomec napisao:"Suradnici Wikipedije na hrvatskome jeziku protiv su svake zlonamjerne cenzure internetskih sadržaja." --Flopy ^razgovor 12:54, 17. siječnja 2012. (CET)
3. ZA Nije potrebno posebno isticanje zlonamjernosti cenzure, jer definicija dovoljno govori sama za sebe ("...u ime zaštite drž., polit. ili kojih dr. interesa, npr. javnoga morala." kojom je pokriveno i uklanjanje sadržaja neprimjerenim maloljenicima). --Roberta F. 14:51, 17. siječnja 2012. (CET)
4. Protiv svake zlonamjerne cenzure.--Zeljko (razgovor) 14:55, 17. siječnja 2012. (CET)
5. Protiv svake zlonamjerne cenzure. Dobro je to uočio Flopy. -- Bugoslav ^(razgovor) 15:06, 17. siječnja 2012. (CET)
6. ZA--Saxum 15:07, 17. siječnja 2012. (CET)
7. --Domjanovich (razgovor) 15:26, 17. siječnja 2012. (CET)
8. ZA Slažem se s Robertom!Ante Vranković (razgovor) 15:59, 17. siječnja 2012. (CET)

Komentari

• Članak Cenzura kaže:

»Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Cenzura se može provoditi u širokom rasponu korištenih sredstava i postupaka, od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih dijelova, do mijenjanja, izokretanja, odnosno falsificiranja onih dijelova koji se ne podudaraju sa svjetonazorom ili zakonskim odredbama vlasti ili urednika. Vlast može cenzuru provoditi u skladu sa zakonodavstvom ili neslužbeno, u sklopu tajnih službi.«

Hrvatski obiteljski leksikon donosi:

»cenzura (lat.), službena kontrola koja prethodi objavi informacija i publikacija, izvedbi umj. djela i predaji pošte te mogući zahvati na tim materijalima u ime zaštite drž., polit. ili kojih dr. interesa, npr. javnoga morala.«

U načelu u medijima (televiziji, radiju i novinama) jedna od dužnosti urednika je sprječavanje objavljivanja sadržaja koji krše zakon, to nije moguće zvati cenzurom, to rade urednici u svim državama svijeta. U demokraciji cenzura kao vid državne kontrole javnih sadržaja ne bi trebala postojati. Apsolutno se slažem da je zlonamjerna cenzura neprihvatljiva, ali zlonamjernost je implicirana u riječi cenzura, nema potrebe to isticati. Takvo isticanje moglo bi se tumačiti postojanjem dobre državne cenzure, a takva ne postoji, jer kao što sam gore napisao, ta je dužnost na leđima urednika (svaki medij ima glavnog i odgovornog urednika). SpeedyGonsales 13:14, 17. siječnja 2012. (CET)

Predložio bi da netko prekopira/prevede predložak koji će se koristiti na glavnoj stranici de wiki da se jasno i glasno vidi što se događa s projektima.--Saxum 15:16, 17. siječnja 2012. (CET)

Ne bih volio da se krivo shvati, ali ovdje nije riječ samo o cenzuri kao cenzuri, već o nekim pravima koja ostvaruju nositelji/vlasnici nekih intelektualnih vlasništva, autorskim pravima i nekim sličnim pravima koja se ostvaruju stvaranjem nekog djela koje podliježe istim po već postojećim zakonima u SAD-u, a imaju globalni utjecaj zbog raširenosti tog sadržaja na internetu. Te se zbog toga se postavlja nekoliko pitanja ali i nameće nekoliko tipičnih "kapitalističkih" odgovora u svrhu čega interesne skupine žele donijeti ovaj zakon u SAD, a koji će uzročno-poslijedično imati utjecaj na Wikipediju općenito uključujući time i hr wiki.

Pa izrecimo neke od njih:

1. Koji to autor stvara bilo kakvo djelo a da nije namjenjeno ljudskom rodu na korištenje?

možda neki egoist koji bi i Mona Lisu zatvorio u jednu sobu sa jednim ključem da je samo on može gledat

2. Koji autor ne želi da se njegovo djelo što više koristi?

onaj koji smatra da će kad on umre proast mu vrijednost :(

3. Koji autor želi da se njegovo djelo koristi u "cenzuriranom" obliku?

onaj koji smatra da je cenzurirani oblik bolji od originalnog

Mislim da je više nego jasno koji su pravi odgovori na ovo, novac, ljudi novac, kapitalizam, surovi kapitalizam, svatko tko stvori nešto želi da bude plaćen za to, plaćen masno, naročito ako se radi o nečemu što je opće korišteno i u najmanjoj mjeri (pri tome mislim da se može staviti u upotrebu od dva i više korisnika).

Nemojmo se zavaravati u SAD-u se sve plaća, kapitalizam živi na tome, nema mukte, zato su moćni jer imaju love, ovo će pod utjecajem love i lobija interesnih skupina proći u zakone SAD-a. Možemo mi zamračiti što god želimo, isti će efekat imat kao da ja ugasim svjetlo u sobi na 5 minuta. Jedini efekat koji će se postići je još jedno osvještavanje wiki zajednice koja po svemu sudeći je svjesna svega izrečenog i ima svoj stav o tome jer su svoja "autorska djela" podjelili mukte svijetu, necenzurirana i bez njihovog zakona uređujući slobodnu wikipediju.

Nemojte me krivo shvatiti, ja sam isto samo za onu cenzuru koju podupire i wiki zajednica, recimo moralnu cenzuru. --Domjanovich (razgovor) 15:20, 17. siječnja 2012. (CET)

Dome, u krivu si u najmanje dvije stvari:

• Nemojmo se zavaravati u SAD-u se sve plaća - softver otvorenog kôda i sav ostali otvoreni sadržaj najjači je upravo u SAD-u: en:Category:Free content. Gdje je Wikipedija nastala? U Europi ili u nekoj postsocijalističkoj državi? Ne, upravo u SAD-u "gdje se sve plaća". Istina je da se tamo usluge plaćaju na vrijeme, ali ovo nije forum gdje ćemo raspravljati o prednostima ili manama kapitalizma i njihovim posljedicama, ovdje pričamo o jednom prijedlogu zakona koji bi mogao pogoditi ovaj projekt - Wikipediju.
• ovdje nije riječ samo o cenzuri kao cenzuri, već o nekim pravima koja ostvaruju nositelji/vlasnici nekih intelektualnih vlasništva, autorskim pravima... - Isto kao što u Hrvatskoj postoji Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima tako i SAD imaju odgovarajući zakon. Problem je što neke velike tvrtke (preciznije vlasnici filmskih i glazbenih prava poput Disney Publishing Worldwide, Inc. i Sony Music Entertainment) žele veću kontrolu nad internetskim sadržajima nego što je danas imaju. Ovaj zakon ne predlaže definiranje ili reguliranje nečega što već nije dobro definirano i regulirano, ovaj zakon daje toliko veće ovlasti onima koji žele više novaca da taj prijedlog zakona osnivač Google-a uspoređuje s cenzurom u Kini i Iranu. Tvoje objašnjenje je preveliko pojednostavljenje koje iskrivljava činjenice. SpeedyGonsales 15:46, 17. siječnja 2012. (CET)